Paleonotološka iskapanja leoparda u Vjetrenici - ah, ti foteljasi!

Paleonotološka iskapanja leoparda u Vjetrenici

5. 9. 2007. – Paleontološka istraživanja čiji je cilj iskapanje kostura leoparda i ostataka još dvije nepoznate zvijeri obavit će se u Vjetrenici od 9. do 12. rujna ove godine. Koštani ostaci većih pleistocenskih sisavaca zapaženi su u Vjetrenici tokom speleoloških istraživanja posljednjih 40 godina, a iskapanja će se obaviti u organizaciji novoutemeljnog Centra za karstologiju ANUBiH, Zemaljskog muzeja u Sarajevu i Speleološke udruge Vjetrenica - Popovo polje.

Najzanimljiviji je cjelovit kostur leoparda, pronađen 1968. u uskom meandarskom kanalu udaljenom više od 1700 metara od ulaza. Dio kostura - lubanja, nekoliko kralješaka i rebara - izvađen je iz Vjetrenice prilikom otkrića, opisan je u literaturi i nalaze se u zagrebačkom Zavodu za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU-a.

Jedan djelomičan kostur neidentificirane mačke pronađen je 2002. u Ravanjskom kanalu oko 3000 metara od ulaza, a drugi sličan djelomičan kostur pronađen je tokom posljednjih istraživanja 2007. u podnožju Velikog kalcitnog saljeva oko 2000 metara od ulaza. Prve sumnje stručnjaka upućuju da bi i ta dva kostura magli biti ostaci leoparda.

Istraživanja će izvesti ekipa speleologa - peleontologa i speleoronioca koje vodi mr. sci. Kazimir Miculinić iz Zagreba. Materijal će se paleontološkim metodama izvaditi iz sedimenta, obraditi, očistiti od gline i sigovine i preparirati modernim metodama koje osiguravaju njihovu dugotrajnost. Potom će se paleontološki odrediti zajedno s prethodno iskopanim nalazima. Ovisno o količini materijala i znanstvenoj zanimljivosti cilj je napisati znanstveni ili znanstveno-popularni članak, a fosili će biti spremni za izložbu i pohranu u Paleontološku zbirku Zemaljskog muzeja u Sarajevu. O svemu će biti izrađen elaborat. Prve prethodne informacije o rezultatima istraživanja novinari će moći dobiti 12. 9. u 11 sati u Vjetrenici. Veće oborine mogu omesti istraživanja i odgoditi ih za sljedeću sezonu.

Ostaci leoparda pronađeni su na mnogim lokalitetima u Europi, ali su sačuvani cjeloviti skeleti izuzetno rijetki. Europu su leopardi nastanjivali od prije približno 900.000 godina, a smatra se da su postojali i u povijesno doba. Danas leopardi žive samo na području Azije i Afrike gdje su njihova staništa ozbiljno ugrožena. Postoji oko 10 živućih podvrsta leoparda. Nalazi iz Vjetrenice proširit će spoznaje o toj velikoj mački.

Prva paleontološka istraživanja u pećinama BiH provode se po dolasku Austro-Ugarske uprave, a posljednja tokom osamdesetih godina 20. stoljeća. Među prvim nalazima spominje se plećka nosoroga u Marinovoj pećini kod Pala u izvještaju Franje Fiale krajem 19. st. Veliko paleontološko istraživanje napravljeno je i u pećini Megari kod Hadžića u kojem je sudjelovao i hrvatski paleontolog Dragutin Gorjanović Kramberger, otkrivač neandertalskog čovjeka iz Krapine.

Iza drugog svjetskog rata paleontološka istraživanja u pećinama izvodi uglavnom akademik Mirko Malez iz Zagreba, osnivač Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara, u suradnji s domaćim institucijama, Zavodom za zaštitu spomenika i Zemaljskim muzejem iz Sarajeva. Uglavnom se radi o sondažnim iskopavanjima manjeg obima i u većini pećina su iskopani ostaci pećinskog medvjeda Ursus spelaeus, kazao je speleolog-arheolog Jasminko Mulaomerović. U tim istraživanjima Mulaomerović posebno ističe Gigića pećinu kod Bosanskog Grahova, u kojoj je iskopan cijeli skelet pećinskog medvjeda, pećinu Rastušu kod Teslića, pećinu Megaru kod Hadžića, pećinu Kuk u kanjonu Bistrice, Orlovaču pećinu kod Sumbulovca (općina Pale) gdje je pronađen veći broj skeletnih ostataka, Lukinu pećinu kod Zavidovića i Bijambarsku pećinu kod Olova. Pećina Đurkovina u općini Ravno ocijenjena je jednom od najvećih kosturnica pećinskog medvjeda na Balkanu. Pored medvjeda u mnogim pobrojanim pećinama nađeni su i ostaci drugih kvartarnih životinja kao što su pećinska hijena, vuk, kozorog i dr., ali zbog obima iskopavanja, uglavnom samo pojedine kosti. Nalaz leoparda u pećini Vjetrenici tokom istraživanja speleologa iz Welsa 1968. bio je veliko otkriće, kako zbog okolnosti nalaza tako i zbog njegove rijetkosti.

Paleontološko naslijeđe Vjetrenice, koje se malo do sada isticalo, upotpunit će sliku neobično bogate prirodne i kulturne baštine dinarskog krša u Bosni i Hercegovini. Niz kulturnih zanimljivosti Vjetrenice, poput pojave srednjovjekovnog ljetnikovca na ulazu koji je rashlađivan vjetrom iz podzemlja, u etnološkoj literaturi još nije vrednovan. Podzemlje Popova polja najbogatiji je rezervat podzemne faune u svijetu, a Vjetrenica s 92 podzemne vrste najbogatija pojedinačna pećina u svijetu.

http://www.vjetrenica.com/index.php?_9=18&_6=6&_22=168