Ova prica iz baste me podsjeti na Izmu. :)
Kamen iz rimskog perioda
NEVESINjE - Pretpostavka da je selo Biograd nadomak Nevesinja nekad bilo i grad, kao što mu samo ime kaže, ovih dana dobila je i konkretnu potvrdu.
Poznato je da su velika arheološka otkrića često rezultat slučajnosti, najčešće prilikom velikih građevinskih radova, izgradnje puteva ili nekih drugih većih građevinskih objekata, pa ni arheološki nalaz do kojeg je ovih dana došlo u selu Biograd nije bio izuzetak u tom smislu. Neobičan put pronalaska eksponata iz davnog vremena, koji je otkrio mještanin Jovan Skorup kopajući svoju baštu da bi posadio kupus, ostaviće trag na stranicama bogate istorijske stvarnosti nevesinjskog kraja.
Iako godinama obrađuje istu baštu, Skorup je ovog puta odlučio da kamen koji mu je stalno smetao konačno izvadi iz zemlje. Istina, kamen je bio u samom kraju bašte, jednim dijelom u živici, ogradi bašte, a drugim dijelom u samoj bašti. Da mu ne bi više smetao, Jovan se zainatio da ga se riješi, ne sluteći da će otkriti značajan arheološki lokalitet. Jovan je učinio prvi korak, a sada je na arheolozima da iskopavaju dalje i da kažu svoje stručno mišljenje o ovom lokalitetu.
Kamen koji je izvadio izuzetnih je ukrasa i arheološke vrijednosti, što je našlo uporište u tvrdnji arheologa iz Muzeja Hercegovine u Trebinju, magistra Đorđa Odavića, koji smatra da se radi o dijelu skulpture iz rimskog perioda starosti preko 2000 godina.
Da li se radi o skulpturi koja je često krasila rimske kuće ili o nadgrobnom spomeniku, pokazaće vrijeme i naredna podrobnija ispitivanja, koja će početi krajem juna.
- Postoje indicije da se na većim dubinama krije tajna ovog otkrića, koji je samo dio velikog arheološkog lokaliteta, što će, vjerujem potvrditi i naredno arheološko otkopavanje - rekao je profesor istorije Boško Buha iz Nevesinja, takođe nekadašnji radnik Muzeja Hercegovine u Mostaru.
Vođen dugogodišnjim iskustvom, profesor Buha je uvidio važnost pronalaska i pozvao arheologa Đorđa Odavića da ga pogleda i ocijeni iz kojeg vremena potiče. Odavić i Buha smatraju da se radi o dijelu skulpture od pronađenog postolja do nivoa koljena urađenog u kamenu, za koji mještani kažu da takve vrste nema u selu.
Kamen dimenzija 50 puta 40 centimetara, velike umjetničke obrade, očito je ukrasni element nekog zdanja iz rimskog doba. Biograd je u rimsko doba bio naseljeno mjesto, samo što još nije nađena tačna lokacija tog naselja iz tog vremena. Naselje je, kako piše u dokumentima, imalo otvoreni trg, na kojem se trgovalo robom koja je dolazila iz primorja, za robu sa ovih prostora. Na udaljenosti od 300 metara od ovog lokaliteta, gdje je pronađen kamen, prolazila je rimska cesta, koja je polazila od Narone (Metkovića), preko Počitelja, Stoca i Nevesinja, za Sarajevsko polje, a drugi krak prema Foči.Takođe, u tom istom krugu od 400 do 500 metara nalaze se i danas ostaci rimskog mosta na rijeci Drežanjci, koja se tu u neposrednoj blizini ulijeva u rijeku Zalomku.
Nevesinjci se nadaju da su arheolozi na tragu dokazivanja pretpostavke da je Biograd nekad zaista bio grad.
Istorijski izvor
Selo Biograd udaljeno je desetak kilometara od Nevesinja, prema jugoistoku, i kao naselje se u istorijskim izvorima pominje 1281. godine, a 1454. godine kao Kastel tvrđava, posjed Hercega Šćepana. I u jednom i u drugom pominjanju govori se o velikom i otvorenom trgu za trgovinu, rekao je Boško Buha.
http://www.glassrpske.com/vijest/9/kultura/8675/lat/Kamen-iz-rimskog-perioda.html
No comments:
Post a Comment