Glamoč: Nova arheološka otkrića

Stručni arheološki tim Zemaljskog muzeja pod vodstvom mr. Adnana Busuladžića ostvario je veoma dobre rezultate tokom arheoloških radova na dva lokaliteta u selu Halapić, općina Glamoč, koji se završavaju danas.

Kako je mr. Busuladžić izjavio za Fenu, na lokalitetu Crkvina nastavljeni su radovi na mjestu gdje je prošle godine pronađen antički objekt koji je u povijesti pretrpio više građevinskih faza. Najstarija faza (II - III stoljeće nove ere) mogla bi biti antički hram, a mlađa (IV-VI stoljeće nove ere) bi se mogla pripisati starokršćanskoj crkvi. U ovoj fazi radova su nađeni ostaci rimske arhitekture (temelji objekta), te su konstatirani gabariti i veličina objekta.

Mr. Busuladžić je podsjetio da je prošle godine na ovom lokalitetu nađeno mnogo arhitektonskih ulomaka od vijenaca, stupova, baza stupova te fragmenata žljebova stupova, a pronađeni su i bronzani novčići rimskog cara Konstantina (vladao od 306. do 337. godine nove ere).

Na lokalitu Gradac otkriven je kasnoantički refugij, utvrđeni objekt koji je služio kao sklonište pred barbarskim najezdama.

Mr. Busuladžić navodi da su otkriveni dijelovi zidova ovog objekta, njegova sjeverna kapija, a u okviru refugija pronađeni su i ostaci iz ranijih perioda, najvjerovatnije iz broznanog ili željeznog doba. Pronađeni su ostaci keramike, posuđa, stakla, metalne karike...

Međutim, upozorio je mr. Busuladžić, lokalitet Gradac je već ugrožen nelegalnim iskopavanjima, pri čemu su na više mjesta uništene strukture antičkih zidova. Nezvanično se saznaje da se radi o organiziranim grupama opremljenih čak i metal detektorima.

Radove u Glamoču finansirala je Vlada Federacije BiH putem Federalnog ministarstva kulture i sporta. Stručni tim, u kojem su još bili arheolog Zemaljskog muzeja Andrijana Pravidur i ekspert Muzeja RS iz Banja Luke Milka Radoja, nada se da će doći do nastavka istraživanja u Glamoču, jer je ovo mjesto jedno od najbogatijih nalazištima od prahistorije do srednjeg vijeka u BiH.

Naime, prostor današnje općine Glamoč za arheološku struku već odavno determiniran kao područje od iznimnog značaja. Bogatstvo i raznovrsnost arheoloških nalaza sa područja Glamoča posebno ilustrira analiza pronađenih antičkih kultova.

Do danas je konstatirano postojanje 14 skupina antičkih božanstava. Riječ je o kultnim zajednicama Silvana, Silvana i Dijane, Silvana i nimfi, Dijane, Dijane i nimfi, Jupitera, Jupitera i genija, Herkula, Libera, samostalnih genija, Apolona, Dunavskog konjanika, Mitrasa i znatan broj primjeraka nepoznatih indigenih božanstava. A samo na području sela Halapić je pronađeno 13 božanstava koji su pripadali različitim kultnim zajednicama, ukupno devet.

Prema dosadašnjoj analizi, radi se o pedesetak spomenika na prostoru općine, iz čega se može konstatirati da je Glamoč jedan od najbogatijih prostora u BiH kada je antički period u pitanju.

http://www.sarajevo-x.com/clanak/080503006

Piramidiotski Sudnji dan

Citam u komentarima kod Stul novu Semirovu nebulozu objavljenu u Sudnjim Danima:

"Svi znamo da operski pjevači mogu visokim C razbiti čašu. Kada se taj ton modifikuje, čaša se može pomaći ili podići. Ja vjerujem da su drevni narodi znali frekvencije kojima je moguće micati kamene blokove velike težine.
(Semir Osmanagić, istraživač; Radio M)"

Nije lose da se prisjetimo ranijih piramidiotskih "gostovanja" u toj rubrici: