Arheološki tim Zemaljskog muzeja BiH, pod vodstvom direktora Muzeja dr. Adnana Busuladžića, istraživao je proteklih nekoliko sedmica kasnoantički lokalitet u selu Halapić, općina Glamoč.
Dr. Busuladžić je naveo da se radi o nastavku radova započetih prije četiri godine, a da je osnovni cilj ovogodišnje kampanje bio istraživanje arhitekture kasnoantičkog refugija (utvrđenog skloništa) starog oko 1.500 godina, odnosno praćeni su zidovi i ostaci temelja ovog objekta. Također, ponovo su otkriveni ostaci kasnoantičke keramike.
Do sada je otkopano oko deset posto objekta i dr. Busuladžić kaže da su potrebne još godine rada da bi se taj posao u potpunosti završio.
Arheološke radove u Glamoču finansirala je Vlada Federacije BiH putem Federalnog ministarstva kulture i sporta.
Proteklih godina na ovom lokalitetu nađen je veliki broj nalaza, uključujući brojne ostatke keramike, rimskog stakla, arhitektonske ulomke i novac rimskog cara Konstantina.
Inače, prostor današnje općine Glamoč za arheološku struku već odavno je determiniran kao područje od iznimnog značaja. Bogatstvo i raznovrsnost arheoloških nalaza s područja Glamoča posebno ilustrira analiza pronađenih antičkih kultova.
Do danas je konstatirano postojanje 14 skupina antičkih božanstava. Riječ je o kultnim zajednicama Silvana, Silvana i Dijane, Silvana i nimfi, Dijane, Dijane i nimfi, Jupitera, Jupitera i genija, Herkula, Libera, samostalnih genija, Apolona, Dunavskog konjanika, Mitrasa i znatan broj primjeraka nepoznatih lokalnih božanstava.
Samo na području sela Halapić je pronađeno 13 božanstava koji su pripadali različitim kultnim zajednicama, ukupno devet njih.
Prema dosadašnjoj analizi, radi se o pedesetak spomenika na prostoru općine, iz čega se može konstatirati da je Glamoč jedan od najbogatijih prostora u BiH kada je antički period u pitanju.
1 comment:
Stvarno zanimljiv posao arheologa.
Post a Comment