Skelani kriju Municipium Malvesatium

Predsjednik manjeg bh. entiteta Rajko Kuzmanović izjavio je danas da arheološko nalazište rimskog municipija (opštine) u Skelanima, iz perioda od prvog do petog stoljeća nove ere, predstavlja još jednu zlatnu pločicu u mozaiku domaće i evropske kulturne baštine.

Otvarajući regionalnu konferenciju o ovom arheološkom istraživanju, koja se danas održava u Banjaluci, Kuzmanović je rekao da se ovim istraživanjima daje direktan doprinos težnjama da se uključi u evropski kulturni proces.

- Iskopavanjima je otkrivena cjelina koja može predstavljati najljepšu rimsku arheološku destinaciju na širem području BiH, Podrinja i centralnog Balkana, a nastavak sistematskih i temeljnih istraživanja bio bi od neprevaziđenog naučnog i historiografskog značaja - kazao je Kuzmanović.

Ministar prosvjete i kulture Anton Kasipović rekao je da su Skelani izvanredno otkriće, kojem se mora dati mnogo šira dimenzija u smislu njegove zaštite i turističke iskorištenosti, kako bi postalo dio kulturne baštine Evrope.

Rukovodilac istraživanja ovog arheološkog nalazišta Mirko Babić kazao je da postoji jasna vizija o budućnosti projekta u Skelanima, podsjetivši da je BiH nedavno potpisala konvenciju o zaštiti arheoloških lokaliteta i kulturnog nasljeđa, tako da više nema ni pravne prepreke da se zaštiti ovaj lokalitet i da se izvrši njegova kategorizacija.

On je naglasio da bi u dalja istraživanja ovog lokaliteta trebalo da se uključe i arheolozi iz Njemačke, Italije, Austrije i Bugarske, te da postoji mogućnost da se, osim pronađenih 80 spomenika pod zemljom, podnog mozaika i tragova arhitekture, u Skelanima pronađe još ostataka iz Rimskog carstva.

U radu regionalne konferencije o arheološkom istraživanju rimskog municipija u Skelanima, čiji je cilj da se prepozna značaj ovog arheološkog loklaiteta kao dijela evropske kulturne baštine i definiše dalja sudbina iskopavanja u Skelanima kao naučno-istraživačkog i turističko-razvojnog programa, učestvuju stručnjaci iz BiH i zemalja regiona.

Za pet sedmica istraživanja, od 8. septembra do 11. oktobra ove godine, u Skelanima je pronađeno 80 lapidarnih (kamenih) spomenika, veliki rimski podni mozaik iz druge polovine četvrtog vijeka nove ere, tragovi rimske arhitekture u tri arhitektonska nivoa, te građevina sa podnim grijanjem (thermae).

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/kultura/skelani-kriju-municipium-malvesatium

Pronađena keramika iz rimskog perioda

Arheološki tim predvođen Snježanom Vasilj, koji trenutno istražuje šire područje Hutovog blata, naišao je na nove nalaze koji potječu iz perioda Rimskog carstva, odnosno iz 2. i 3. stoljeća.

Riječ je o brojnim fragmentima keramike, pa čak i dijelovima tamnošnjih objekata koji potvrđuju da je cijelo područje bilo jedno od najvažnijih u Rimskoj imperiji.

- To govori da je ovaj lokalitet bio gusto naseljen. Okolica Hutovog blata bila je jedna od najnaseljenijih u Rimskom carstvu. Područje Neretve s pritokama osiguravalo je dobre uslove za život, u samom zaleđu Narone, koja je bila jedan od glavnih gradova provincije Dalmacije - kaže Vasilj za "Dnevni avaz".

Na trenutno istraživanje njen tim su potakli nalazi na lokalitetu Desila, gdje je otkrivena prva ilirska luka. Tokom tri faze podvodnih i kopnenih istraživanja u ovom dijelu Hutovog blata prikupljeno je dosta nalaza kojima je potrebna stručna obrada.

Otvoriti muzej

Vasilj navodi da bi Općina Čapljina trebala pronaći lokaciju za muzej svih do sada pronađenih arheoloških ostataka.

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/mozaik/pronadjena-keramika-iz-rimskog-perioda

Vrelo Bune atraktivno za ljude svih epoha

Stručni arheološki tim pod vodstvom prof. dr. Envera Imamovića došao je do izuzetnih rezultata na lokalitetu Tekija na Vrelu Bune, koji dokazuju da je Vrelo Bune bilo atraktivno za ljude svih epoha.

- Kada smo ušli u ovaj projekt, ušli smo s pretpostavkom da ćemo na ovom mjestu, gdje se nalazi današnja Tekija, otkriti kompleks svetišta koji je mnogo stariji od Tekije. Ta su se predviđanja pokazala tačnim i u završnim iskopavanjima, koja se trenutno izvode, došli smo do vrijednih rezultata. Oni su pokazali da je mjesto današnje Tekije, odnosno Vrelo Bune, bilo atraktivno za ljude svih epoha, počevši od prahistorije sve do danas, rekao je prof. Imamović.

Naveo je da je u nanosima, odmah uz liticu kod same Tekije, na dubini od šest metara, nađena prahistorijska keramika izmiješana s velikom količinom gareži, kostiju..., što pokazuje da su tu ljudi imali svoja staništa, odnosno da su ovdje obavljali kult vode.

Kult vode je poznat u svim epohama, pa i u pretkršćansko doba, tako da ovi nalazi predstavljaju još jedan nepobitan dokaz toga, kaže prof. Imamović.

Od vrijednih nalaza, nađenih nekoliko metara ispod zemlje, prof. Imamović izdvaja trobridne i četverobridne strijele, koje, prema preliminarnim analizama, pripadaju vremenu seobe naroda, 5./6. stoljeću nove ere.

Što se tiče arhitektonskih ostataka koji su pripadali nekadašnjoj Tekiji, stručni tim je još prošle godine otkrio temelje one tekije koje danas nema, stare 300-350 godina, a koja je postojala u vrijeme kada je tu prolazio poznati osmanski putopisac Evlija Čelebija.

Evlija Čelebija je detaljno opisao tu tekiju i šta je sve sadržavala, a stručni tim je naišao na te ostatke koji pokazuju da je ta tekija predstavljala veliki arhitektonski kompleks. Po prof. Imamoviću, taj se kompleks sastojao iz dva dijela. Prvi je bio duhovni, namijenjen vjerskim potrebama derviša, a drugi je bio namijenjen za svjetovne potrebe, i u njega su dolazili učeni ljudi tog vremena iz raznih dijelova Osmanskog carstva zainteresirani za mistiku, i koji su raspravljali o nauci, astronomiji, kulturi, historiji, pjesništvu... Taj kompleks je imao mnogobrojne prostorije koje su bile u službi tih namjernika - pekara, aščinica, dvorane za predavanja i ostalo.

- Ti temelji su sada povezani, tako da će arhitekti koji dolaze nakon arheologa napraviti plan koji će poslužiti za eventualnu rekonstrukciju tekije, što je namjera investitora Medžlisa Islamske zajednice Mostar, rekao je prof. Imamović.Od arhitektonskih ostataka pronađenih proteklih dana vrijedno je spomenuti jedan apsidalni objekt, čiju svrhu arheolozi još ne mogu dokučiti, a koji po svojoj konstrukciji pripada kasnoj antici, 5./6. stoljeću nove ere.

Kada se objedine svi ovi podaci, arheolozi će imati kompletnu predstavu o tome šta se sve događalo na Vrelu Bune u zadnjih 2.000 - 3.000 godina, a ovim iskopavanjima su dobijeni i tačni temelji stare tekije, kazao je u razgovoru za Fenu prof. dr. Enver Imamović.

http://www.sarajevo-x.com/clanak/081117042

Otkriveni temelji hrama iz 1. vijeka

TREBINJE - Arheolozi su na južnom dijelu grada, u naselju Varina gruda, otkrili temelje hrama Venere Barbote iz 1. vijeka, potvrdio je arheolog Aleksandar Ratković.

On je istakao da je to drugi stari hram nađen na području oko Trebinja, pojašnjavajući da su nedavno u naselju Zasad kod Trebinja pronađeni temelji hrama i antičke grobnice iz prvih vijekova naše ere.

Arheološka istraživanja, kojima je, ispred Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, na lokalitetu Varina gruda rukovodio Ratković, potvrdila su da taj hram datira iz 1. vijeka jer je pronađeno mnoštvo bojene keramike iz tog perioda.

Pretpostavlja se da je, širenjem hrišćanstva, hram u 4. vijeku bio pretvoren u crkvu posvećenu svetoj Varvari, čiji se temelji nalaze na arheološkom nalazištu u Varinoj grudi.

"Cijeli lokalitet dominira prostranim Petrovim poljem, na mjestu iznad takozvane raskrsnice rimskih puteva, gdje su se ukrštali putevi Epidauruma (Cavtata), Raguse (Dubrovnika) i Asama (Trebinja), odnosno, lociran je na najstarijem putu iz pravca današnjeg Cavtata", precizirao je Ratković.

On kaže da je novootkriveni hram, ipak, usamljen u rimskoj provincijskoj arhitekturi BiH, te da mu je, s neznatnim razlikama, najbliža analogija ranohrišćanska crkva u Docima kod Vitine, nedaleko od Ljubuškog.

Ratković je utvrdio da se u četvorougaonoj osnovi naosa prepoznaje četvrtasta apsida sa dva ugla i časnom trpezom kvadratne osnove.

"Pronađeni su i ostaci originalnog poda, stub žrtvenika i stepenište za ulaz u hram s juga. I sa sjeverne strane postoji ulaz istih dimenzija, ali je zazidan", kaže Ratković.

Istraživanje je, zajedno s mnoštvom prikupljenih fragmenata grnčarije i pokretnim materijalom, poput ribarskih utega, rimskih svjetiljki, raznih posuda iz 2, 3. i 4. vijeka, te staklenih posuda za suze, lakrimarija iz 3. vijeka, pokazalo da se, u kasnom srednjem vijeku, uz crkvu formirala i manja nekropola, a hram je dodatno ojačan još jednim zidom i kontraforom.

"Dokaz da crkva nastavlja život u srednjem vijeku su zidovi iz tog perioda, koji svojim obujmom potpuno zatvaraju antičku osnovu hrama Venere i crkve svete Varvare iz 4. vijeka", objasnio je Ratković.

Prema njegovim riječima, iskopavanja su pokazala da srednjovjekovna crkva nije završavala polukružnom apisdom, kako se to ranije tvrdilo.

"Nakon istraživanja crkva je savremeno konzervirana na način da je obojenim malterom u zidnim spojnicama istaknuta razlika između rimskog i srednjovjekovnog građenja", rekao je Ratković.

http://www.nezavisne.com/dogadjaji/hronikagradova/31983/Otkriveni-temelji-hrama-iz-1-vijeka.html