Otkopana tek jedna desetina kasnoantičkog refugija u Halapiću

Otkopana tek jedna desetina kasnoantičkog refugija u Halapiću

Arheološki tim Zemaljskog muzeja BiH, pod vodstvom direktora Muzeja dr. Adnana Busuladžića, istraživao je proteklih nekoliko sedmica kasnoantički lokalitet u selu Halapić, općina Glamoč.

Dr. Busuladžić je naveo da se radi o nastavku radova započetih prije četiri godine, a da je osnovni cilj ovogodišnje kampanje bio istraživanje arhitekture kasnoantičkog refugija (utvrđenog skloništa) starog oko 1.500 godina, odnosno praćeni su zidovi i ostaci temelja ovog objekta. Također, ponovo su otkriveni ostaci kasnoantičke keramike.

Do sada je otkopano oko deset posto objekta i dr. Busuladžić kaže da su potrebne još godine rada da bi se taj posao u potpunosti završio.

Arheološke radove u Glamoču finansirala je Vlada Federacije BiH putem Federalnog ministarstva kulture i sporta.

Proteklih godina na ovom lokalitetu nađen je veliki broj nalaza, uključujući brojne ostatke keramike, rimskog stakla, arhitektonske ulomke i novac rimskog cara Konstantina.

Inače, prostor današnje općine Glamoč za arheološku struku već odavno je determiniran kao područje od iznimnog značaja. Bogatstvo i raznovrsnost arheoloških nalaza s područja Glamoča posebno ilustrira analiza pronađenih antičkih kultova.

Do danas je konstatirano postojanje 14 skupina antičkih božanstava. Riječ je o kultnim zajednicama Silvana, Silvana i Dijane, Silvana i nimfi, Dijane, Dijane i nimfi, Jupitera, Jupitera i genija, Herkula, Libera, samostalnih genija, Apolona, Dunavskog konjanika, Mitrasa i znatan broj primjeraka nepoznatih lokalnih božanstava.

Samo na području sela Halapić je pronađeno 13 božanstava koji su pripadali različitim kultnim zajednicama, ukupno devet njih.

Prema dosadašnjoj analizi, radi se o pedesetak spomenika na prostoru općine, iz čega se može konstatirati da je Glamoč jedan od najbogatijih prostora u BiH kada je antički period u pitanju.

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/kultura/6907-glamoc_halapic_arheologija_kasnoanticki_refugij_adnan_busuladzic.html

Ugrožen nacionalni spomenik kulture u Milama

Ugrožen nacionalni spomenik kulture u Milama

U povodu početka konzervacije lokaliteta Mile u Arnautovićima kod Visokog, ovaj nacionalni spomenik kulture posjetila je Lidija Mićić, direktorica Zavoda za zaštitu spomenika FBiH. Ministarstvo kulture je još prije dvije godine izdvojilo 50.000 KM za konzervaciju lokaliteta.

Kamen iz Podvinaca

Čekalo se na izmještanje lokalnog puta koji prelazi preko lokaliteta, kako bi se u potpunosti zaštitile zidine nekadašnje crkve u kojoj su krunisani i sahranjeni najvažniji bosanski vladari.

- Zavod nema ništa sa izmještanjem puta, ali imaju Općina Visoko i Direkcija za ceste. Mi smo insistirali da se put izmjesti zbog očuvanja spomenika i na to čekamo od 1999. godine, kada je poslije rata urađena prva konzervacija. Za ovih 10 godina lokalitet je veoma stradao. Sada smo prisiljeni ponovo raditi konzervaciju, ono što smo radili ‘99.

I ko zna koliko još puta ćemo morati to uraditi. Put koji prelazi preko nekadašnjih arheoloških lokacija oštećuje zidine olovnim gasovima i ogromnom koncentracijom automobila i teretnih vozila - ističe Lidija Mićić.

Dvostruki nadzor

Konzervacijom će se zaštititi zidovi, regulirati padovi i tok vode. Kamen za nadziđivanje ostataka crkve je dopremljen iz Podvinaca. Izvođač radova „Vizija“ trenutno ispire kamen kako bi se što bolje vezivao za stare zidine.

- Svaki ovaj kamen, prije nego što bude ugrađen, mora pregledati nadzorni organ. Imamo dvostruki nadzor, Zavoda i Zavičajnog muzeja. Mi imamo iskustva u radu sa Zavodom u rekonstrukciji nacionalnog spomenika Tabhanske džamije - kaže Adem Smajić, direktor „Vizije“.

Fehim Memić, pomoćnik načelnika Visokog za društvene djelatnosti, kaže da je odgovornost za nerealizaciju izmještanja lokalnog puta na Direkciji cesta.

- Oko 90.000 KM za izmještanje puta nalazi se kod Direkcije cesta koja vodi i proces eksproprijacije zemljišta. Federalno resorno ministarstvo je izdvojilo oko 50.000 za put širine tri metra, 27.000 za izuzimanje zemljišta i oko 5.000 za ogradu. Sada mještani traže put od pet metara, što moramo uvažavati - komentariše Memić.

Prvi stanak bosanske vlastele

U Milama se nalaze ostaci najstarijeg upravnog, kulturnog i vjerskog centra srednjovjekovne bosanske države, ruševine crkava sv. Kuzme i Damjana iz DŽII i sv. Nikole iz DŽIV stoljeća. Na ovom mjestu nalaze se grobnice bana Stjepana II i najvažnijeg bosanskog kralja Tvrtka I.

Iz sačuvanih ljetopisa zna se da je ban Stjepan sahranjen baš u Milama, po vlastitoj želji, ali njegov grob nije tačno lociran. I danas postoje ostaci groba kralja Tvrtka, ali se ne zna gdje se nalaze njegove kosti. Bio je to najvažniji politički i kulturni centar države Bosne u srednjem vijeku, gdje je održan i prvi stanak bosanske vlastele.

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/panorame/7066-mile_spomenik_visoko.html

Vrijeme za novu transu?

Pisalo o Semiru u Nezavisnim novima. Tekst koji nece objaviti na stranici kao novinsku verifikaciju i neoborivi dokaz postojanja piramida:

Misterije o Visokom

Od samog početka istraživanja piramida u Visokom oko ove aktivnosti ispredaju se razne misterije.Semir Osmanagić, zagovornik postojanja čak pet piramida oko Visokog, od samog je početka te misterije podgrijavao. Te piramide su stare više od 10.000 godina, pojavili su se "misteriozni" podzemni tuneli, "misteriozne" kugle koje nisu "obične" kamene kugle nego energetski međaši.

Vjerovatno je najveća misterija kako je Osmanagić dolazio do novca za otkopavanje piramida. On tvrdi da je najveći finansijer iskopavanja, međutim, sada je jasno da su budžetski korisnici mnogo novca odvojili za piramide koje niko od zvaničnih naučnika ne priznaje.

Zeničko-dobojski kanton je prvih godina iskopavanja odvajao nevjerovatnih 350.000 KM za istraživanje piramida. Kasnije je jedan od najsiromašnijih kantona u FBiH donacije smanjio na 150.000 KM. Općina Visoko odvajala je 150.000 KM godišnje ne računajući infrastrukturne radove na piramidama. I Vlada FBiH izdvajala je nikada utvrđene sume novca. Kada se uzme u obzir da su i veoma jake firme poput "BH Telecoma" ili visočkog "Vispaka" bile donatori iskopavanja piramida, čudno je kako se niko još ne pita gdje je novac otišao.

Osmanagić i njegovi istomišljenici tvrde da će se novac višestruko vratiti kada turisti pohrle u Visoko. Međutim, umjesto procvata turizma, podsjetnici da su potrošeni milioni KM poreskih obvetznika su još samo rijetki štandovi na kojima se prodaju jeftine drvorezbarije "najstarijih" piramida na svijetu.

http://www.nezavisne.com/nezavisnistav/vijesti/62201/Misterije-o-Visokom.html

Pa se ljutio Semir i trazio demant. Kaze, nije njemu toliko para izbrojano. Zaboravio, valjda, kako je zahvaljivao donatorima http://neregistrirani.blogspot.com/2008/08/ko-o-cemu-semir-o-parama.html

Univerzitet za promociju new age vračeva

U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu prošle sedmice svečano je promovirano deset novih doktora nauka. Među ostalima, doktorsku diplomu rektor Faruk Čaklovica uručio je i Semiru Osmanagiću, odgovornom za barbarsko uništavanje arheoloških lokaliteta na Visočici, Plješevici i drugim lokacijama oko Visokog, u potrazi za imaginarnim piramidama. Podsjetimo, radilo se o iskopavanju o kojem je bivša Osmanagićeva suradnica Nađija Nukić izjavila da je vođeno metodom "kad bi bilo ko vidio kamen" i odlučio "ja ću ovdje da kopam", a jedna od dvije uposlene arheologinje Nancy Gallou da će "kao naučnik biti sretna da potpiše bilo koju peticiju protiv groznog uništavanja brda u okolini Visokog".

No, sve to ne bi bilo problematično za nečije stjecanje titule doktora da sam doktorat po sebi nije teorijska refleksija Osmanagićevog barbarogenija sprovedenog u praksi, uz blagoslov Vlade Federacije BiH, Kantona Sarajevo i, povrh svega, Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Osmanagićev doktorat nosi naslov: Netehnološka civilizacija Maja naspram modernih tehnoloških civilizacija. Mentor na izradi doktorata bio je dr. sci. Hidajet Repovac, a članovi komisije pri odbrani prof. dr. Ivan Cvitković i doc. dr. Asim Mujkić. Iako je u samom startu nejasno kako osoba nestručna za civilizaciju Maja može biti mentor na izradi doktorske disertacije o temi koja, opet, zahtijeva stručno predznanje iz ove oblasti (koje Osmanagić kao magistar ekonomskih nauka nema), ali, eto, na Sarajevskom univerzitetu sve je moguće. Moguće je da se u istoj doktorskoj disertaciji citira Augustus le Plongeon, amaterski ljubitelj civilizacije Maja, koji je majanske kodekse, kako su neosporno dokazali moderni majanisti, prevodio po sopstvenom nahođenju, stvarajući tako lažnu sliku o Majama kao došljacima sa zemlje Mu, koju je, kao "kolijevku bijele rase", izmislio američki "istraživač" i bijeli rasist James Churchward (kasnije dokazivao iskon bijele rase na Sjevernoameričkom kontinentu).

Nažalost, daleko od toga da se radi o jedinoj pseudo-naučnoj tvrdnji u Osmanagićevom radu, čiji je vrhunac zaključak da nas arhajsko društvo Maja može nadahnuti da stvorimo društvo drugačije od sadašnjih, tj. društava elitističke dominacije. Da li su doktorant, mentor i članovi komisije ikada zavirili u neku ozbiljnu literaturu o Majama, budući da nam svi sačuvani izvori svjedoče o izuzetno klasnom društvu u kojem je postojalo ropstvo i žrtvovanje ljudi, kao i djece! (Heather McKillop, Ancient Maya - New Perspectives, Santa Barbara, California Denver, Colorado Oxford, England 2004.)

Osmanagić, kao nestručnjak i slobodan čovjek, ima pravo napisati šta god hoće, pa se i pozivati na Le Plongeonove fantazije (ili štoviše samoproglašenu reinkarnaciju majanskih kraljeva Josea Arguellesa)! U svijetu se objavljuje sve i svašta, shodno potražnji takve literature na tržištu od strane grupa ljudi koji vole da je čitaju. Međutim, činjenica da jedna ozbiljna naučna institucija kao što je Univerzitet u Sarajevu (odnosno mentor Hidajet Repovac te Ivan Cvitković i Asim Mujkić) može dopustiti da rad ove vrste bude prihvaćen doktorat predstavlja zastrašujući pokazatelj stepena propasti i dekadencije koja je zadesila bosanskohercegovački obrazovni sistem. (V. Bačanović)

Magazin Dani Broj 678 - 11.06.2010

http://www.bhdani.com/default.asp?kat=fok&broj_id=678&tekst_rb=2#anter8