TOMISLAVGRAD – Franjevci u Tomislavgradu zatrpali su arheološko nalazište ispred crkve i samostana i pretvorili ga u parking prostor. Vijest je to koja je zgrozila mnoge Duvnjake, ali i kulturu javnost jer je teško povjerovati da ljudi, koji stoljećima birnu o narodu i njeguju kulturu, učine takvo sramotno djelo.
Talibansko ponašanje
Darko Periša, doktorant arheologije u Zadru, kaže kako je zgrožen viješću i da to može biti djelo samo neodgovornih ljudi.
- Kao arheolog, a posebno istraživač slavne duvanjske prošlosti, zgrožen sam viješću da je arheološka zona s djelomično istraženim i konzerviranim rimskim termam u središtu Tomislavgrada prekrivena pijeskom i da će na tom mjestu biti parkiralište. Takvo što su mogle izvesti ili dopustiti samo neodgovorne osobe koje nimalo ne cijene duvanjsku prošlost i općenito kulturnu baštinu, a sam čin je neprimjeren za Europu u 21. stoljeću i mnogo bliži talibanskom ponašanju u Afganistanu, rekao je Periša lokalnim medijima.
Dodao je kako su te terme bile jedini vidljivi dokaz rimskog Delminija, jer je sve drugo poslije arheoloških iskopavanja bilo zatrpano ili uništeno. Podsjetio je da je krajem 19. stoljeća u blizini bio istražen prostrani rimski forum s pratećim prostorijama, kao najbolje svjedočanstvo veličine i važnosti tog rimskog grada, ali je upravo na tom mjestu izgrađen franjevački samostan. Zatim, da je na susjednom brdu Karauli otkriveno rimsko svetište i starokršćanska crkva, ali se dopustilo da se upravo preko njih proširi groblje.
Duvnjaci više nemaju što pokazati
- Posljednjim barbarskim potezom na mjestu rimskih termi Duvnjaci više nemaju što pokazati ne samo arheolozima, nego i turistima, rekao je Periša dodavši kako se ne može očekivati od turista da ostanu zadivljeni trgovačkim centrom.
Dr. sc. Nela Rubić piše kako će Delminium, nekada ilirsko središte a municipij u rimsko doba, značajan Rimljanima kao prometno čvorište koje je povezivalo južni i sjeverozapani Ilirik, preko koga su građene stare rimske ceste, praktično će nestati iz sjećanja ovih i svih budućih naraštaja Duvnjaka.
- O postojanju urbano dobro sređenog grada iz vremena antičkog Rima svjedočile su arheološke iskopine ispred franjevačke crkve i samostana u Tomislavgradu. Nedavnim građevinskim intervencijama te su iskopine zatrpane da bi se dobilo prostrano i praktično parkiralište, napisala je duvanjska znanstvenica.
Značajna otkrića
Podsjeća kako je prva arheološka iskapanja spomenika antičkog Rima u Tomislavgradu radio arheolog Carl Patsch od 1896. do 1902. godine na poziv fra Anđela Nujića, kasnije osnivača Arheološkog muzeja na Humcu u Ljubuškom. Carl Patsch je, pak, uz suradnju i svesrdnu pomoć Anđela Nujića, dovršio obradu, sistematizaciju te pohranu iskopanih artefakata kao službeni arheolog Austro-Ugarske Monarhije te kao suradnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, a sve istraživačke poduhvate i nalaze savjesno je opisao, nacrtao i objavio u časopisu "Glasnik Zemaljskog muzeja".
U razdoblju od 1995. do 2003. godine skupina je mladih entuzijasta arheologa, nekih s podrijetlom iz Tomislavgrada je došla do značajnih arheoloških otkrića u Tomislavgradu. Oni su ponovno iskopavali na lokacijama koje je obradio dr. Carl Patsch kao i na novim, neistraženim mjestima, te došli i do novih arheološko-povijesnih spoznaja.
Katedra hrvatske nekulture
Ni arheolog Radoslav Dodig nije mogao skriti razočaranje potezom duvanjskih franjevaca.
- Ako je fra Mijo Čuić poravnao rimski forum delminijskoga municipija i na njemu napravio crkvu i samostan Ordo fratrum minorum, zar je trebalo fra Anti Pranjiću da nastavi kontinuitet rušenja rimskih starina? I to poradi nekakva parkirališta?! O bijes i rugoba! Sjećam se još znanstvena skupa "Duvanjski kraj kroz povijest", 6.-7. srpnja 2000. Tada sam slušao riječi domaćih muževa da treba u Duvnu otvoriti katedru za arheologiju, rekao je Dodig duvanjskim medijima, dodajući kako bi u Tomislavgradu sada trebalo otvoriti Katedru hrvatske nekulture.
Tomislavgrad se često spominje, poput većine malih bh gradića, kao mjesto bez budućnosti. Čini se kako su duvanjski franjevci, izgubili i vjeru u prošlost. Većina duvanjskih starina propada. Tako je zgrada nekadašnjeg suda, izgrađena početkom prošlog stoljeća, pred urušavanjem i samo ju slabi potpornji sprječavaju da se sruši na zgradu pored. Zgrada nekadašnjeg Hrvatskog doma, poznatijeg kao Stari hotel, savršena da ju pretvori u muzej, čeka propast i mudre glave da ju prodaju u bescijenje, pa da ju zamijeni kakva moderna građevina neukusnih arhitekata.
Čekanje muzeja s blagom iz Afrike
Duvanjsko šetalište uništeno je samovoljom graditelja obiteljskih kuća, a njegov dio sravnjen je s lica zemlje užasnim rješenjem za obnovu hotela u središtu grada. Grad resi i ruševna robna kuća te izvori zaraze iz brojnih zapuštenih kamenih kuća nekada simbolom duvanjske građanštine.
Za uništavanje još jednog simbola grada pobrinuo se njegov prvi čovjek, pa je tako porezan drvored izpred zgrade općine, a načelnik nije ispunio obećanje da će ga zamijeniti prekrasni cvijećnjak. Duvanjski ekolozi mlako su reagirali na sječu: Rekli su da je bolje tako, jer su borovi smolom uništavali automobile.
Franjevci, kojima ne uspjeva već godinama ni stvoriti muzej eksponata koje su godinama skupljalči misionari iz Afrike, sad su digli ruke i od onog za što je tražilo samo malo brige da ne propadne.
No, izgleda kako je nemar najlakše zatrpati pijeskom i kad se sve dobro slegne, navući dobar sloj asfalta na duvanjsku arheologiju.
Baš kao i što je zaklano tele za duvanjsku kulturu.
