Na lokalitetu Dardagani kod Zvornika otkriveno je novo nalazište eksploatacije kamena iz rimskog perioda, koje sa dva ranija nalazišta na ovom području čine jedinstven kompleks rimskog kamenoloma iz 3. i 4. vijeka naše ere.
Novo nalazište istražuje ekipa arheologa iz bijeljinskog Muzeja "Semberija" na čelu sa Mirkom Babićem i studenti katedre za arheologiju Filozofskog fakulteta iz Ljubljane sa profesorom Bojanom Đurićem.
Arheolog Babić rekao je novinarima da se do sada samo pretpostavljalo da na ovom lokalitetu postoji novo nalazište, ali je sada otkriveno i dokazano da je iz rimskog perioda.
- Na ovom lokalitetu otkrili smo arheološki dokument, odnosno ostatak reljefa rimskog svetilišta - rekao je Babić i dodao da se ranije nije vjerovalo da bi na ulazu sa južne strane ovog kompleksa postojao i treći ulaz u rimski rudnik kamena, jer se vjerovalo da je to samo ulaz u još jednu pećinu.
Ocijenivši da su sedamdesetih godina prošlog vijeka arheolozi istraživali ovo područje, ali nisu imali sreće, jer su radili na pogrešnim lokacijama, Babić je podsjetio da su 2008. i 2009. godine vršena istraživanja na dva druga ulaza, gdje se u unutrašnjem prostoru jasno vide ostaci rimskog perioda.
- Izvršili smo kompletiranje cijelog terena u dijelu ovog kompleksa koji obuhvata uzvišenje i konstatovali da se nalaze tri lokaliteta na kojima su Rimljani vršili eksploataciju kamena - pojasnio je Babić i dodao da je ovo treća godina istraživanja ovog lokaliteta, kojima se potvrđuje prisustvo Rimljana na ovom području.
Ističući da je ovo nalazište bogato kamenom, upravo onim koji je zanimao Rimljane, jer se od svake vrste kamena ne mogu napraviti sarkofazi ili antički stubovi, Babić je rekao da je kamen sa ovog lokaliteta odvožen u antički Sirmium - današnju Srijemsku Mitrovicu - vodenim putem, koji je u to vrijeme bio najjeftiniji.
- Praktično, dokazali smo da se dužinom od oko 800 metara po svim obodima ovog brda proteže rudnik kamena iz rimskog perioda - rekao je Babić, ističući da se sa dijelom površinskog i rudnika u utrobi brda pokazuje da je ovo najveći sačuvani rimski rudnik kamena u Evropi.
- Istražili smo da su Rimljani, nakon površinskog kopa, ušli u utrobu brda stotine i stotine metara hodnika tragajući za kamenom, jer se skoro na svakom mjestu dobro vide očuvani tragovi rimske obrade kamena - rekao je Babić.
On je dodao da su tragovi rimske obrade kamena u mnogim stvarima atraktivniji od onoga što je priroda stvorila u obliku stalagmita i stalaktita u pećinama, koje su dostupne turistima, kao što je Postojnska jama u Sloveniji, Bijambarske pećine kod nas i Resavska pećina u Srbiji.
- Samo je po sebi atraktivnije gledati rimski kamenolom, koji je nastao ljudskim radom, jer je to istovremeno i istorija koja nas uči mnogim stvarima i naporima Rimljana da dođu do kvalitetnog kamena - rekao je Babić.
On je podsjetio da je šezdesetih godina prošlog vijeka zvornička firma "Novi izvor" eksploatisala ovo područje, tragajući za kamenom krečnjakom, čime je uništila veliki dio rimskih ostataka, zbog čega je sada potrebno uložiti dosta rada i napora da se rekonstruiše ono što je ostalo i kako je izgledalo u rimskom vremenu.
- Još više sredstava treba uložiti da se sve ovo turistički valorizuje kako bi bilo dostupno posjetiocima, odnosno razvoju turizma na ovom području - rekao je Babić.
Profesor Bojan Đurić iz Ljubljane rekao je da se u istraživanju lokaliteta Dardagani ide ciljano na pojedine tačke kako bi uz mala ulaganja došli do najviše informacija, što je bitno da se za naučnu obradu ovog kompleksa dobije što više tačnih informacija.
- Ove godine ušli smo u ovu šikaru, očistili je i naišli na ostatke modernih pogona iz šezdesetih godina, koji su eksploatišući kamen ušli u podzemlje i uništili veliki podzemni dio rimskog kamenoloma", rekao je Đurić.
On je dodao da su daljim radom arheolozi naišli na rimske tragove vađenja kamena, kao i na najbolji sloj krečnjaka, što je od velikog istraživačkog značaja.
Ističući da na ovom lokalitetu ima dosta toga da se istražuje, Đurić je rekao da će sa studentima i arheolozima ponovo doći u augustu kako bi u unutrašnjem dijelu izvršili preciznija mjerenja i napravili crteže, što će biti osnova za dalja istraživanja.
On je ocijenio da u blizini Karakaja kod Zvornika postoji lokacija iz rimskog parioda koja bi mogla biti povezana sa ovim kompleksom rudnika kamena.
- Ondašnji vlasnici kamenoloma, da bi vršili eksploataciju kamene rude, morali su negdje da stanuju - rekao je on i najavio da će naredne godine izvršiti terenski pregled te lokacije bez iskopavanja, da bi se uvjerio u strukturu, obim i moguće rimske ostatke, koji bi možda bili dokaz o povezanosti ovih lokacija kao jedne cjeline.
