Propadanje nacionalnog blaga

Blago propada zbog nebrige

Na tvrđavi Kastel, najstarijem kulturnoistorijskom spomeniku u Banjaluci, nedavno se urušio dio zida prema Gradskom mostu, a u julu prošle godine stradalo je pola krova na artiljerijskoj kasarni.

Nažlost, ova legendarna tvrđava je samo jedan od brojnih objekata kulturnoistorijskog nasljeđa BiH, koji se nalaze na ivici propadanja.

Na listi ugroženih Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, nalazi se 49 kulturnoistorijskih spomenika.

Svjetlana Šiljegović, direktor Zavoda za zaštitu kulturnoistorijskog i prirodnog nasljeđa RS, navodi da postoji velika volja grada Banjaluka da se tvrđava Kastel obnovi, ali da je za sanaciju ovakvih objekata, koji zahtijevaju posebnu obnovu, potrebno veoma mnogo novca, koji RS nije u mogućnosti da obezbijedi.

"Kada je prije dvije godine pukao ovalni bedem ispod restorana "Kazamat" s lijeve strane, Institut građevinarstva Arhitektonskog fakulteta u Banjaluci je za naše potrebe uradio projekat sanacije tog bedema. Projekat je podrazumijevao da se sazida devet dužnih metara bedema, koji je visok 20 metara i da se uradi drenaža. Samo to je koštalo 250.000 KM, pa u odnosu na to, jasno je koliko bi koštala sanacija cijelog Kastela", navodi Šiljegovićeva dodajući da bi sanacija artiljerijske kasarne sada koštala oko pet miliona KM.

Ističe da sva sredstva koja su do sada potrošena za zaštitu spomenika u RS, nisu dovoljna za sanaciju pola Kastela.

Kao veliki problem prilikom ovakvih obnova Šiljegovićeva navodi i nestručne intervencije, koje samo ubrzavaju propadanje objekata.


Zaštititi Franjevački samostan

Sudbinu propadanja sa tvrđavom Kastel, koja je 2002. godine uvrštena na listu ugroženih spomenika BiH, dijeli i muzejska zibirka i biblioteka neprocjenjive vrijednosti koje se se nalaze u sklopu Franjevačkog samostana Duha svetoga Fojnica. Oni su godinama propadali zbog nebrige nadležnih institucija.

"Ako kažemo da država vodi brigu o nacionalnim spomenicima, onda neću govoriti istinu, ali ako kažem da ne vodi, ni to nije istina, ona je negdje između", kazao je fra Mirko Majdandžić, gvardijan fojničkog Franjevačkog samostana.

U Komisiji za očuvanje nacionalnih spoemnika BiH kažu da je naše kulturnoistorijsko blago ugroženo zbog nedovoljne brige u ranijem sistemu, zbog ratnih razaranja, nedovoljnog izdvajanja novca poslije rata ali i zbog nelegalne izgradnje u blizini spomenika.

"Teško je govoriti o brizi onih koji treba da finansiraju očuvanje kulturnohistorijskog nasljeđa. Ako znamo da institucije poput Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH ili Zemaljskog muzeja BiH, koji takođe čuvaju blago BiH, jedva sastavljaju kraj s krajem a trebalo bi da su na državnom budžetu, šta onda drugi da očekuju", objašnjava fra Mirko Majdandžić.

Djelimično je zadovoljan jer je danas situacija s muzejskom zbirkom i bibliotekom Franjevačkog samostana Duha svetoga Fojnica mnogo bolja nego proteklih godina. Kaže da je završen objekat za smještaj eksponata i knjiga, ali da još ima dosta posla kako bi se na adekvatan način "pohranilo" ovo blago.

"Treba postaviti protivpožarnu opremu, veći broj knjiga spasiti od propadanja, konzervirati ili pak skenirati kako bi se sadržaj sačuvao. Za protivpožarnu opremu treba 460.000 dolara. Mi to ne možemo sakupiti ni za deset godina i nadamo se pomoći drugih", ističe fra Majdandžić.

Knjižnica ovog samostana posjeduje 40.000 naslova, među kojima je 12.000 knjiga starih od 200 do 400 godina, kao i niz vrijednih dokumenata sakupljanih više vijekova.

"U BiH ima ugroženih nacionalnih spomenika i tome su doprinijeli razni faktori. Tu su ratna razaranja, nedovoljna briga za spomenike ranijeg sistema, sadašnji nedostatak finansijskih sredstava, nezakonita izgradnja. I vrijeme je učinilo svoje. Ne kažem da prije rata nije bilo brige za nasljeđe, jeste, ali ta briga nije bila dovoljna. Sada se susrećemo i s takozvanim neprimjerenim intervencijama, pri tome mislim na gradnju koja ugrožava spomenike", upozorava Ljiljana Ševo, član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.


Svi treba da učestvuju u obnovi

Najsvježiji primjer ugrožavanja nacionalnih spomenika je slučaj sa Arheološkim područjem Tašlihan u starom dijelu Sarajeva, čiji su ostaci znatno oštećeni gradnjom garaže.

Ševo kaže da su sada poprilično zadovoljni tempom kojim ih prate nadležne entitetske institucije, kada je riječ o izdvajanju sredstava za obnovu objekata od kulturnoistorijskog značaja.

"Ima više pozitivnih primjera. Naša saradnja sa resornim entitetskim ministarstvima je sve bolja. Svakako da puno pomognu i strane donacije. Pohvalno je da se svake godine u budžetima institucija povećava visina sredstava za nacionalne spomenike", ističe Ševo.

Na listi ugroženih nacionalnih spomenika je i Soko džamija u Gračanici, sagrađena prije više od 450 godina. Njena obnova trebalo bi da počne na proljeće.

"Ako ćemo kritikovati nebrigu prema kulturnoistorijskim vrijednostima, onda treba da krenemo od sebe. Ipak, sretni smo što je objekat poput džamije Soko došao na red za obnovu. Pored sredstava dobijenih preko Zavoda za zaštitu spomenika FBiH, obećano nam je i 100.000 KM od Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Tako je finansijska rekonstrukcija zaokružena i radovi će početi na proljeće", rekao je Omer Hamzić, šef Kabineta načelnika opštine Gračanica.

Objekat džamije Soko u Gračanici je sagrađen u prvoj polovini 15. vijeka. U narodu su je prozvali Fethija, a taj naziv su dobijale džamije sagrađene neposredno poslije uspostavljanja osmanske uprave. U 17. vijeku džamija je služila ne samo gradu Sokolu već i širem području.

Najvjerovatnije da je objekat prvobitno bio sagrađen kao feudalni dvorac. Džamija je služila svrsi do 1980. godine. Sada je u izuzetno lošem stanju. Krov i zidovi su oštećeni, nema vrata ni prozora, minaret je srušen.

Lidija Mičić, direktorica Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH, tvrdi da svi nivoi vlasti nastoje učestvovati u obnovi, sanaciji, restauraciji, konzervaciji i revitalizaciji spomenika.

"U svih deset kantona ostvaruje se financiranje iz budžeta FBiH. Federalno ministarstvo kulture i sporta je nadležna institucija za implementaciju sredstava iz budžeta i to ide preko Zavoda za zaštitu spomenika. U prošloj godini kroz transfer za obnovu i zaštitu kulturne i graditeljske baštine izdvojeno je šest miliona KM, a taj transfer je 2002. godine iznosio 200.000 KM", navodi Mičićeva.

Tvrdi da se u Zavodu za zaštitu spoemnika FBiH trude da, osim snimanja stanja, izrade projektne dokumentacije, raspisivanja tendera, educiraju i građane.

Kaže da su za određen broj nacionalnih spomenika koji su na listi ugroženih urađeni projekti utvrđivanja postojećeg stanja, zaštite i izdvojen novac za prvu fazu zaštite.

"Tako je za Stari grad Prusac izdvojeno 55.000 KM, Franjevački samostan Svetog duha u Fojnici 130.000 KM, Historijsko jezgro Blagaja 350.000 KM, nekropolu stećaka Radimlja 30.000 KM, za Soko džamiju u Sokolu u Gračanici 60.000 KM", istaknula je Mičićeva.


Stara vijećnica u Novom Gradu

Iako Republika Srpska obiluje bogatim kulturnoistorijskim i prirodnim nasljeđem, revitalizacija većine ovih objekata, zbog nedostatka finansijskih sredstava, još nije u planu.

Među njima se nalazi i izuzetno vrijedna zgrada stare vijećnice u Novom Gradu/Bosanskom Novom, koja je kao i većina drugih objekata napuštena i propada. Sagrađena je 1888. godine kao zgrada opštinske vijećnice, a velikim dijelom nastradala je i u ratu.

Prema riječima Svjetlane Šiljegović, napuštenu vijećnicu bi bilo neophodno sanirati, jer je izuzetno vrijedna fasada na ovom objektu oronula, prozori polupani, a i unutrašnjost vijećnice je propala.

"Vijećnica u Novom ima veliki značaj za stanovnike i kulturu ovog grada i naš prioritet u ovoj godini je da se pokuša formirati i konstruktivno uraditi sanacija ovog objekta, koji je u jako lošem stanju", navodi Šiljegovićeva dodajući da je veoma bitno da se rekonstruiše ovaj objekat, prvenstveno zbog toga što je vijećnica prvi objekat koji se nalazi na ulazu u RS.

Veliku vrijednost ovog objekta, koji se nalazi na samoj obali rijeke Une, predstavlja njegova fasadna dekoracija, rađena u pseudomavarskom stilu kao raspored i oblik otvora, akroterija i ugaonog balkona izuzetno dekorativnog elementa od kamenih kvadrata.

Ove godine, prema riječima Šiljegoviće, u planovima je i obnova ljetne rezidencije kralja Aleksandra u Han Pijesku, jedine zaostavštine dinastije Karađorđevića u RS, koja je razrušena, a jedno krilo objekta je potuno izgorjelo.

Tvrđava Gradina u Kalinoviku, izgrađena u austrougarskom periodu u stilu fortifikacijske arhitekture 19. vijeka, na praistorijskoj gradini, velikih gabarita, iako na jedinstven način oslikava period svog nastajanja, danas je u velikoj mjeri devastirana. U istom stanju se nalazi i Stari grad u Doboju, izgrađen u 12. vijeku.


Potrebna kategorizacija nasljeđa

Šiljegovićeva navodi da RS ima vrijedno nasljeđe, posebno kada je u pitanju sakralna arhitektura starih crkava iz ranog srednjeg vijeka, čija vrijednost nije u dovoljnoj mjeri prepoznata, niti zaštićena.

"Crkve oslikane freskama velike vrijednosti jedinstvene su, ali ta vrijednost još nije dovoljno prepoznata kod nas. Manastir Lomnica sa sjajnim freskama i manastir Zavala, koji se nalazi na području Federacije BiH, dva su sakralna objekta koja zaslužuju zaštitu UNESKO-a, kada je u pitanju pravoslavna sakralna arhitektura", navodi Šiljegovićeva.

Međutim, ističe da Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH odbija raspravu o kategorizaciji nasljeđa, što predstavlja veliki problem u zemljama poput BiH, koje su pretrpjele strašna razaranja.

"Kada bi postojala ta kategorizacija, znalo bi se koji spomenik ima vrijednost koja nadilazi lokalne granice, a drugo lakše bi bilo govoriti o tome šta su prioriteti. Mi se ne slažemo s Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, koja je na listu ugroženih spomenika stavila niz spomenika koji su u potpunosti srušeni tokom rata", navodi Šiljegovićeva dodajući da se srušenim spomenicima više ne može pomoći, a pitanje adekvatne obnove predstavlja problem.

Jedan od najznačajnijih sakralnih objekata u RS je i manastir Dobrićevo, sagrađen u 15. vijeku, koji se nalazio na Trebišnjici kod Trebinja do 1965. godine, kada je zbog izgradnje hidrocentrale preseljen u selo Orah kod Bileće. Freske Georgija Mitrofanovića u Dobrićevu predstavljaju jednu od najljepših cjelina srpskog živopisa iz 17. vijeka.

Međutim, kako navodi Šiljegovićeva, manastir Dobrićevo je nekoliko puta gorio i u relativno je lošem stanju. Do sada je rađena restauracija oltarskog dijela crkve, a bilo bi potrebno obnoviti i freske u manastiru. U izuzetno lošem stanju je i manastir Srđevići.

"Imamo nesreću da su mnogi objekti, pogotovo sakralne arhitekture, u proteklom periodu, takođe ugroženi nedovoljno stručnim intervencijama. Tako smo prilikom restauracije fresaka u manastiru Lomnica uočili da su freske jako oštećene zbog toga što je neko odlučio da stavi fuge od cementnog maltera, koje su oštetile zidove hrama", navodi Šiljegovićeva, dodajući da je isti slučaj i s crkvom u Aranđelovu.


Nedostaje novac

Dragoljub Davidović, gradonačelnik Banjaluke, kaže da je u toku završna faza izrade urbanističkog projekta, odnosno idejnog rješenja za Kastel.

"Paralelno s tim, prijavili smo Kastel Evropskoj komisiji za dobijanje sredstava za jedan dio revitalizacije, ali ćemo tražiti i druge izvore", navodi Davidović dodajući da će se nakon prezentacije idejnog rješenja o revitalizaciji Kastela utvrditi koliko novca će biti potrebno za rekonstrukciju.

Šiljegovićeva ističe da nedostaje novac za obnove objekata. Obnove, kaže, podrazumijevaju mnogo novca, te da svake godine nastoje investirati onoliko koliko je to moguće. Tako je prošle godine izdvojen novac za sanaciju manastira Lomnica, Dobrun, te radove na rekonstrukciji crkava brvnara u Tovilovićima i Palačkovcima.

"Ovogodišnja programska sredstva Zavoda namijenjena u oblasti zaštite kultunoistorijskog i prirodnog nasljeđa iznose 450.000 KM, što u odnosu na potrebe nije dovoljno", navodi Šiljegovićeva.

Irena Soldat-Vujanović, pomoćnik ministra za kulturu RS, takođe ističe da su ta sredstva nedovoljna za kulturnoistorijsko nasljeđe, pogotovo nepokretno nasljeđe koje je devastirano.

"Ima mnogo religijskih objekata koje treba obnoviti. Obnova objekata od značaja za kulturnoistorijsko nasljeđe zahtijeva velika ulaganja i nekad je teže obnavljati starinu nego graditi novu zgradu. Postoje kulturnoistorijske cjeline u gradovima, male ulice koje su pod zaštitom, ne radi se samo o jednoj građevini, a to sve košta", navodi Soldat-Vujanovićeva.

Ističe da se ovi objekti mogu obnavljati iz više izvora, zahvaljujući donatorima i sponzorima koji će naći interes da saniraju i adaptiraju jedan takav objekat.

"Najčešće se to radi u saradnji s lokalnim zajednicama. Lokalne zajednice izdvajaju veći dio sredstava, a Ministarstvo prosvjete i kulture pomaže jednim dijelom obnovu tih objekata", navodi Soldat-Vujanovićeva.


Ugroženi nacionalni spomenici

Na listi ugroženih nacionalnih spomenika nalaze se i Kompleks Ada u Stocu, Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, Historijsko jezgro Blagaja, Srednjovjekovni grad Bužim, Stari grad Ljubuški, Resulbegovića kuća u Trebinju, Arheološko područje Ripač u Bihaću, Srednjovjekovna utvrda u Jajcu.

http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=19458&meni=25

http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=19509&meni=15