Pronađeni ostaci antičkog objekta i pet novih stećaka

Kreševo: Pronađeni ostaci antičkog objekta i pet novih stećaka

Stručni arheološki tim Zemaljskog muzeja u Sarajevu otkrio je u Kreševu ostatke objekta iz vremena kasne antike (od 4. do 6. stoljeća naše ere).

Kako je danas za Agenciju Fena izjavio član tima mr. Adnan Busuladžić, otkriven je samo dio objekta koji se nalazi na zemljištu Franjevačkog samostana koji je odobrio radove. Nažalost, tim Zemaljskog muzeja nije mogao izvršiti radove na dijelovima objekta koji se nalazi na privatnom zemljištu, jer se vlasnici nisu saglasili da se radovi vrše na njihovom posjedu.

Mr. Busuladžić kaže da je ovaj antički objekt možda imao sakralnu namjenu, ali su za potpunije zaključke potrebni daljnji radovi. Osim ovoga, tokom 13-dnevnih radova koji su završeni jučer tim Zemaljskog muzeja radio je na revitalizaciji srednjovjekovne nekropole stećaka na lokalitetu Podcrkvenjak. Mr. Busuladžić kaže da se do sada znalo za 17 stećaka na ovom lokalitetu, a ovim istraživanjima otkriveno ih je još pet.

Radi se o jednostavnim stećcima, bez natpisa ili ukrasa, a pravljeni su od četiri vrste kamena, naveo je mr. Busuladžić, dodajući da su neki stećci gotovo destruirani. Tokom boravka u Kreševu tim Zemaljskog muzeja izvršio je i početne radove za veliki projekt istraživanja srednjovjekovnog kraljevskog grada Kreševo, koji bi trajao više godina. Rađeno je na pripremi terenske dokumentacije te na koordinaciji s drugim institucijama na konzervaciji objekta.

Osim mr. Busuladžića, u stručnom timu su bili mr. Mirsad Sijarić, Andrijana Pravidur i Tatjana Mijatović. Projekt je isključivo finansiralo Federalno ministarstvo kulture i sporta, a članovi tima posebnu zahvalnost upućuju ministru Gavrilu Grahovcu. Tokom radova u Kreševu članove tima primio je i općinski načelnik Mato Barišić, koji je obećao pomoć u tehničkom segmentu (geodetska mjerenja i sl.), a kreševska Šumarija i Privatno poduzeće „Miličević“ obećali su da će nastojati stvoriti bolje uvjete za dolazak vozila do ostataka srednjovjekovnog grada.

http://www.bih-x.com/vijesti/arhiva/07-04-10-01.htm