Najveći rimski kamenolom u Evropi

ZVORNIK - Na lokalitetu Sige u Dardaganima kod Zvornika nalazi se najveći rimski kamenolom na Balkanu, a vjerovatno i u Evropi, saopštio je juče direktor Muzeja Semberije Mirko Babić.

Obilazeći ovaj kamenolom sa profesorom Ljubljanskog univerziteta Bojanom Đurićem, Babić je rekao da naučnoj javnosti uopšte nije bilo poznato da se ovaj rudnik kamena iz rimskog perioda prostire pod zemljom na stotinama metara, sa galerijama i hodnicima u kojima se nalaze tragovi rimskog klesarstva i obrade kamenih spomenika.

Naglasio je da se nekoliko godina radilo na pripremama ovog lokaliteta za istraživanje, a da je intenzivnije istraživanje počelo sa revizijom kulturno-istorijskog nasljeđa opštine Zvornik, koja je uspješno završena prošle godine.

- Poslije tri godine dogovora, između Muzeja Semberije i Univerziteta u Ljubljani potpisan je ugovor o saradnji na istraživanju ovog lokaliteta - rekao je Babić.

Babić je napomenuo da je ovaj lokalitet poznat u literaturi od 1965. godine, kada je ovdje počela eksploatacija rude krede i prerada kreča.

- Otkopavanjem rude 1965. godine radnici su pronašli u ovoj jami rimski reljef pećinskog svetilišta posvećenog bogu Mitri, koji se sada nalazi u Muzeju u Tuzli - rekao je Babić.

Rekao je da su u toku istraživački radovi kojima je otkriveno samo do 20 odsto od očekivanog podzemnog prostora. Istakao je da je rimski kamenolom u Dardaganima dio priče arheološkog nalazišta u Skelanima, čime će biti zaokružena turistička ponuda Podrinja.

Đurić je rekao da se u početku istraživačkih radova nije shvatilo koji je mogući prostor ovog kamenoloma, ali da je tek ove godine shvaćeno da je tu ogroman kompleks koji se proteže ispod zemlje u dužini više od kilometra.

- Rimljani su od kamena iz ovog rudnika radili palate, skulpture, nadgrobne spomenike, a prije svega fantastične sarkofage, od kojih se ovdje još neki nalaze. Iz ovog rudnika kamen se odvozio rijekama Sapnom, Drinom i Savom sve do Sirmijuma i Singidunuma (Beograd) - pojasnio je Đurić.

Vlada Srpske odobrila je i upotrebu helikoptera za cjelovito dokumentovanje lokaliteta u Dardaganima kako bi se radovi nastavili i u budućnosti i učinili dostupnim turistima i stručnoj javnosti.

Španija

Babić je istakao da će ovo rimsko nalazište biti predstavljeno iduće godine na naučnom skupu u Španiji i dodao da se ovaj rudnik vezuje za period boravka Rimljana u ovim krajevima do petog vijeka nove ere, dok su proizvodi iz ovog kamenoloma prodavani u Sirmijumu (Sremska Mitrovica).

izvor: http://www.glassrpske.com/vijest/3/drustvo/13306/lat/Najveci-rimski-kamenolom-u-Evropi.html

http://www.doiserbia.nbs.bg.ac.yu/img/doi/0350-0241/2006/0350-02410656139R.pdf

Rimska historija iz Skelana

Vlada Republike Srpske odlučila je novčano pomoći nastavak arheoloških istraživanja u Skelanima kod Srebrenice. Milion maraka izdvojit će iz Razvojnog programa RS, koji će biti namijenjeni izradi studije, za muzej i stalno čuvanje tog lokaliteta.

Tim arheologa predvođen Mirkom Babićem, direktorom Regionalnog muzeja Bijeljina, do sada je kod zadružnog doma pronašao ostatke rimske arhitekture iz trećeg i drugog stoljeća prije nove ere.

- Pronašli smo gradsku vijećnicu rimskog municipija, muzej pod zemljom, trezor eksponata i fragmenata iz rimskog doba. Pronađeno je 80 rimskih spomenika iz prva tri vijeka nove ere. To su žrtvenici posvećeni božanstvima Jupiteru, Trijadi, Marsu, Silvanu i Mitrosu - kaže Babić, ističući da je u ovoj bazilici pronađena najveća riznica ćiriličkih i latiničkih natpisa, a da su građevine imale i podno grijanje.

Njih su prvi otkrili austrijski arheolozi između 1896. i 1898. godine. Tada su pronađeni ostaci antičkog municipija (upravni centar rimske provincije Dalmacija) iz vremena od prvog do šestog stoljeća p.n.e. i 80 natpisa i ostataka arhitekture i skulpture.

Teritorija municipija, kako kaže Babić, prostirala se do Užica u Srbiji, zapadno do Rogatice, sjeverno do Bratunca i južno do Višegrada.

Grčki hramovi

Prema arheolozima, postoji mogućnost na osnovu ranije pronađenih natpisa da se u Skelanima očekuje pronalazak i grčkih hramova koji su bili posvećeni bogovima medicine.

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/mozaik/rimska-historija-iz-skelana

Verifikacija za verifikacijom!

Kako je propao projekt Bosanska dolina piramida

Kako se vrijeme mijenja. Gotovo do jučer bila bi to vijest za naslovnice strane novina i za prve minute dnevnika: član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Haris Silajdžić i Mirsad Kebo, potpredsjednik Federacije BiH primili su u odvojenim, ali jednako službenim posjetama, Semira Osmanagića samoproglašenog samopronalazača bosanskih piramida.

A danas...

Nađe se, naravno, poneki pobornik teze da je u malom gradu pored Sarajeva postojala civilizacija stara koliko ljudski rod i još barem 1000 godina više, ali je puno, puno više onih što se smiju samo da ne bi plakali od muke. Pa kukaju na internetskim forumima:
- Hare u arheološkom parku Bosanske piramide Sunca ili u prijevodu Alisa u zemlji čudesa...

A gotovo do jučer, rekosmo li već, bilo je sasvim drugačije.

Travanj te 2005. godine bio je, kako se to kaže, u skladu sa prosjekom, to je proljeće izgledalo onako kako proljeća trebaju izgledati. Semiru Osmanagiću šešir je štitio glavu od sunca, obod mu je bacao sjenu do pola nosa, pa je širom otvorenih očiju mogao vidjeti da je jedno bosansko brdo ustvari piramida stara barem 12 ako ne i čitav 27 tisuća godina, pa onda sve to na licu mjesta i dokazati metodom nepoznatoj modernoj i svakoj drugoj znanosti: otvaranjem knjige!

Na internet stranici www.alternativnahistorija.ba postoji i pisani trag o travanjskom danu u kojem je jedan arheolog amater, nekad stanovnik Visokog, potom uspješni američki biznismen vidio ono što nitko prije - sada je već jasno - i nitko poslije njega neće vidjeti.

....

Vise na: http://www.jutarnji.hr/j2/clanak/art-2008,10,22,,137998.jl

Pored zidina Bijele tabije nađeni temelji Hodidida

Pored zidina Bijele tabije nađeni temelji Hodidida

U sklopu istraživanja na lokalitetu pored zidina Bijele tabije, arheološki tim Muzeja Sarajevo, predvođen višim kustosom Adnanom Muftarevićem, jučer je došao do spektakularnog otkrića - ostataka srednjovjekovnog utvrđenog grada Hodidida!

- Napravili smo jednu sondu pored ulaza u Bijelu tabiju i na dubini od nekoliko metara uspjeli pronaći kamene ostatke koji, najvjerovatnije, predstavljaju temelje kule grada Hodidida. Sve ide u tom pravcu da se radi o tom gradu. Jer, mnogo historičara tvrdilo je da je Hodidid bio upravo ovdje gdje je Bijela tabija. Jedan od njih je Vejsil Čurčić. Na taj način potvrdili bismo njegovu teoriju - rekao je za "Avaz" arheolog Muftarević, najavljujući nastavak ozbiljnih istraživanja.

Potraga za Hodididom se nastavlja i unutar zidina Bijele tabije, gdje se također vrše iskopavanja.

Prema više historijskih izvora, na ovom lokalitetu je nastalo i od njega se počelo širiti današnje Sarajevo, što još izuzetnijim čini ovaj nalaz. To su, također, tvrdili brojni poznati historičari poput Hamdije Kreševljakovića.

Arheolog Muftarević pojašnjava da se često miješaju grad Hodidid i Hodidjed, koji se nalazi prema Palama i izgrađen je nakon dolaska Osmanlija.

Utvrđeni grad

U vrijeme dolaska Osmanlija na prostor BiH, Hodidid je bio jedini utvrđeni grad u Vrhbosni. Prvi put se spominje 1434. godine, kada ga je zauzeo osmanski vojskovođa Barak.

Foto&tekst:http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/mozaik/pored-zidina-bijele-tabije-nadjeni-temelji-hodidida

Arheološki tim Muzeja Sarajeva otkrio je na lokalitetu Bijela tabija u Sarajevu ostatke temelja građevine za koju se pretpostavlja da je dio srednjovjekovnog grada Hodidida, izjavio je danas za Fenu član tima Adnan Muftarević.

Naveo je da su stručnjaci Muzeja Sarajeva na južnoj kuli našli ostatke temelja koji se naslanjaju direktno na stijenu, a na jugoistočnoj kuli je prilikom ranijih istraživanja tim Zemaljskog muzeja naišao na ostatke srednjovjekovne utvrde.

Muftarević ne zna da li će se istraživanja odvijati u tom pravcu.

Ovo otkriće je možda potvrda teorije koju je još 1979. godine Alija Bejtić iznio u tekstu koji je objavila Akademija nauka i umjetnosti BiH da se srednjovjekovni grad, ili srednjovjekovna utvrda Hodid nalazi na Vratniku.

- Ovi ostaci od kula upućuju na to. Ne smijemo tvrditi sto posto, ali sve ide u prilog tome, kazao je Muftarević.

Muftarević, također, upozorava na razliku između gradova Hodid i Hodidjed, koji se u javnosti često miješaju. Ostaci nađeni na Bijeloj tabiji bili bi ostaci srednjovjekovnog Hodidida, a ostaci Hodidjeda, za koji se smatralo da je srednjovjekovni, a koji se nalaze na sastavu Paljanske i Mokranjske Miljacke, ne ukazuju na ništa srednjovjekovno, već da se radi o osmanskoj utvrdi.

-Tvrdimo da je na Bijeloj tabiji postojala srednjovjekovna utvrda, ali bi istraživanja pokazala, naprimjer, da li je razvoj grada krenuo odatle, rekao je Muftarević.

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/kultura/otkriveni-ostatci-srednjovjekovnog-grada

Jos jedna verifikacija

"„Bosna je čudo“, rekao je Haris Silajdžić nakon što je saudijskog princa Turkija al-Faisala, pa još jednog saudijskog princa Mansoura bin Saad al-Faisala i ambasadora Fahada al-Zeida odveo u Visoko da im lokalni Indiana Jones, u matičnim knjigama zaveden kao Semir Osmanagić, pokaže piramide koje je našao u maloj čaršiji za velika otkrića prije tri godine, pa ih sada, makar ih i ne bilo, iskopava.

U pravu je Haris Silajdžić! Bosna jeste čudo. Može svugdje neko doći sa daleka puta, izaći iz aviona, otići ocu i materi i reći da ona brda na koja su išli na izlete nisu ta brda, nego piramide stare između dvanaest i 27.000 godina (osim ako mu tata i mama nisu historičari i znaju kako je prije tih 27.000 godina bilo ledeno doba, dakle, ekstremno nepovoljno vrijeme za građevinske radove). Bilo je, znate već, ako ne istih, onda sličnih slučajeva: reinkarnacija Napoleona, žrtava NLO otmičara, graditelja Manhattana oko Splita, razbijača kodova Mossada koji znaju da će Izrael jednoga dana biti tamo gdje je sada Srbija i da će se, recimo, za titulu prvaka u košarci, boriti Maccabi iz Šapca i Maccabi iz Jagodine... Takvi negdje imaju adekvatnu terapiju, a negdje slobodno prave budale od sebe. Samo nije zabilježeno da ih u zvanične posjete prima predsjednik države ili im goste vodi u pohode, da vide scenografiju najdužeg vica o tome kako Bosanci znaju biti glupi."

http://www.e-novine.com/sr/region/clanak.php?id=18167

Nova medjunarodna verifikacija "piramida" u Visokom

Zahvaljujem Irni za link:

http://discovermagazine.com/2008/nov/22-the-man-who-went-up-a-hill-and-came-down-a-pyramid

Potpisana konvencija o vrijednost kulturne baštine

Ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović potpisao je danas u Strazburu prisutpanje BiH Okvirnoj konvenciji Savjeta Evrope o vrijednosti kulturne baštine za društvo i Evropskoj konvenciji o zaštiti arheološke baštine.

Pristupanje Konvenciji Savjeta Evrope o vrijednosti kulturne baštine za društvo znači obavezu stvaranja adekvatnog pravnog okvira za zaštitu, konzervaciju, finansiranje i istraživanje kulturnog naslijeđa, čiji je cilj podizanje i razvijanje javne svijesti o vrijednosti kulturnog naslijeđa u izgradnji mirnog i demokratskog društva, kao i procesa održivog razvoja i promovisanje kulturne različitosti.

Prisutpanje Evropskoj konvenciji o zaštiti arheološkog naslijeđa znači obavezu stvaranja adekvatnog pravnog okvira za zaštitu, konzervaciju, finansiranje i istraživanje arheološkog naslijeđa kao izvora evropskog kolektivnog sjećanja i predmeta istorijskog i naučnog proučavanja, te podizanje i razvijanje javne svijesti o vrijednosti arheološkog naslijeđa za razumijevanje prošlosti, kao i usklađivanje vlastitih standarda na zaštiti i očuvanju arheološkog naslijeđa sa evropskim standardima.

Nović je nakon potpisivanja ovih konvencija razgovarao sa zamjenikom generalnog sekretara Savjeta Evrope Maud de Boer-Bukićio i tom prilikom istakao da je BiH kao članica Savjeta Evrope svjesna obaveza koje je preuzela i da želi da dosadašnja uspješna saradnja bude i nastavljena - saopšteno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Kako je najavljeno Nović će se danas sastati i sa direktorom Direktorata za kulturu i kulturno naslijeđe Savjeta Evrope sa kojim će razgovarati o saradnji BiH i Savjeta Evrope u oblasti kulture, o Regionalnom programu za kulturno i prirodno naslijeđe u Jugoistočnoj Evropi, te upoznati ga o aktivnostima na izradi Zakona o kulturnim dobrima BiH i izradi Strategije kulturne politike u BiH.

Nović će se danas sastati i sa direktorom Direktorata za socijalnu koheziju Savjeta Evrope Aleksandrom Vladičenkom i razgovarati o aktivnostima u okviru novog programa Savjeta Evrope "Koordinacija socijalne bezbjednosti i reforma sistema socijalne bezbjednosti-CSS-SSR" u kojem učestvuje i BiH.

Direktorat za socijalnu koheziju jedan je od najznačajnijih direktorata Savjeta Evrope koji se zalaže za socijalnu koheziju i poboljšanje kvaliteta življenja u Evropi, uz poštivanje ljudskog dostojanstva i ljudskih prava.

Potpisivanjem Zagrebačke i Tiranske deklaracije BiH se obavezala da će raditi na poboljšanju prava iz oblasti socijalne bezbjednosti za svoje ali i građane regiona, da će poboljšati provođenje postojećih bilateralnih sporazuma kao i međunarodnih instrumenata za koordinaciju socijalne sigurnosti..

BiH se obavezala i da će razviti efikasnu koordinaciju administrativnih praksi i procedura u smislu poboljšanja razmjene podataka iz oblasti socijalne bezbjednosti, te da će kroz regionalnu saradnju pomoći svim grtađanima regiona lakši pristup i ostvarivanje prava iz oblasti socijalne bezbjednosti, vodeći posebno računa o najranjivijim kategorijama stanovništva.

Nović će se sutra sastati sa direktorom Direktorata za obrazovanje Savjeta Evrope Gabrijelom Macom i staći reformske aktivnosti u oblasti obrazovanja koje je BiH napravila, te razgovarati o daljoj saradnji sa Savjetom Evrope na polju obrazovanja i novim projektima.

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/kultura/potpisana-konvencija-o-vrijednost-kulturne-bastine

Prepisivaci

Iz cijeg je ovo ugla, te zasto je u rubrici "Iz mog ugla"?

http://www.piramidasunca.ba/ba/index.php/OPIS-BOSNE-U-IZVJESTAJU-SV.-STOLICI-1600.-GODINE.html

Lea je poslala link s kojeg su prepisali:

http://www.duhbosne.org/?lang=bos&x=107&y=108

I kako Lea sjajno primijeti: "Fra Franjo bi se prevrnuo u grobu da zna u kakvom je drustvu u rubrici "Iz mog ugla"..."

Cestitam

"Član Upravnog odbora Jovo Jovanović uručio je Zahvalnicu Fondacije dr. Silajdžiću za njegovu nesebičnu podršku istraživanjima u Bosanskoj dolini piramida."

Nije mala stvar! Kad ti se stranka raspada, kad popusis na izborima, kad i ono malo ljudi sto ti je vjerovalo pocne sumnjati u 100% pricu, kad te nebrojeno puta prozovu za podrsku ublehi.......mora da je lijepo znati da te bar neko voli!

Preporucujem

Novi Irnin post:

Of transparency and scientific integrity

Hodovic

Dani br. 591 - 10. 10. 2008:

Nece jezik nego pravo!

Muzej iz Visokog ne da eksponate

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine zahtijeva ustupanje artefakata pronadjenih na Visocici


Sarajevo – Zemaljski muzej BiH u Sarajevu zatrazio je od Ministarstva kulture i sporta FBiH da nalozi Zavicajnom muzeju u Visokom da artefakte pronadjene tokom arheoloskog istrazivanja na lokalitetu Visocice preda njima na cuvanje.

Ovu informaciju potvrdio je Adnan Busuladzic, arheolog iz Zemaljskog muzeja BiH, istaknuvsi da je procedura u toku.

„To su vam igre bez granica i mi smo od resornog ministarstve zatrazili pomoc. Uskoro bi ovaj problem trebalo da bude rijesen, a do tada nista preciznije ne mogu vam reci", rekao je Busuladzic.

Senad Hodovic, direktor Zavicajnog muzeja Visoko, pak tvrdi da Ministarstvo kulture u sporta FBiH nije nadlezno za ovaj slucaj, vec Ministarstva prostornog uredjenja.

„Uputio sam pismo nacelniku opcine Visoko, te Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK, kako bi oni reagirali na ovaj problem. Nas niko nije informirao, obavijestio o istrazivanjima. Znate, danas svako moze finansirati istrazivanja. Tako se ljudi pojave kao finansijeri arheoloskog istrazivanja, idu kopaju okolo, a nikog nizasta ne pitaju. Mi smo muzej, imamo sve potrebne uvjete da cuvamo eksponate. Ne znam zasto od toga prave problem", kaze Hodovic.

Dubravko Lovrenovic, predsjedavajuci Komisije za ocuvanje nacionalnih spomenika BiH, kaze kako Komisija smatra da eksponati pronadjeni na lokalitetu Visocice trebaju da budu ustupljeni Zemaljskom muzeju BiH „zbog boljih uvjeta za cuvanje".

Hodovic odgovara da Komisija za ocuvanje nacionalnih spomenika nema mandat da odlucuje o ovome.

„Zemaljski muzej istrazivao je u Visokom zbog toga sto mu je neko bez prijave na tender dao novac. Mi smo 22 godine upozoravali, trazili sredstva da istrazujemo i niko nam ih nije dao. Sad se kopa, istrazuje se, a Zavicajni muzej Visoko kao da i ne postoji", kaze Hodovic.

Nezavisne novine, 04. 10. 2008.

Rimska palata u dolini Drine

SKELANI - Za četiri sedmice istraživanja na području Skelana, tim arheologa, koje predvodi direktor regionalnog Muzeja Semberije mr Mirko Babić, pronašao je ostatke centralne građevine rimskog municipiuma malvezatiuma iz prvog vijeka naše ere.

Osim toga, arheolozi su pronašli i muzej pod zemljom sa 80 rimskih nadgrobnih spomenika i jedinstveni nadgrobni spomenik lokalnom vojvodi iz 14. vijeka.

Oni su, tragajući za spomenicima rimske kulture, u prvoj sedmici istraživanja naišli na kompletnu prostoriju rimske upravne zgrade, koja se nalazi u krugu zadružnog doma u centru ovog srebreničkog naselja.

- Za kratko vrijeme otkrili smo 40 kvadrata mozaika, jedinstvenih na Balkanu, a vjerovatno i u Evropi. Ono što ova istraživanja čini posebno važnim je činjenica da smo pronašli jedan mali muzej pod zemljom sa 80 rimskih spomenika iz prvog, drugog i trećeg vijeka sa natpisima posvećenim božanstvima Jupiteru, Trijadi, Silvanu, Marsu i Mitrosu - rekao je Babić.

On je istakao da je na istom lokalitetu pronađen jedinstven stećak prizmastog oblika iz 14. vijeka od zeleno-sivog kamena škriljca, dimenzija 205h100 centimetara.

- Nijedan od 70.000 primjeraka u stručnoj literaturi, nije kao ovaj koji smo pronašli u Skelanima. Na jednoj strani njegovog krova nalazi se veliki luk u dubokom reljefu, što je oznaka kneževskog dostojanstva - rekao je Babić.

Prof. dr Đorđe Janković iz Beograda pretpostavlja da otkriveni dijelovi građevine rimskog municipiuma predstavljaju ostatke carske palate.

- Ovo nalazište nesvakidašnje je na balkanskim prostorima. Velika površina građevine pokrivena je mozaicima i ona me podsjeća na palate - rekao je Janković.

Arheolozi iz republičkog Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa Ljubica Srdić i Goran Kalinić ocijenili su da se radi se o dragocjenim nalazima iz antičkog perioda.

Razvojna šansa

Direktorica Narodne biblioteke i muzeja u Srebrenici Nada Jovanović ocijenila je da projekat "Arheološko istraživanje rimskog municipijuma" ima veliku razvojnu šansu za Skelane.

- Za inicijalno arheološko istraživanje Ministarstvo prosvjete i kulture RS obezbijedilo je 79.000 maraka - rekla je Jovanovićeva.

http://www.glassrpske.com/vijest/5/krozrs/12135/lat/Rimska-palata-u-dolini-Drine.html


http://www.hayat.ba/content/view/15598/260/