


Nakon otkrića rimske vile rustike u Hutovom blatu, arheološko nalazište posjetila ministrica Meliha Alić
Nakon višemjesečnih radova na terenu, istraživačka ekipa na čelu s arheologinjom Snježanom Vasilj u naselju Sjekose u Hutovom blatu otkrila je rimsku vilu rustiku staru dvije hiljade godina. Iskopavanje je izvršeno u sklopu završne faze projekta koji finansira federalno Ministarstvo obrazovanja i nauke. Ovo značajno otkriće obišla je i ministrica Meliha Alić.
Radi se o lokalitetu iz razdoblja Rima, iz onih prvih desetljeća rimske dominacije na ovim prostorima i ovaj lokalitet je bio u funkciji do kasne antike jer je pronađen novac iz kasnog 4. stoljeća, pojasnila je Snježana Vasilj.
Rimska vila je imala svoj stambeni i privredni dio. Sudeći po veličini spremnika za ulje, te ostataka uljne preše, vlasnik imanja se bavio proizvodnjom maslinovog ulja kojim je, pretpostavlja se, opskrbljivao tadašnji grad Naronu.
Ministrica Alić, prilikom posjete lokalitetu istakla je kako je riječ o otkriću svjetskog značaja i da je dužnost svih institucija pomagati ovakve projekte. Arheolozima će pomoć biti itekako potrebna pošto predviđaju da će iskopavanje ovog lokaliteta biti dug i zahtjevan proces.
Na lokalitetu mjesta Krivoglavci kod Vogošće prije tri godine pronađen je jedan od najreprezentativnijih natpisa iz rimskog perioda na području BiH i ostaci rimske građevinske djelatnosti.
Nakon dojave da se na istom lokalitetu nalaze vjerojatno još neki značajni objekti kako bi provjerili informaciju na ovaj lokalitet su otišli stručnjaci Muzeja i Katedre za arheologiju Filozofskog fakulteta.
Selvedin Mesihović s Odsjeka za arheologiju u izjavi za Fenu kaže da se na ovom lokalitetu nalaze dva monumentalna objekta iz rimskog doba i da se najvjerojatnije radi o mauzoleju ili rimskoj rustikalnoj vili.
Mesihović kaže da se na natpisu koji je pronađen prije tri godine spominje ime Publie Elie Victorin, kao i njegove titule. Natpis datira iz drugog ili trećeg stoljeća nove ere, a nađeni objekti su vjerojatno bili njegovo vlasništvo. Ističe da su potrebna daljnja istraživanja, a koja bi zajednički radili Muzej grada Sarajeva i Filozofski fakultet, te da se na ovom lokalitetu nalazi bogato arheološko nalazište.
Radovi i istraživanja na ovom lokaliteu počet će nakon što se prikupe dozvole i novčana sredstva.
http://www.bitno.ba/vijesti/kultura/novo-arheolosko-blago-kraj-vogosce
VISOKO - Iako osnivač Fondacije: Arheološki park Bosanska piramida Sunca, Semir Osmanagić, svečano objavio kako je primljen u članstvo Ruske akademije prirodnih nauka, ta organizacija daleko je od Akademije.
Naime, ta "akademija" je praktički privatna firma osnovana prije deset godina s procvatom divljeg kapitalizma u Rusiji.
S krahom sovjetskog sustava vrijednosti 1990. godine Rusi odlučuju spasiti samo znanstveno vrijedan dio zajednice koji je okupljen oko (prave) Ruske akademije nauka.
Izgladnjeli višak radne snage nekad jake sovjetske znanosti, tako je bio primoran snalaziti se kako zna i umije, pa su poosnivali privatne tvrtke koje su nazvali "akademijama" jer je to liberalnim ruskim zakonima dopušteno.
Iako u svom članstvu ima više od deset nobelovaca, te profesore i inžinjere iz Rusije, Europe i Amerike u oblasti prirodnih i humanitarnih znanosti te oko 300 pronalazača u različitim znanstvenim disciplinama, akademija ne predstavlja znanstveno važnu instituciju. Čak na njihovim službenim stranicama nema podataka o Osmanagićevom članstvu.
Semir Osmanagić primljen je u članstvo Akademije na osnovu kvaziotkrića bosanskih piramida i prahistorijskog tunelskog kompleksa u Visokom te (ne)dosljedne primjene multidisciplinarnih znanstvenih metoda u ovom geo-arheološkom projektu. Ali na njihovim službenim stranicama nema podataka o Osmanagićevom članstvu.
Članovi ove Ruske akademije obavili su geofizička, geokemijska i seizmička istraživanja na području Visokog, Vratnice i Zavidovića tijekom 2007. i 2008. godine.
Semir Osmanagić primljen u Rusku akademiju prirodnih nauka! Kako je taj diletant uspio ''upasti'' u društvo ruskih nobelovaca nije poznato. No, znanstveni ugled BiH je okaljan.
SARAJEVO - U Moskvi je 28. svibnja obavljena ceremonija prijema osnivača Fondacije “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca” Semira Osmanagića za inozemnog člana Ruske akademije prirodnih nauka (RANS).
Ruska akademija prirodnih nauka je jedna od najuglednijih znanstvenih ustanova u svijetu. U svom članstvu ima više od deset nobelovaca, te najuglednije profesore i inžinjere iz Rusije, Europe i Amerike u oblasti prirodnih i humanitarnih nauka. Među njima je i 300 vrhunskih pronalazača u različitim naučnim disciplinama.
Doktorski kandidat Semir Osmanagić primljen je u članstvo Akademije na osnovu kvaziotkrića bosanskih piramida i prahistorijskog tunelskog kompleksa u Visokom te (ne)dosljedne primjene multidisciplinarnih naučnih metoda u ovom geo-arheološkom projektu.
Znanstveni tim Ruske akademije prirodnih nauka obavio je detaljna geofizička, geohemijska i seizmička istraživanja na području Visokog, Vratnice i Zavidovića tijekom 2007. i 2008. godine i o tome upoznao ruske akademike.
Ovo je veliko priznanje za dosadašnje napore svih istraživača i suradnika Fondacije „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca” te za Osmanagića osobno, koji je početkom 2009. primljen i u članstvo Aleksandrijskog društva arheologa, a 2006. izabran za prvog počasnog građanina grada Visoko.
Tijekom boravka u Akademiji, Osmanagić je predložio anagažiranje multidisciplinarnog ruskog tima u Bosanskoj dolini piramida za 2010. godinu, priopćeno je iz Fondacije.
Kako je ''bjelosvjetski'' diletant i prevarant Semir Osmanagić uspio, vjerojatno (ne)ćemo uskoro i doznati.