Američko-bh. arheološki tim istražuje rimsku Ilidžu
Eksperti sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, na čelu sa prof. dr. Enverom Imamovićem, u saradnji sa kolegama sa univerziteta iz Pensilvanije i Bostona (Sjedinjene Države) počeli su arheološkim istraživanjima rimske Ilidže kod Sarajeva (Aqua es...).
Prof. Imamović je izjavio za Fenu da je predviđeno da se u prvoj fazi čitav teren rimske Ilidže ispita najsuvremenijim instrumentima za otkrivanje podataka u dubini zemlje. Na osnovu rezultata tih nalaza uradit će se i program rada za naredne godine.
Prof. Imamović ističe da su već u prvim istraživanjima pronađeni zanimljivi tragovi građevina, kanala i drugih ostataka rimske Ilidže.
U ova istraživanja uključeni su i eksperti Zemaljskog muzeja, Muzeja Sarajeva te ekipa američkih i sarajevskih studenata.
http://www.sarajevo-x.com/clanak/080626023
Vise vijesti o ovome moci cete pratiti na blogu BH kultura.
Thursday, June 26, 2008
Kamen iz rimskog perioda
Neki ljudi slucajno pronalaze, a neki tri godine kopaju i opet nista...
Ova prica iz baste me podsjeti na Izmu. :)
Kamen iz rimskog perioda
NEVESINjE - Pretpostavka da je selo Biograd nadomak Nevesinja nekad bilo i grad, kao što mu samo ime kaže, ovih dana dobila je i konkretnu potvrdu.
Poznato je da su velika arheološka otkrića često rezultat slučajnosti, najčešće prilikom velikih građevinskih radova, izgradnje puteva ili nekih drugih većih građevinskih objekata, pa ni arheološki nalaz do kojeg je ovih dana došlo u selu Biograd nije bio izuzetak u tom smislu. Neobičan put pronalaska eksponata iz davnog vremena, koji je otkrio mještanin Jovan Skorup kopajući svoju baštu da bi posadio kupus, ostaviće trag na stranicama bogate istorijske stvarnosti nevesinjskog kraja.
Iako godinama obrađuje istu baštu, Skorup je ovog puta odlučio da kamen koji mu je stalno smetao konačno izvadi iz zemlje. Istina, kamen je bio u samom kraju bašte, jednim dijelom u živici, ogradi bašte, a drugim dijelom u samoj bašti. Da mu ne bi više smetao, Jovan se zainatio da ga se riješi, ne sluteći da će otkriti značajan arheološki lokalitet. Jovan je učinio prvi korak, a sada je na arheolozima da iskopavaju dalje i da kažu svoje stručno mišljenje o ovom lokalitetu.
Kamen koji je izvadio izuzetnih je ukrasa i arheološke vrijednosti, što je našlo uporište u tvrdnji arheologa iz Muzeja Hercegovine u Trebinju, magistra Đorđa Odavića, koji smatra da se radi o dijelu skulpture iz rimskog perioda starosti preko 2000 godina.
Da li se radi o skulpturi koja je često krasila rimske kuće ili o nadgrobnom spomeniku, pokazaće vrijeme i naredna podrobnija ispitivanja, koja će početi krajem juna.
- Postoje indicije da se na većim dubinama krije tajna ovog otkrića, koji je samo dio velikog arheološkog lokaliteta, što će, vjerujem potvrditi i naredno arheološko otkopavanje - rekao je profesor istorije Boško Buha iz Nevesinja, takođe nekadašnji radnik Muzeja Hercegovine u Mostaru.
Vođen dugogodišnjim iskustvom, profesor Buha je uvidio važnost pronalaska i pozvao arheologa Đorđa Odavića da ga pogleda i ocijeni iz kojeg vremena potiče. Odavić i Buha smatraju da se radi o dijelu skulpture od pronađenog postolja do nivoa koljena urađenog u kamenu, za koji mještani kažu da takve vrste nema u selu.
Kamen dimenzija 50 puta 40 centimetara, velike umjetničke obrade, očito je ukrasni element nekog zdanja iz rimskog doba. Biograd je u rimsko doba bio naseljeno mjesto, samo što još nije nađena tačna lokacija tog naselja iz tog vremena. Naselje je, kako piše u dokumentima, imalo otvoreni trg, na kojem se trgovalo robom koja je dolazila iz primorja, za robu sa ovih prostora. Na udaljenosti od 300 metara od ovog lokaliteta, gdje je pronađen kamen, prolazila je rimska cesta, koja je polazila od Narone (Metkovića), preko Počitelja, Stoca i Nevesinja, za Sarajevsko polje, a drugi krak prema Foči.Takođe, u tom istom krugu od 400 do 500 metara nalaze se i danas ostaci rimskog mosta na rijeci Drežanjci, koja se tu u neposrednoj blizini ulijeva u rijeku Zalomku.
Nevesinjci se nadaju da su arheolozi na tragu dokazivanja pretpostavke da je Biograd nekad zaista bio grad.
Istorijski izvor
Selo Biograd udaljeno je desetak kilometara od Nevesinja, prema jugoistoku, i kao naselje se u istorijskim izvorima pominje 1281. godine, a 1454. godine kao Kastel tvrđava, posjed Hercega Šćepana. I u jednom i u drugom pominjanju govori se o velikom i otvorenom trgu za trgovinu, rekao je Boško Buha.
http://www.glassrpske.com/vijest/9/kultura/8675/lat/Kamen-iz-rimskog-perioda.html
Ova prica iz baste me podsjeti na Izmu. :)
Kamen iz rimskog perioda
NEVESINjE - Pretpostavka da je selo Biograd nadomak Nevesinja nekad bilo i grad, kao što mu samo ime kaže, ovih dana dobila je i konkretnu potvrdu.
Poznato je da su velika arheološka otkrića često rezultat slučajnosti, najčešće prilikom velikih građevinskih radova, izgradnje puteva ili nekih drugih većih građevinskih objekata, pa ni arheološki nalaz do kojeg je ovih dana došlo u selu Biograd nije bio izuzetak u tom smislu. Neobičan put pronalaska eksponata iz davnog vremena, koji je otkrio mještanin Jovan Skorup kopajući svoju baštu da bi posadio kupus, ostaviće trag na stranicama bogate istorijske stvarnosti nevesinjskog kraja.
Iako godinama obrađuje istu baštu, Skorup je ovog puta odlučio da kamen koji mu je stalno smetao konačno izvadi iz zemlje. Istina, kamen je bio u samom kraju bašte, jednim dijelom u živici, ogradi bašte, a drugim dijelom u samoj bašti. Da mu ne bi više smetao, Jovan se zainatio da ga se riješi, ne sluteći da će otkriti značajan arheološki lokalitet. Jovan je učinio prvi korak, a sada je na arheolozima da iskopavaju dalje i da kažu svoje stručno mišljenje o ovom lokalitetu.
Kamen koji je izvadio izuzetnih je ukrasa i arheološke vrijednosti, što je našlo uporište u tvrdnji arheologa iz Muzeja Hercegovine u Trebinju, magistra Đorđa Odavića, koji smatra da se radi o dijelu skulpture iz rimskog perioda starosti preko 2000 godina.
Da li se radi o skulpturi koja je često krasila rimske kuće ili o nadgrobnom spomeniku, pokazaće vrijeme i naredna podrobnija ispitivanja, koja će početi krajem juna.
- Postoje indicije da se na većim dubinama krije tajna ovog otkrića, koji je samo dio velikog arheološkog lokaliteta, što će, vjerujem potvrditi i naredno arheološko otkopavanje - rekao je profesor istorije Boško Buha iz Nevesinja, takođe nekadašnji radnik Muzeja Hercegovine u Mostaru.
Vođen dugogodišnjim iskustvom, profesor Buha je uvidio važnost pronalaska i pozvao arheologa Đorđa Odavića da ga pogleda i ocijeni iz kojeg vremena potiče. Odavić i Buha smatraju da se radi o dijelu skulpture od pronađenog postolja do nivoa koljena urađenog u kamenu, za koji mještani kažu da takve vrste nema u selu.
Kamen dimenzija 50 puta 40 centimetara, velike umjetničke obrade, očito je ukrasni element nekog zdanja iz rimskog doba. Biograd je u rimsko doba bio naseljeno mjesto, samo što još nije nađena tačna lokacija tog naselja iz tog vremena. Naselje je, kako piše u dokumentima, imalo otvoreni trg, na kojem se trgovalo robom koja je dolazila iz primorja, za robu sa ovih prostora. Na udaljenosti od 300 metara od ovog lokaliteta, gdje je pronađen kamen, prolazila je rimska cesta, koja je polazila od Narone (Metkovića), preko Počitelja, Stoca i Nevesinja, za Sarajevsko polje, a drugi krak prema Foči.Takođe, u tom istom krugu od 400 do 500 metara nalaze se i danas ostaci rimskog mosta na rijeci Drežanjci, koja se tu u neposrednoj blizini ulijeva u rijeku Zalomku.
Nevesinjci se nadaju da su arheolozi na tragu dokazivanja pretpostavke da je Biograd nekad zaista bio grad.
Istorijski izvor
Selo Biograd udaljeno je desetak kilometara od Nevesinja, prema jugoistoku, i kao naselje se u istorijskim izvorima pominje 1281. godine, a 1454. godine kao Kastel tvrđava, posjed Hercega Šćepana. I u jednom i u drugom pominjanju govori se o velikom i otvorenom trgu za trgovinu, rekao je Boško Buha.
http://www.glassrpske.com/vijest/9/kultura/8675/lat/Kamen-iz-rimskog-perioda.html
Monday, June 23, 2008
Verifikacija u Startu
Dok cekate medjunarodnu "naucnu" konferenciju o ublehi kojom ce, nemojte ni slucajno zaboraviti, predsjedavati trostruki doktor, admiral i turisticki vodic Nabil Swellim, a nakon sto ste se dobro ismijali provalama o bogumilima-vegeterijancima i izjavama posjetilaca koje Fondacija objavljuje na svojoj stranici, procitajte R-ovo pismo objavljeno u Startu.
Saturday, June 21, 2008
Pronađena reljefna ploča sa ćiriličnim natpisom
Tokom uklanjanja vegetacije na gradinama srednjovjekovnog grada Visoki na vrhu Visočice, pred početak arheoloških istraživanja, radnici "Gradskih grobalja" naišli su na reljefnu ploču tešku desetine kilograma. O pronalasku vrijednog artefakta obaviješten je Zavod za zaštitu spomenika FBiH.
- Odvaljujući panj sa donjeg bedema koji okružuje tvrđavu, radnici su pronašli ploču. Izrađena je od mekog lokalnog pločastog kamena, duga oko 70 centimetara. Na njoj je plitko urezana dupla svastika i dio nekog, vjerovatno, ćiriličnog natpisa - istakla je arheolog Lidija Fekeža.
Ploča i još jedan dio obrađenog kamenog točka prebačeni su u prostorije Zavičajnog muzeja u Visokom, gdje će biti obavljen detaljniji pregled i dešifriranje natpisa.
Skidanjem zelenila, detaljnim iskorjenjavanjem obimne vegetacije sa vrha Visočice, konačno se dobija slika nekadašnjeg izgleda lokaliteta iz perioda srednjovjekovne Bosne.
- Ovo je treći nalaz sa istog lokaliteta. Kamena vrata sa dovratnikom pronađena su 1993. i na njima se nalazi tekst na bosančici i prikaz starih Bošnjana sa perjanicama, štitom i kopljem, a prošle godine pronašli smo kamen na kojem se jasno vide riječi "ase pisao". Mi u Zavičajnom muzeju oduševljeni smo odvijanjem događaja na Starom gradu. Nadamo se da će biti još pronalazaka od 1. jula, kada i zvanično počinju arheološka istraživanja - dodaje Senad J. Hodović, direktor Zavičajnog muzeja.
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/panorame/pronadjena-reljefna-ploca-sa-cirilicnim-natpisom
Tuesday, June 17, 2008
Kradljivci metala opljačkali i devastirali grad Daorsa
Na najznačajnijem arheološkom spomeniku Hercegovine, glavnom gradu helenističkog Ilirskog plemena Daorsa, čiji se ostaci nalaze u Ošanićima kod Stoca, prije nekoliko dana izvršena je pljačka prilikom koje su uništeni vrijedni arheološki ostaci, keramika i kosturi. Ovo kriminalno djelo razotkrila je mr. Snježana Vasilj, profesorica arheologije i povijesti umjetnosti s mostarskog i sarajevskog sveučilišta, koja je tijekom posjeta ovom gradu otkrila pravi kulturocid.
Organizirana pljačka
“Počinitelji ovog strašnog djela su zbog komada metala oštetili vrlo vrijedne predmete koji su stoljećima čuvani od zaborava”, kazala nam je Vasilj dodajući da na Daorsonu zna kako izgleda svaki kamen i odmah je primijetila da neke stvari nisu na svom mjestu kao i ogromni plato koji su počinitelji ovog djela napravili da bi s njega lakše izvozili ukradeni metal. “Radi se o pravom kulturocidu, organiziranoj pljački i kriminalnoj aktivnosti nesavjesnih pojedinaca ili organizirane grupe i ne mogu shvatiti da to nije prije uočeno jer sam uvjerena da se nelegalna iskopavanja rade mjesecima”, ističe Vasilj, dodajući da je slučaj prijavila policiji.
Nebriga o kulturnom nasljeđu
“Nadam se da će policija hitno intervenirati i razotkriti krivce”, kazala je Vasilj dodajući da je lokalitet Ošanići u nadležnosti Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, te jako iznenađuje kako se može dogoditi da se lokalitet u nadležnosti navedene komisije na ovaj način devastira. “Ovo je primjer kako se kod nas ne vodi briga o kulturnom nasljeđu”, rekla je ona. Magistrica Vasilj se iskreno nada kako će ovaj događaj poslužiti kao primjer i poticaj da se istraži i kazni sve one koji vrše otuđenja i neovlaštena iskopavanja.
http://www.dnevni-list.ba/?mdls=1&mdls_tip=2&nid=21746
Organizirana pljačka
“Počinitelji ovog strašnog djela su zbog komada metala oštetili vrlo vrijedne predmete koji su stoljećima čuvani od zaborava”, kazala nam je Vasilj dodajući da na Daorsonu zna kako izgleda svaki kamen i odmah je primijetila da neke stvari nisu na svom mjestu kao i ogromni plato koji su počinitelji ovog djela napravili da bi s njega lakše izvozili ukradeni metal. “Radi se o pravom kulturocidu, organiziranoj pljački i kriminalnoj aktivnosti nesavjesnih pojedinaca ili organizirane grupe i ne mogu shvatiti da to nije prije uočeno jer sam uvjerena da se nelegalna iskopavanja rade mjesecima”, ističe Vasilj, dodajući da je slučaj prijavila policiji.
Nebriga o kulturnom nasljeđu
“Nadam se da će policija hitno intervenirati i razotkriti krivce”, kazala je Vasilj dodajući da je lokalitet Ošanići u nadležnosti Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, te jako iznenađuje kako se može dogoditi da se lokalitet u nadležnosti navedene komisije na ovaj način devastira. “Ovo je primjer kako se kod nas ne vodi briga o kulturnom nasljeđu”, rekla je ona. Magistrica Vasilj se iskreno nada kako će ovaj događaj poslužiti kao primjer i poticaj da se istraži i kazni sve one koji vrše otuđenja i neovlaštena iskopavanja.
http://www.dnevni-list.ba/?mdls=1&mdls_tip=2&nid=21746
Sunday, June 15, 2008
Ne postoje pripreme za kandidaturu Vjetrenice
14.6.2008. - Speleološka udruga Vjerenica - Popovo polje izražava čuđenje izjavom o pripremama za nominaciju pećine Vjetrenice koju je jučer u Ateni na Samitu šefova država jugoistočne Evrope i UNESCO-a u okviru svoga obraćanja izrekao predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić. Koliko je nama poznato, za Vjerenicu kao prirodno dobro, najznačajnije takve vrste u svijetu, ne postoje nikakve ozbiljne pripreme od dana kad je kandidirana, 22. 11.2004. godine. Dapače, Vjetrenica je stvarno degradirana kao vrhunska prirodna vrijednost nakon što joj je krajem prošle godine Komisija za nacionalne spomenike pretpostavila kandidaturu urbanističke cjeline Zavale. Iako je u Državnoj komisiji za UNESCO tokom travnja ove godine održan sastanak na kome je pokazano razumijevanje za Vjetrenicu kao prirodnu baštinu, i dalje je ostala na snazi kandidatura Zavale kao kulturnog dobra. Vjetrenica je ozbiljno ugrožena lokalnim planovima upravljanja i nemogućnosti službenih institucija da se nose s napadima na prirodnu baštinu. Ovo je u potpunoj suprotnosti sa značajem koji prirodnoj baštini u svakodnevnom životu i stjecanju vlastitog identiteta pridaju građani Bosne i Hercegovine.
Friday, June 13, 2008
A "najveci geo-arheoloski projekat u Evropi"?
Iz vijesti :
"Silajdžić je izrazio zadovoljstvo zbog organizacije sastanka koji smatra kao nastavak procesa dijaloga na najvišem nivou zemalja JI Evrope o pitanju unapređenja odnosa u domenu kulture i kulturnog naslijeđa, a koji je pod pokroviteljstvom UNESCO-a započet 2003. u Ohridu.
"Specifičan geografski položaj, na raskrsnici puteva između Istoka i Zapada, Mediterana i Crnog mora, dolina velikih rijeka Dunava i Save te veoma bogata i burna historija našeg regiona, učinili su da region JI Evrope postane pravi mozaik religija, kultura, tradicija i jezika. Kao multietnička zemlja, BiH smatra da su ove različitosti jedno od najvećih bogatstava našeg regiona. U potpunosti dijelim stav UNESCO-a da upravo domen kulture nudi velike mogućnosti za uspostavu još bolje saradnje u regionu JI Evrope, te bih želio da pozdravimo aktivnosti UNESCO-a i njegovog generalnog sekretara u tom kontekstu", kazao je Silajdžić.
Smatra da zajednička afirmacija i promocija kulturnih bogatstava može biti jedan od najboljih i najefikasnijih načina za stvaranje nove slike o našem regionu u svijetu.
"Pored izuzetne kulturne i historijske vrijednosti, naše kulturno bogatstvo može biti i značajna baza za ekonomski samoodrživi razvoj", istaknuo je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Silajdžić je izrazio zadovoljstvo zbog činjenice da je na zasjedanju Komiteta za svjetsku kulturnu baštinu na Novom Zelandu, donesena odluka o upisu Mosta "Mehmed-paše Sokolovića" u Višegradu na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a.
"Uvrštavanje historijskog jezgra Mostara sa Starim mostom 2005. i Mosta "Mehmed-paše Sokolovića" u Višegradu 2007. na Listu Svjetske kulturne baštine predstavljaju veoma važan podstrek BiH za intenziviranje aktivnosti na restauraciji i zaštiti bh. kulturnog i prirodnog blaga. BiH je nedavno zvanično kandidirala još jedan kulturno-historijski spomenik za upis na Listu Svjetske kulturne baštine-Stari grad Jajce, o čemu će pozitivna odluka, nadamo se, biti donesena na 33. zasjedanju Komiteta svjetske baštine 2009.", podsjetio je Silajdžić.
Prisutne je informirao i o pripremama za nominaciju pećine Vjetrenica te izrazio interes BiH za nominiranje za upis na Listu Svjetske prirodne baštine Nacionalnog parka Sutjeska kao prekograničnog zajedničkog projekta s Nacionalnim parkom Durmitor u susjednoj Crnoj Gori.
Potvrdio je opredjeljenje BiH za puno poštovanje Konvencije o svjetskom kulturnom i prirodnom naslijeđu iz 1972., istakao da je BiH nedavno ratifikovala UNESCO-ovu Konvenciju o zaštiti i promociji različitosti kulturnog izražavanja iz 2005. te podsjetio da je BiH u proceduri ratifikacije Konvencija o očuvanju nematerijalnog kulturnog naslijeđa iz 2003.
Izrazio je zahvalnost UNESCO-u i generalnom direktoru Koichiru Matcuri na uključivanju u rekonstrukciju tri simbolična vjerska objekta u BiH - Džamije Ferhadija u Banjoj Luci, Srpske saborne crkve u Mostaru i katoličkog samostana Plehan u Derventi.
Silajdžić je istakao da će rekonstrukcija ovih objekata doprinijeti bh. naporima na ponovnoj izgradnji multietničkog i multikulturalnog društva u BiH u kome jedinstvo u različitosti predstavlja bh. bogastvo i našu komparativnu prednost. Podsjetio je na veoma važnu podršku UNESCO-a na realizaciji projekta ARS AEVI-a."
Sta je sad, medju svim BH blagom ni da ih spomene covjek koji je govorio: "Jedino iskopavanjem čemo saznati punu istinu. Ne osvrćite se na oponente. Ovo je više decenijski projekat veoma značajan za Bosnu i Hercegovinu.", kao i:„Istraživanje Bosanskih piramida je važan i pozitivan projekt za BiH i zbog toga ga od početka podržavam. Fondacija je na pravom putu"?!
"Silajdžić je izrazio zadovoljstvo zbog organizacije sastanka koji smatra kao nastavak procesa dijaloga na najvišem nivou zemalja JI Evrope o pitanju unapređenja odnosa u domenu kulture i kulturnog naslijeđa, a koji je pod pokroviteljstvom UNESCO-a započet 2003. u Ohridu.
"Specifičan geografski položaj, na raskrsnici puteva između Istoka i Zapada, Mediterana i Crnog mora, dolina velikih rijeka Dunava i Save te veoma bogata i burna historija našeg regiona, učinili su da region JI Evrope postane pravi mozaik religija, kultura, tradicija i jezika. Kao multietnička zemlja, BiH smatra da su ove različitosti jedno od najvećih bogatstava našeg regiona. U potpunosti dijelim stav UNESCO-a da upravo domen kulture nudi velike mogućnosti za uspostavu još bolje saradnje u regionu JI Evrope, te bih želio da pozdravimo aktivnosti UNESCO-a i njegovog generalnog sekretara u tom kontekstu", kazao je Silajdžić.
Smatra da zajednička afirmacija i promocija kulturnih bogatstava može biti jedan od najboljih i najefikasnijih načina za stvaranje nove slike o našem regionu u svijetu.
"Pored izuzetne kulturne i historijske vrijednosti, naše kulturno bogatstvo može biti i značajna baza za ekonomski samoodrživi razvoj", istaknuo je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Silajdžić je izrazio zadovoljstvo zbog činjenice da je na zasjedanju Komiteta za svjetsku kulturnu baštinu na Novom Zelandu, donesena odluka o upisu Mosta "Mehmed-paše Sokolovića" u Višegradu na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a.
"Uvrštavanje historijskog jezgra Mostara sa Starim mostom 2005. i Mosta "Mehmed-paše Sokolovića" u Višegradu 2007. na Listu Svjetske kulturne baštine predstavljaju veoma važan podstrek BiH za intenziviranje aktivnosti na restauraciji i zaštiti bh. kulturnog i prirodnog blaga. BiH je nedavno zvanično kandidirala još jedan kulturno-historijski spomenik za upis na Listu Svjetske kulturne baštine-Stari grad Jajce, o čemu će pozitivna odluka, nadamo se, biti donesena na 33. zasjedanju Komiteta svjetske baštine 2009.", podsjetio je Silajdžić.
Prisutne je informirao i o pripremama za nominaciju pećine Vjetrenica te izrazio interes BiH za nominiranje za upis na Listu Svjetske prirodne baštine Nacionalnog parka Sutjeska kao prekograničnog zajedničkog projekta s Nacionalnim parkom Durmitor u susjednoj Crnoj Gori.
Potvrdio je opredjeljenje BiH za puno poštovanje Konvencije o svjetskom kulturnom i prirodnom naslijeđu iz 1972., istakao da je BiH nedavno ratifikovala UNESCO-ovu Konvenciju o zaštiti i promociji različitosti kulturnog izražavanja iz 2005. te podsjetio da je BiH u proceduri ratifikacije Konvencija o očuvanju nematerijalnog kulturnog naslijeđa iz 2003.
Izrazio je zahvalnost UNESCO-u i generalnom direktoru Koichiru Matcuri na uključivanju u rekonstrukciju tri simbolična vjerska objekta u BiH - Džamije Ferhadija u Banjoj Luci, Srpske saborne crkve u Mostaru i katoličkog samostana Plehan u Derventi.
Silajdžić je istakao da će rekonstrukcija ovih objekata doprinijeti bh. naporima na ponovnoj izgradnji multietničkog i multikulturalnog društva u BiH u kome jedinstvo u različitosti predstavlja bh. bogastvo i našu komparativnu prednost. Podsjetio je na veoma važnu podršku UNESCO-a na realizaciji projekta ARS AEVI-a."
Sta je sad, medju svim BH blagom ni da ih spomene covjek koji je govorio: "Jedino iskopavanjem čemo saznati punu istinu. Ne osvrćite se na oponente. Ovo je više decenijski projekat veoma značajan za Bosnu i Hercegovinu.", kao i:„Istraživanje Bosanskih piramida je važan i pozitivan projekt za BiH i zbog toga ga od početka podržavam. Fondacija je na pravom putu"?!
Thursday, June 12, 2008
Osvajanje Italije
Nisu normalni
"Ova gostovanja Semira Osmanagica će biti dobra prilika da se još jednom pozovu Italijani da dođu u posjetu Bosni i Hercegovini, osobito u svjetlu prikazivanja emisija o Bosanskoj dolini piramida pred višemilionskim auditorijumom na programu Rai Due, te dokumentarnog filma „Uncle Sam and Bosnian Dream" koji je dobio glavnu nagradu na upravo završenom italijanskom filmskom festivalu „Bellaria 2008"."
Wednesday, June 11, 2008
Izjave
Friski biseri:
???:
„Ljudi griješe kada kažu da svijet počinje s njima. Ne, Semir to zna a znaju i drugi. Neki to priznaju neki ne."
Goran Kovačević
Ono "nesto" buducih arheologa:
„Slušali smo i vidjeli dosta toga, ali pravi je doživljaj doći ovamo jer nešto zaista postoji. Nešto. Nadamo se da će se vrlo brzo razotkriti šta je to nešto. Do tada vam želimo mnogo sreće."
Anela, Anela i Nikolina - Kiseljak, studenti Arheologije na Sveučilištu u Mostaru
„Ovo je nečuveno, vama treba spomenik dići! Ko neće da isfinansira ovo, gori je od agresora. Svaka čast Semire tebi i tvojoj ekipi! Samo nastavite!"
Alen Hamzić
Ko ce to znati bolje od njih:
„Entuzijazam i volja za otkrivanje svojih korijena je hvale vrijedna!"
Grupa ginekologa iz Hrvatske
???:
„Ljudi griješe kada kažu da svijet počinje s njima. Ne, Semir to zna a znaju i drugi. Neki to priznaju neki ne."
Goran Kovačević
Ono "nesto" buducih arheologa:
„Slušali smo i vidjeli dosta toga, ali pravi je doživljaj doći ovamo jer nešto zaista postoji. Nešto. Nadamo se da će se vrlo brzo razotkriti šta je to nešto. Do tada vam želimo mnogo sreće."
Anela, Anela i Nikolina - Kiseljak, studenti Arheologije na Sveučilištu u Mostaru
Patriotizam, again:
„Ovo je nečuveno, vama treba spomenik dići! Ko neće da isfinansira ovo, gori je od agresora. Svaka čast Semire tebi i tvojoj ekipi! Samo nastavite!"
Alen Hamzić
Ko ce to znati bolje od njih:
„Entuzijazam i volja za otkrivanje svojih korijena je hvale vrijedna!"
Grupa ginekologa iz Hrvatske
Tunel
Bili smo u tunelu, vidjeli smo svega i svašta Puno sreće u daljnjem radu od srca vam želimo!".
Nerma, Eki, Adisa, Faris i Dejla (i mala curica koja se još nije rodila J).
Jasta! Nevidjena misterija: http://www.youtube.com/watch?v=a5s6CPJlqvc
Nerma, Eki, Adisa, Faris i Dejla (i mala curica koja se još nije rodila J).
Jasta! Nevidjena misterija: http://www.youtube.com/watch?v=a5s6CPJlqvc
Monday, June 9, 2008
Podrška kandidaturi za listu UNESCO-a
U okviru međunarodnog projekta "Pogledaj me/Look at me", čiji je cilj promocija i afirmacija kulturno-historijskog nasljeđa BiH, juče je u Jajcu otvorena izložba koja na 26 plakata predstavlja spomenike ovog grada, ali na posve novi način.
Projekat su zajednički realizirali Studio "Lisica" iz Sarajeva, Britanski savjet u BiH i općina Jajce, a izložba je postavljena u Kršlakovoj kući u Jajcu, koja je i sama jedan od kulturno-historijskih spomenika koji je britanska vlada obnovila prošle godine. Od 26 predstavljenih spomenika, 22 su na stalnoj listi kulturnog nasljeđa BiH, a četiri se nalaze na privremenoj listi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
"Željeli smo da kulturno-historijsko nasljeđe predstavimo kroz jednu formu kvazimodne fotografije u kojoj je 'model' nacionalni spomenik, a cilj nam je bila promocija kulturno-historijskog blaga Jajca i na neki način podrška kandidature Jajca za UNESCO-ovu listu kulturnog nasljeđa", rekao je jučer Ismet Lisica, direktor ovog projekta.
On je istaknuo kako će projekat "Pogledaj me" komunicirati lokalno i globalno, te da je Jajce tek početak, grad iz kojeg kreće ovaj projekat.
"Plan nam je da na ovaj način predstavimo kulturno-historijsko nasljeđe BiH i da narod animiramo da više posjećuje muzeje nego šoping centre", kaže Lisica.
Ambasador Velike Britanije u BiH Metju Rajkfort rekao je da mu je veliko zadovoljstvo biti ponovo u Jajcu dodajući da britanska Vlada kroz ovaj projekat nastavlja podršku očuvanju kulturno-historijskog nasljeđa u BiH, posebno u Jajcu.
"Ovim projektom britanska vlada daje punu podršku kandidaturi Jajca na UNESCO-ovu listu. Drago mi je da se izložba 'Pogledaj me' održava baš na ovom mjestu, u Kršlakovoj kući, nacionalnom spomeniku koji je obnovljen uz finansijsku podršku britanske vlade. To je bio prvi put da je britanska vlada učestvovala u obnovi jednog nacionalnog spomenika u BiH", rekao je ambasador Rajkfort.
http://www.nezavisne.com/kultura/vijesti/24458/Podrska-kandidaturi-za-listu-UNESCO-a.htmlFriday, June 6, 2008
Hutovo blato među kandidatima za projekte koje će finansirati Evropska unija
Arheološka zona Hutovo blato nalazi se u regionalnom projektu koji bi mogla finansirati Evropska unija, saznaje Fena od eksperata Evropske asocijasije arheologa (EAA) koja će lobirati za ovaj projekt.
Radi se o inicijativi za kandidaturu za projekat ELIPSA, koji se financira iz Evropskog fonda za regionalni razvoj (za države članice EU) i fonda IPA za zemlje koje nisu u članstvu EU.
Jedna od tema natječaja je i razvoj ruralnih predjela pomoću promocije i prezentacije kulturne i arheološke baštine sa posebnom pažnjom na razvoj novih oblika djelatnosti, novih radnih mjesta i stvaranje dodane vrijednosti.
Inicijativa je potekla iz Odjela za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani, a partneri su iz Slovenije, Hrvatske, BiH, Grčke i Italije. Posebno značajno je sudjelovanje domaćih lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela (vladinih i nevladinih).
Partneri iz Slovenije su Odjel za arheologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani, Odjel Pejzažna arhitektura Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Ljubljani, Ekonomski fakultet Univerziteta u Ljubljani, Nacionalni zavod za zaštitu kulturne baštine i privatna firma Arhej d.o.o, dok su partneri iz Hrvatske Odjel za povijest Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu sa lokalnim zajednicama (područje S Like), Konzervatorski zavod Gospić i Karlovac, Centar za interdisciplinarna istraživanja, Filozofskih fakultet Univerziteta u Splitu sa lokalnim zajednicama sa Hvara. Partneri iz BiH su Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Centar za balkanološka ispitivanja ANU BIH sa lokalnom zajednicom Hutovo blato i Ministarstvo kulture i sporta FBiH, partneri iz Grčke su Ministarstvo kulture, lokalne zajednice (Beocija), i istraživački timovi, dok su iz Italije univerziteti Trst ili Udine i lokalne zajednice sa područja Natisone i Friuli.
Tema projekta je istraživanje mogućnosti i oblika upravljavljanja kulturnim naslijeđem na primjerima arheoloških parkova i predjela. Primjeri su kasnoantički limes (Slovenija, Italija i Hrvatska), područje Velebita i Like, te područje sačuvanog antičkog katasatrskog sistema na Hvaru (Hrvatska), arheološka zona Hutovo blato (BiH) i antička naselja Beocije (Grčka)
Projekt bi trajao tri godine. Prijava za projekt ide u dvije faze. U prvoj fazi (kvalifikacije) potrebno je dati opće podatke o projektu i njegovom programu. Ako projekt prođe kvalifikacije, onda se piše kompletna i detaljna prijava. Rok za predaju prijave za prvu fazu je 13. juna.
http://www.sarajevo-x.com/clanak/080606024
Radi se o inicijativi za kandidaturu za projekat ELIPSA, koji se financira iz Evropskog fonda za regionalni razvoj (za države članice EU) i fonda IPA za zemlje koje nisu u članstvu EU.
Jedna od tema natječaja je i razvoj ruralnih predjela pomoću promocije i prezentacije kulturne i arheološke baštine sa posebnom pažnjom na razvoj novih oblika djelatnosti, novih radnih mjesta i stvaranje dodane vrijednosti.
Inicijativa je potekla iz Odjela za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani, a partneri su iz Slovenije, Hrvatske, BiH, Grčke i Italije. Posebno značajno je sudjelovanje domaćih lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela (vladinih i nevladinih).
Partneri iz Slovenije su Odjel za arheologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani, Odjel Pejzažna arhitektura Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Ljubljani, Ekonomski fakultet Univerziteta u Ljubljani, Nacionalni zavod za zaštitu kulturne baštine i privatna firma Arhej d.o.o, dok su partneri iz Hrvatske Odjel za povijest Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu sa lokalnim zajednicama (područje S Like), Konzervatorski zavod Gospić i Karlovac, Centar za interdisciplinarna istraživanja, Filozofskih fakultet Univerziteta u Splitu sa lokalnim zajednicama sa Hvara. Partneri iz BiH su Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Centar za balkanološka ispitivanja ANU BIH sa lokalnom zajednicom Hutovo blato i Ministarstvo kulture i sporta FBiH, partneri iz Grčke su Ministarstvo kulture, lokalne zajednice (Beocija), i istraživački timovi, dok su iz Italije univerziteti Trst ili Udine i lokalne zajednice sa područja Natisone i Friuli.
Tema projekta je istraživanje mogućnosti i oblika upravljavljanja kulturnim naslijeđem na primjerima arheoloških parkova i predjela. Primjeri su kasnoantički limes (Slovenija, Italija i Hrvatska), područje Velebita i Like, te područje sačuvanog antičkog katasatrskog sistema na Hvaru (Hrvatska), arheološka zona Hutovo blato (BiH) i antička naselja Beocije (Grčka)
Projekt bi trajao tri godine. Prijava za projekt ide u dvije faze. U prvoj fazi (kvalifikacije) potrebno je dati opće podatke o projektu i njegovom programu. Ako projekt prođe kvalifikacije, onda se piše kompletna i detaljna prijava. Rok za predaju prijave za prvu fazu je 13. juna.
http://www.sarajevo-x.com/clanak/080606024
Vjetrenica - upozorenje
"Općina Ravno je za Vjetrenicu prije tri godine dobila 400.000 kn od Hrvatske vlade, i ta sredstva do Vjetrenice još nisu stigla. Također, Turistička zajednica HNŽ/K već tri godina odbija doznačiti 45.000 KM sredstava od turističke članarine koja je Speleološkoj udruzi 2005. dodijelilo Federalno ministarstvo kulture. Konačno, u izvještaju GEF projekta stoji da je za 2005. godinu Speleološka udruga korisnik oko 60.000 KM za turističku adaptaciju Vjetrenice, koje također nitko ne spominje.
Prošle godine Speleološka udruga vodila je s ANUBiH i drugima nekoliko uspješnih projekata, među kojima su "Speleološki kamp 2007" s 55 sudionika, i paleontološka istraživanja Vjetrenice koja nisu izvedena ni u zlatno doba bh. znanosti. Za cijelu prošlu godinu Udruga je dobila ukupno 11.000 KM, od kojih samo 2.000 KM za svoj operativni rad."
http://www.vjetrenica.com/index.php?_9=18&_6=6&_22=183
"Zajedničko za Postojnsku jamu u Sloveniji i Vjetrenicu, pećinu koja se nalazi na rubu Popovog polja u istočnoj Hecegovini, je čovječja ribica.
Osim endemske vrste četvoronožnih slijepih riba prozirne kože koje ih nastanjuju, ove dvije pećine impozantnih razmjera karakterišu i prirodne ljepote i pećinski ukrasi kojima su okićene. U svemu drugom, ove spilje nemaju ništa zajedničko.
Oko jame u Postojni razvijeno je hotelijerstvo, prilazni putevi su savršeni, postoje i dodatni sadržaju zanimljivi za posjetioce. Postojnska jama je uređena čak toliko da znatiželjne turiste kroz hale ove pećine vozi turistički voz. Rezultat svega toga je da ovu pećinu godišnje posjeti nekoliko stotina hiljada turista koji samo za ulaznicu u pećinu plaćaju 17 eura.
Imajući ove podatke na umu nakon posjete Vjetrenici, koja u speleološkom smislu nimalo ne zaostaje za Postojnom, teško je ne povjerovati u priču o "vrijednim Slovencima" i "glupim Bosancima".
Ulaz u Vjetrenicu, čiji su istraženi kanali dugi ukupno više od 6.500 metara, nalazi se sa zapadnog ruba Popovog polja u poslije Dejtona osnovanoj općini Ravne. Iako je Vjetrenica već daleke 1950. godine proglašena spomenikom prirode, u ovoj spilji, za koju udžbenici i stručnjaci kažu da je prva u svijetu po bioraznolikosti, vrijeme kao da je stalo. Ulaz u pećinu, slika koju pamtimo iz prestarih udžbenika "prirode i društva", nije se promijenila.
Umjesto vozića, na ulazu u Vjetrenicu slučajnog prolaznika i turistu dočekaće lanac i katanac.
"Nažalost, ovdje skoro niko ne dolazi. Turiste mogu izbrojati na prste. Uglavnom dolaze ljudi koji su ranije čuli za Vjetrenicu pa oni kontaktiraju mene i onda ja dođem, otključam kapiju i provodam ih", kaže Andrija Lučić, član Speleološkog društva "Vjetrenica - Popovo polje" koji je i jedini čovjek u općini Ravno koji se brine o ovom spomeniku prirode."
http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=24068&meni=25
Ali neka skole i dalje vode djecu da obilaze Semirov cirkus...bolje nam i ne treba!
Prošle godine Speleološka udruga vodila je s ANUBiH i drugima nekoliko uspješnih projekata, među kojima su "Speleološki kamp 2007" s 55 sudionika, i paleontološka istraživanja Vjetrenice koja nisu izvedena ni u zlatno doba bh. znanosti. Za cijelu prošlu godinu Udruga je dobila ukupno 11.000 KM, od kojih samo 2.000 KM za svoj operativni rad."
http://www.vjetrenica.com/index.php?_9=18&_6=6&_22=183
"Zajedničko za Postojnsku jamu u Sloveniji i Vjetrenicu, pećinu koja se nalazi na rubu Popovog polja u istočnoj Hecegovini, je čovječja ribica.
Osim endemske vrste četvoronožnih slijepih riba prozirne kože koje ih nastanjuju, ove dvije pećine impozantnih razmjera karakterišu i prirodne ljepote i pećinski ukrasi kojima su okićene. U svemu drugom, ove spilje nemaju ništa zajedničko.
Oko jame u Postojni razvijeno je hotelijerstvo, prilazni putevi su savršeni, postoje i dodatni sadržaju zanimljivi za posjetioce. Postojnska jama je uređena čak toliko da znatiželjne turiste kroz hale ove pećine vozi turistički voz. Rezultat svega toga je da ovu pećinu godišnje posjeti nekoliko stotina hiljada turista koji samo za ulaznicu u pećinu plaćaju 17 eura.
Imajući ove podatke na umu nakon posjete Vjetrenici, koja u speleološkom smislu nimalo ne zaostaje za Postojnom, teško je ne povjerovati u priču o "vrijednim Slovencima" i "glupim Bosancima".
Ulaz u Vjetrenicu, čiji su istraženi kanali dugi ukupno više od 6.500 metara, nalazi se sa zapadnog ruba Popovog polja u poslije Dejtona osnovanoj općini Ravne. Iako je Vjetrenica već daleke 1950. godine proglašena spomenikom prirode, u ovoj spilji, za koju udžbenici i stručnjaci kažu da je prva u svijetu po bioraznolikosti, vrijeme kao da je stalo. Ulaz u pećinu, slika koju pamtimo iz prestarih udžbenika "prirode i društva", nije se promijenila.
Umjesto vozića, na ulazu u Vjetrenicu slučajnog prolaznika i turistu dočekaće lanac i katanac.
"Nažalost, ovdje skoro niko ne dolazi. Turiste mogu izbrojati na prste. Uglavnom dolaze ljudi koji su ranije čuli za Vjetrenicu pa oni kontaktiraju mene i onda ja dođem, otključam kapiju i provodam ih", kaže Andrija Lučić, član Speleološkog društva "Vjetrenica - Popovo polje" koji je i jedini čovjek u općini Ravno koji se brine o ovom spomeniku prirode."
http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=24068&meni=25
Ali neka skole i dalje vode djecu da obilaze Semirov cirkus...bolje nam i ne treba!
Cik pogodite...
...ko jutros guzva sesir od bijesa!
Dok Zahi Hawass (da, to je onaj egipatski strucnjak za piramide koji nece predsjedavati "naucnom" konferencijom o ublehi) sa svog sesira moze samo ponosno otresti pijesak i predstaviti novo otkrice, Semir garant po svom sesiru skace i proklinje kako on nije otkrio barem jednu pravu piramidu dok je u martu bio u Egiptu. :D
Otkrivena još jedna piramida
Egipatski arheolozi pronašli su 4.000 godina staru piramidu koja je "nedostajala", odnosno za koju se vjerovalo da je pronađena prije 200 godina, ali nakon toga nije nikad ponovo viđena.
Vođa ekspedicije Zahu Hawass smatra da je ovu piramidu izgradio kralj Menkauhor, čudni faraon koji je vladao samo osam godina.
Godine 1842. njemački arheolog Karl Richard Lapsius spominjao je piramidu u svojim pronalascima u Sahari, dajući joj naziv "broj 29" i zovući je "bezglava piramida" jer joj je preostala samo osnovica. U međuvremenu je pustinjski pijesak zatrpao ovo nalazište i niko poslije toga nije mogao naći Menkauhorovu grobnicu, piše AP.
"Pronašli smo piramidu koja je nedostajala," rekao je Hawass novinarima na obilasku pronalazaka u pustinji u kojoj se nalazi mnoštvo grobnica vođa antičkog Memfisa, glavnog grada tadašnjeg egipatskog carstva u blizini današnjeg Kaira.
Tim pronalazača također je otkrio dio puta kojim su svećenici prolazili lica prekrivenih maskama, noseći mumuficirane ostatke faraona koji su smatrani božanstvima.
Baza piramide je pronađena na više od 7,6 metara debelih naslaga pijeska koji je uklonjen u protekloj godini. Stil kojim je građena inicira da potiče iz doba Pete dinastije, perioda koji je započeo 2.465 godina prije nove ere.
U unutrašnjosti su pronađeni sarkofazi koji su u to doba korišteni, te ime vlasnika napisano hijeroglifima.
"Nikad ne znate kakve sve tajne krije pijesak u Egiptu," kaže Hawass. "Uvijek se nadam da će biti još piramida za otkriti."
http://www.sarajevo-x.com/clanak/080606004
Dok Zahi Hawass (da, to je onaj egipatski strucnjak za piramide koji nece predsjedavati "naucnom" konferencijom o ublehi) sa svog sesira moze samo ponosno otresti pijesak i predstaviti novo otkrice, Semir garant po svom sesiru skace i proklinje kako on nije otkrio barem jednu pravu piramidu dok je u martu bio u Egiptu. :D
Otkrivena još jedna piramida
Egipatski arheolozi pronašli su 4.000 godina staru piramidu koja je "nedostajala", odnosno za koju se vjerovalo da je pronađena prije 200 godina, ali nakon toga nije nikad ponovo viđena.
Vođa ekspedicije Zahu Hawass smatra da je ovu piramidu izgradio kralj Menkauhor, čudni faraon koji je vladao samo osam godina.
Godine 1842. njemački arheolog Karl Richard Lapsius spominjao je piramidu u svojim pronalascima u Sahari, dajući joj naziv "broj 29" i zovući je "bezglava piramida" jer joj je preostala samo osnovica. U međuvremenu je pustinjski pijesak zatrpao ovo nalazište i niko poslije toga nije mogao naći Menkauhorovu grobnicu, piše AP.
"Pronašli smo piramidu koja je nedostajala," rekao je Hawass novinarima na obilasku pronalazaka u pustinji u kojoj se nalazi mnoštvo grobnica vođa antičkog Memfisa, glavnog grada tadašnjeg egipatskog carstva u blizini današnjeg Kaira.
Tim pronalazača također je otkrio dio puta kojim su svećenici prolazili lica prekrivenih maskama, noseći mumuficirane ostatke faraona koji su smatrani božanstvima.
Baza piramide je pronađena na više od 7,6 metara debelih naslaga pijeska koji je uklonjen u protekloj godini. Stil kojim je građena inicira da potiče iz doba Pete dinastije, perioda koji je započeo 2.465 godina prije nove ere.
U unutrašnjosti su pronađeni sarkofazi koji su u to doba korišteni, te ime vlasnika napisano hijeroglifima.
"Nikad ne znate kakve sve tajne krije pijesak u Egiptu," kaže Hawass. "Uvijek se nadam da će biti još piramida za otkriti."
http://www.sarajevo-x.com/clanak/080606004
Thursday, June 5, 2008
Stop bespravnoj gradnji u Blagaju
„Stop bespravnoj gradnji u Blagaju“ naziv je kampanje koju su jucer u Sarajevu pokrenuli Komisija za ocuvanje nacionalnih spomenika u BiH i Vlada Kraljevine Spanije.
Vise od 20 strucnjaka iz oblasti arhitekture, arheologije, ekologije, gradjevinarstva, hidrogradnje, geologije, ekonomije i turizma, 14 mjeseci radili su na izradi Plana upravljanja historijskim jezgrom blagaja.
„Plan ukljucuje rekonstrukciju i zastitu 14 historijskih objekata u Blagaju, zaustavljanje bespravne gradnje i rusenje bespravno izgradjenih objekata, te uredjenje carsije i poticaj privrede radi razvoja turizma. Ocekujemo da ce Vlada Federacije BiH prihvatiti ovaj plan i da ce obezbijediti sredstva za njegovo provodjenje“, rekla je predsjedavajuca Komisije Amra Hadzimuhamedovic.
Za izradu ovog plana, kako je istaknula, Ministarstvo vanjskih poslova Spanije izdvojilo je 70.000 eura.
„Potrebno je sto prije zaustaviti unistavanje starog Blagaja, pobrinuti se za otpadne vode i kanalizaciju. Apeliram i na gradjane BiH da se ukljuce aktivno u zastiti ovog historijskog podrucja, da ne placaju ruckove u bespravno izgradjenim restoranima, te da misle o svojoj djeci i o tome sta ce im ostaviti u naslijedje“, istaknula je Hadzimuhamedoviceva.
Spanski ambasador u BiH, Hoze Maria Bolibar, istaknuo je da je Blagaj mjesto sa bogatom historijom, te da ce spanska vlada, ako ovaj projekat bude proveden, podrzati zastitu i drugih kulturno-historijskih cjelina.
„Vasa drzava ima 14 vlada i cetiri razlicita pravosudna sistema. Ova komisija je jedina institucija koja je u sluzbi svih gradjana BiH kako bi kulturno-historijsko naslijedje bilo ocuvano. Zato apelujem na javnost i gradjane BiH da im u tome pomognu“, rekao je ambasador Bolibar.
Nezavisne novine
Vise od 20 strucnjaka iz oblasti arhitekture, arheologije, ekologije, gradjevinarstva, hidrogradnje, geologije, ekonomije i turizma, 14 mjeseci radili su na izradi Plana upravljanja historijskim jezgrom blagaja.
„Plan ukljucuje rekonstrukciju i zastitu 14 historijskih objekata u Blagaju, zaustavljanje bespravne gradnje i rusenje bespravno izgradjenih objekata, te uredjenje carsije i poticaj privrede radi razvoja turizma. Ocekujemo da ce Vlada Federacije BiH prihvatiti ovaj plan i da ce obezbijediti sredstva za njegovo provodjenje“, rekla je predsjedavajuca Komisije Amra Hadzimuhamedovic.
Za izradu ovog plana, kako je istaknula, Ministarstvo vanjskih poslova Spanije izdvojilo je 70.000 eura.
„Potrebno je sto prije zaustaviti unistavanje starog Blagaja, pobrinuti se za otpadne vode i kanalizaciju. Apeliram i na gradjane BiH da se ukljuce aktivno u zastiti ovog historijskog podrucja, da ne placaju ruckove u bespravno izgradjenim restoranima, te da misle o svojoj djeci i o tome sta ce im ostaviti u naslijedje“, istaknula je Hadzimuhamedoviceva.
Spanski ambasador u BiH, Hoze Maria Bolibar, istaknuo je da je Blagaj mjesto sa bogatom historijom, te da ce spanska vlada, ako ovaj projekat bude proveden, podrzati zastitu i drugih kulturno-historijskih cjelina.
„Vasa drzava ima 14 vlada i cetiri razlicita pravosudna sistema. Ova komisija je jedina institucija koja je u sluzbi svih gradjana BiH kako bi kulturno-historijsko naslijedje bilo ocuvano. Zato apelujem na javnost i gradjane BiH da im u tome pomognu“, rekao je ambasador Bolibar.
Nezavisne novine
Tuesday, June 3, 2008
Stručnjaci Zemaljskog muzeja BiH istražuju nalaze leoparda i medvjeda iz Vjetrenice
Stručnjaci Zemaljskog muzeja BiH intenzivno istražuju kosti tri leoparda i jednog medvjeda koji su u septembru prošle godine pronađeni u špilji Vjetrenica, potvrdila je Feni paleontolog ovog muzeja Božena Čvorović.
Ona je podsjetila da su polovinom septembra prošle godine u špilji pronađene kosti tri leoparda, jednog medvjeda te jedne zvijeri za koju još nije utvrđena vrsta kojoj pripada.
"Istraživanja su još u toku, a priprema se i izložba ovih eksponata koji će, ukoliko se dobiju potrebna sredstva, biti postavljeni u aprilu ili maju", najavila je Čvorović.
Pantera pardus naziv je vrste kojoj leopard pripada. Ta vrsta postoji oko 250.000 godina i nađena je proučavanjem njenog kretanja. Poznato je da ih se danas može naći jedino na prostoru Azije i Afrike, a ovim je nalazom potvrđeno da su nekada živjeli i na našem tlu u vrijeme pleistocena.
Nalaz leoparda Čvorović ocjenjuje iznimno značajnim ne samo za naše područje već i šire. Vrlo su interesantni, jer je riječ o rijetkim nalazima.
Starost sva tri leoparda bit će utvrđena metodom ugljika C14, koja se vrši u Hrvatskoj, u saradnji s laboratorijama Velike Britanije.
Nalazi ove vrste leoparda nisu jedini na području regije. Ranije su već nađeni na području Evrope i Balkana, a neki od tih lokaliteta su i u Sloveniji, Hrvatskoj te Bugarskoj.
Čvorović naglašava da će se s više podataka o vrijednim nalazima raspolagati kada sva istraživanja budu završena.
Primopredaja kostiju leoparda i medvjeda Zemaljskom muzeju BiH izvršena je na Dan planete Zemlje, 19. aprila u špilji Vjetrenica.
http://www.sarajevo-x.com/clanak/080603121
Ona je podsjetila da su polovinom septembra prošle godine u špilji pronađene kosti tri leoparda, jednog medvjeda te jedne zvijeri za koju još nije utvrđena vrsta kojoj pripada.
"Istraživanja su još u toku, a priprema se i izložba ovih eksponata koji će, ukoliko se dobiju potrebna sredstva, biti postavljeni u aprilu ili maju", najavila je Čvorović.
Pantera pardus naziv je vrste kojoj leopard pripada. Ta vrsta postoji oko 250.000 godina i nađena je proučavanjem njenog kretanja. Poznato je da ih se danas može naći jedino na prostoru Azije i Afrike, a ovim je nalazom potvrđeno da su nekada živjeli i na našem tlu u vrijeme pleistocena.
Nalaz leoparda Čvorović ocjenjuje iznimno značajnim ne samo za naše područje već i šire. Vrlo su interesantni, jer je riječ o rijetkim nalazima.
Starost sva tri leoparda bit će utvrđena metodom ugljika C14, koja se vrši u Hrvatskoj, u saradnji s laboratorijama Velike Britanije.
Nalazi ove vrste leoparda nisu jedini na području regije. Ranije su već nađeni na području Evrope i Balkana, a neki od tih lokaliteta su i u Sloveniji, Hrvatskoj te Bugarskoj.
Čvorović naglašava da će se s više podataka o vrijednim nalazima raspolagati kada sva istraživanja budu završena.
Primopredaja kostiju leoparda i medvjeda Zemaljskom muzeju BiH izvršena je na Dan planete Zemlje, 19. aprila u špilji Vjetrenica.
http://www.sarajevo-x.com/clanak/080603121
Novi nacionalni spomenici u BiH
Trinaest dobara proglašeno nacionalnim spomenicima BiH
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH na posljednjoj je sjednici donijela odluku o proglašenju trinaest dobara nacionalnim spomenicima BiH.
To su Historijsko područje - Nekropola sa stećcima Mramorje, Gornji Studenci, općina Ljubuški (FBiH), historijsko područje - Nekropola sa stećcima Poljice, lokalitet Veliko Jezero, općina Konjic (FBiH), historijsko područje - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Mramorje" u selu Moguš, općina Olovo (FBiH), historijsko područje - Nekropola sa stećcima na lokalitetu Navitak u selu Boganovići, općina Olovo (FBiH), historijsko područje - Nekropola sa stećcima u Donjim Ivančićima, općina Ilijaš, (FBiH) te historijski spomenik - "Zlatna glavica" Mramorje - grupa od 41 stećka u naselju Strgačina, općina Rudo (RS).
Na Listu su uvršteni i historijska građevina - zgrada Penzionog fonda (zgrada na uglu ulica Maršala Tita i Hamze Hume) u Sarajevu, općina Centar (FBiH), historijska građevina - zgrada Predsjedništva BiH (zgrada Zemaljske vlade) s pokretnim naslijeđem u Sarajevu, općina Centar (FBiH), graditeljska cjelina - Crkva sv. Klimenta sa starim kamenim nadgrobnicima (krstačama) u selu Dražin Do, općina Trebinje (RS), graditeljska cjelina - Crkva sv. Nikole sa starim kamenim nadgrobnicima (krstačama) u selu Domaševo, općina Trebinje (RS).
Tu su i graditeljska cjelina - Srpska pravoslavna crkva sv. Vasilija Ostroškog u Blagaju zajedno s pokretnim naslijeđem, Grad Mostar (FBiH), graditeljska stambena cjelina - Begovina u Stocu, općina Stolac (FBiH) te graditeljska cjelina - Crkva sv. Trojstva u Blagaju, Grad Mostar (FBiH).
http://www.sarajevo-x.com/clanak/080602066
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH na posljednjoj je sjednici donijela odluku o proglašenju trinaest dobara nacionalnim spomenicima BiH.
To su Historijsko područje - Nekropola sa stećcima Mramorje, Gornji Studenci, općina Ljubuški (FBiH), historijsko područje - Nekropola sa stećcima Poljice, lokalitet Veliko Jezero, općina Konjic (FBiH), historijsko područje - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Mramorje" u selu Moguš, općina Olovo (FBiH), historijsko područje - Nekropola sa stećcima na lokalitetu Navitak u selu Boganovići, općina Olovo (FBiH), historijsko područje - Nekropola sa stećcima u Donjim Ivančićima, općina Ilijaš, (FBiH) te historijski spomenik - "Zlatna glavica" Mramorje - grupa od 41 stećka u naselju Strgačina, općina Rudo (RS).
Na Listu su uvršteni i historijska građevina - zgrada Penzionog fonda (zgrada na uglu ulica Maršala Tita i Hamze Hume) u Sarajevu, općina Centar (FBiH), historijska građevina - zgrada Predsjedništva BiH (zgrada Zemaljske vlade) s pokretnim naslijeđem u Sarajevu, općina Centar (FBiH), graditeljska cjelina - Crkva sv. Klimenta sa starim kamenim nadgrobnicima (krstačama) u selu Dražin Do, općina Trebinje (RS), graditeljska cjelina - Crkva sv. Nikole sa starim kamenim nadgrobnicima (krstačama) u selu Domaševo, općina Trebinje (RS).
Tu su i graditeljska cjelina - Srpska pravoslavna crkva sv. Vasilija Ostroškog u Blagaju zajedno s pokretnim naslijeđem, Grad Mostar (FBiH), graditeljska stambena cjelina - Begovina u Stocu, općina Stolac (FBiH) te graditeljska cjelina - Crkva sv. Trojstva u Blagaju, Grad Mostar (FBiH).
http://www.sarajevo-x.com/clanak/080602066
Lista ugroženih spomenika BiH
Historijsko područje - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Mramorje" u selu Moguš, općina Olovo (FBiH) te Mjesto i ostaci graditeljske cjeline - Mir-Muhamedova džamija (Mehmed i Mustajbegova džamija) u Čajniču (RS), uvršteni su na Listu ugroženih spomenika BiH.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH na posljednoj je sjednici donijela i dvije odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje dobara nacionalnim spomenikom.
Riječ je o Stambenom objektu u ulici Duška Košćice br. 10 u Banjoj Luci te Stambenom objektu u Grčkoj ulici br. 5. u Banjoj Luci.
Razlog odbijanja je, kako je na današnjoj konferenciji za medije u Sarajevu pojasnila predsjedavajuća Komisije Amra Hadžimuhamedović, odluka da ti objekti trebaju biti zaštićeni na lokalnoj razini.
Komisija je odlučila pristupiti i serijskoj nominaciji nekropola sa stećcima za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a. To će biti prva međudržavna nominacija, jer će uključiti i Republiku Srbiju, Crnu Goru te Republiku Hrvatsku.
Sve će zemlje zajedno pripremati nominaciju, s tim što će BiH u tom projektu biti matična zemlja, inicijator i koordinator svih aktivnosti. U narednom će periodu slijediti dogovor s predstavnicima spomenutih zemalja.
Hadžimuhamedović očekuje da će do kraja godine nominacija biti upisana na Tentativnu listu svjetske baštine, dok bi se u narednih pet godina finalizirali i ostali kompleksni planovi za nominaciju na UNESCO-ovu listu.
Komisija je nedavno obaviještena da je Prijeka čaršija u Foči, koja je 1992. godine pretrpjela znatna razaranja, izložena opasnosti da vrijedni spomenici kulture koji su ostali budu potpuno uništeni.
Inspekcija RS-a nadležna za građevinarstvo informirala je Općinu Foča da je pet objekata u ovoj fočanskoj čaršiji u stanju ugroženosti te da može doći do njihovog urušavanja. Stoga je predložila donošenje rješenja o njihovom rušenju.
Komisija ocjenjuje da je to protivno osnovama njenog djelovanja i predstavlja kršenje Dejtonskog sporazuma te da Han u Prijekoj čaršiji, jedan od spomenutih pet objekata, nije u opasnosti od potpunog urušavanja. Komisija je u konačnici postigla dogovor s predstavnicima vlasti u RS-u te očekuje da će sve aktivnosti na daljnjem razaranju te čaršije biti zaustavljene.
Hadžimuhamedović je potvrdila i činjenicu da je Ured gradonačenice Sarajeva formirao koordinaciono tijelo za pripremu nominacionog fajla za upis Baščaršije na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Komisija ima svog predstavnika u tom tijelu, a proces će trajati duže jer je riječ o složenim nominacijama koje zahtijevaju precizno definiranje sistema upravljanja tim područjem.
Krajem maja članovi Komisije sastali su se i sa stručnjacima Centra za svjetsku baštinu u vezi s Mostarom. Vlasti BiH su se obavezale da će provesti sve mjere neophodne za rješavanje pitanja Hotela "Ruža", te zatražili da svi zahtjevi budu izloženi što preciznije da ne bi došlo do njihovog dvostrukog tumačenja.
Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a početkom jula će u Kanadi održati sjednicu na kojoj će biti govora o Mostaru te Mostu "Mehmed-paše Sokolovića" u Višegradu.
Predsjedavajuća Komisije je potvrdila da Općina Višegrad ni godinu dana nakon upisa Mosta na UNESCO-ovu listu nije osigurala uvjete za rad Komisije za most, niti je Hidroelektrana ispunila bilo kakve obaveze prema Višegradu. Mnoge su pojave u neskladu s Planom upravljanja, te je tako u zaštićenoj zoni postavljena zastava RS-a, neprimjereni bilbordi, kao i različita betoniranja u toj zoni.
http://www.sarajevo-x.com/clanak/080602068
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH na posljednoj je sjednici donijela i dvije odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje dobara nacionalnim spomenikom.
Riječ je o Stambenom objektu u ulici Duška Košćice br. 10 u Banjoj Luci te Stambenom objektu u Grčkoj ulici br. 5. u Banjoj Luci.
Razlog odbijanja je, kako je na današnjoj konferenciji za medije u Sarajevu pojasnila predsjedavajuća Komisije Amra Hadžimuhamedović, odluka da ti objekti trebaju biti zaštićeni na lokalnoj razini.
Komisija je odlučila pristupiti i serijskoj nominaciji nekropola sa stećcima za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a. To će biti prva međudržavna nominacija, jer će uključiti i Republiku Srbiju, Crnu Goru te Republiku Hrvatsku.
Sve će zemlje zajedno pripremati nominaciju, s tim što će BiH u tom projektu biti matična zemlja, inicijator i koordinator svih aktivnosti. U narednom će periodu slijediti dogovor s predstavnicima spomenutih zemalja.
Hadžimuhamedović očekuje da će do kraja godine nominacija biti upisana na Tentativnu listu svjetske baštine, dok bi se u narednih pet godina finalizirali i ostali kompleksni planovi za nominaciju na UNESCO-ovu listu.
Komisija je nedavno obaviještena da je Prijeka čaršija u Foči, koja je 1992. godine pretrpjela znatna razaranja, izložena opasnosti da vrijedni spomenici kulture koji su ostali budu potpuno uništeni.
Inspekcija RS-a nadležna za građevinarstvo informirala je Općinu Foča da je pet objekata u ovoj fočanskoj čaršiji u stanju ugroženosti te da može doći do njihovog urušavanja. Stoga je predložila donošenje rješenja o njihovom rušenju.
Komisija ocjenjuje da je to protivno osnovama njenog djelovanja i predstavlja kršenje Dejtonskog sporazuma te da Han u Prijekoj čaršiji, jedan od spomenutih pet objekata, nije u opasnosti od potpunog urušavanja. Komisija je u konačnici postigla dogovor s predstavnicima vlasti u RS-u te očekuje da će sve aktivnosti na daljnjem razaranju te čaršije biti zaustavljene.
Hadžimuhamedović je potvrdila i činjenicu da je Ured gradonačenice Sarajeva formirao koordinaciono tijelo za pripremu nominacionog fajla za upis Baščaršije na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Komisija ima svog predstavnika u tom tijelu, a proces će trajati duže jer je riječ o složenim nominacijama koje zahtijevaju precizno definiranje sistema upravljanja tim područjem.
Krajem maja članovi Komisije sastali su se i sa stručnjacima Centra za svjetsku baštinu u vezi s Mostarom. Vlasti BiH su se obavezale da će provesti sve mjere neophodne za rješavanje pitanja Hotela "Ruža", te zatražili da svi zahtjevi budu izloženi što preciznije da ne bi došlo do njihovog dvostrukog tumačenja.
Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a početkom jula će u Kanadi održati sjednicu na kojoj će biti govora o Mostaru te Mostu "Mehmed-paše Sokolovića" u Višegradu.
Predsjedavajuća Komisije je potvrdila da Općina Višegrad ni godinu dana nakon upisa Mosta na UNESCO-ovu listu nije osigurala uvjete za rad Komisije za most, niti je Hidroelektrana ispunila bilo kakve obaveze prema Višegradu. Mnoge su pojave u neskladu s Planom upravljanja, te je tako u zaštićenoj zoni postavljena zastava RS-a, neprimjereni bilbordi, kao i različita betoniranja u toj zoni.
http://www.sarajevo-x.com/clanak/080602068
Preporucujem
Kako vec napisah u prethodnom postu: kad ljudi s visokim obrazovanjem “guraju” Osmanagicevu ublehu, onda nije cudno da u “piramide” vjeruju djeca, penzioneri i svi oni koji su istoriju izucavali tek toliko da znaju ko su “nasi”, a ko “njihovi” i, shodno tome, koga da mrze.
E, pa upravo ti iznajmljeni nezavisni mislioci , naravno, zajedno s onima koji su se od pocetka deklarisali, treba da snose odgovornost za svoju ulogu, potpomognuti huskackim medijiima, u nesrecama koje pogadjaju narode ovih prostora.
O arheologiji i ideologiji smo imali prilike citati u intervjuu kojeg je profesor Novakovic dao Danima, a na portalu Puls demokratije mozete procitati o “(zlo)upotrebi historije i kvazihistorijske mitologije u savremenom političkom diskursu u BiH”.
Odlomak:
"Bošnjaci i problem historijskog kontinuiteta
U modernoj povijesti nikada politička, kulturna i vjerska elita jedne nacije nije kliznula u bezmalo komičnu fabrikaciju povijesti na način na koji su to učinili Bošnjaci u slučaju tzv. 'piramida', kada je arheolog amater brda oko Visokog proglasio najstarijim i najvećim građevinama ikada građenim ljudskom rukom. Tako su pretpostavljeni 'protobošnjaci' postali najstariji narod na svijetu, štaviše izvor svjetske civilizacije koju su preuzeli od vanzemaljaca!
Od onih koji su podržali taj projekt spomenut ćemo samo najvažnije – bivšeg i aktualnog člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka Sulejmana Tihića i Harisa Silajdžića, bivšeg i aktualnog federalnog premijera Ahmeta Hadžipašića i Nedžada Brankovića, potpredsjednika Federacije BiH Mirsada Kebu, ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH i potpredsjednika Stranke za BiH Safeta Halilovića, te reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH Mustafu ef. Cerića, koji je založio autoritet funkcije duhovnog nacionalnog lidera da bi pozvao vjernike najprije da klanjaju i poste kako bi se piramide zaista pronašle, a potom uputio i poruku da od Semira Osmanagića treba učiti! Štaviše, da bi komedija bila potpuna, bošnjački autoriteti uputili su poziv predstavnicima UNESCO-a da dođu u Visoko.
Nakon toga, neke od najozbiljnijih evropskih novina upotrijebile su rječnik pun ironije i sarkazma kako bi opisali tu bjesomučnu potragu za pradavnim izvorištem bošnjačkog i bosanskog identiteta.
Ovaj slučaj dijelom možemo objasniti odlično vođenom medijskom kampanjom i kupovinom nekih od najvažnijih medija, ali i lijepljenjem etiketa 'nacionalnih izdajnika' stručnjacima koji su ukazivali na suludost projekta, te političkom vizijom bošnjačkog establišmenta i njegovoj potrebi za dokazivanjem kontinuiteta bosanskohercegovačke posebnosti, državnosti i identiteta. Ovo stalno dokazivanje dijelom je reakcija na gotovo stoljetno negiranje bh. posebnosti i samosvojnosti Bošnjaka kao nacije, ali u posljednje vrijeme i potrebe da se po uzoru na susjede iskonstruira neki novi bošnjački nacionalni mit upotrebljiv u političke svrhe kao sredstvo homogenizacije vlastitog naroda."
Cijeli tekst „Svakodnevnica obojena mitologijom“ autora Fedzada Forte procitajte na: http://www.pulsdemokratije.ba/index.php?id=882&do=comm&l=bs
E, pa upravo ti iznajmljeni nezavisni mislioci , naravno, zajedno s onima koji su se od pocetka deklarisali, treba da snose odgovornost za svoju ulogu, potpomognuti huskackim medijiima, u nesrecama koje pogadjaju narode ovih prostora.
O arheologiji i ideologiji smo imali prilike citati u intervjuu kojeg je profesor Novakovic dao Danima, a na portalu Puls demokratije mozete procitati o “(zlo)upotrebi historije i kvazihistorijske mitologije u savremenom političkom diskursu u BiH”.
Odlomak:
"Bošnjaci i problem historijskog kontinuiteta
U modernoj povijesti nikada politička, kulturna i vjerska elita jedne nacije nije kliznula u bezmalo komičnu fabrikaciju povijesti na način na koji su to učinili Bošnjaci u slučaju tzv. 'piramida', kada je arheolog amater brda oko Visokog proglasio najstarijim i najvećim građevinama ikada građenim ljudskom rukom. Tako su pretpostavljeni 'protobošnjaci' postali najstariji narod na svijetu, štaviše izvor svjetske civilizacije koju su preuzeli od vanzemaljaca!
Od onih koji su podržali taj projekt spomenut ćemo samo najvažnije – bivšeg i aktualnog člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka Sulejmana Tihića i Harisa Silajdžića, bivšeg i aktualnog federalnog premijera Ahmeta Hadžipašića i Nedžada Brankovića, potpredsjednika Federacije BiH Mirsada Kebu, ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH i potpredsjednika Stranke za BiH Safeta Halilovića, te reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH Mustafu ef. Cerića, koji je založio autoritet funkcije duhovnog nacionalnog lidera da bi pozvao vjernike najprije da klanjaju i poste kako bi se piramide zaista pronašle, a potom uputio i poruku da od Semira Osmanagića treba učiti! Štaviše, da bi komedija bila potpuna, bošnjački autoriteti uputili su poziv predstavnicima UNESCO-a da dođu u Visoko.
Nakon toga, neke od najozbiljnijih evropskih novina upotrijebile su rječnik pun ironije i sarkazma kako bi opisali tu bjesomučnu potragu za pradavnim izvorištem bošnjačkog i bosanskog identiteta.
Ovaj slučaj dijelom možemo objasniti odlično vođenom medijskom kampanjom i kupovinom nekih od najvažnijih medija, ali i lijepljenjem etiketa 'nacionalnih izdajnika' stručnjacima koji su ukazivali na suludost projekta, te političkom vizijom bošnjačkog establišmenta i njegovoj potrebi za dokazivanjem kontinuiteta bosanskohercegovačke posebnosti, državnosti i identiteta. Ovo stalno dokazivanje dijelom je reakcija na gotovo stoljetno negiranje bh. posebnosti i samosvojnosti Bošnjaka kao nacije, ali u posljednje vrijeme i potrebe da se po uzoru na susjede iskonstruira neki novi bošnjački nacionalni mit upotrebljiv u političke svrhe kao sredstvo homogenizacije vlastitog naroda."
Cijeli tekst „Svakodnevnica obojena mitologijom“ autora Fedzada Forte procitajte na: http://www.pulsdemokratije.ba/index.php?id=882&do=comm&l=bs
Monday, June 2, 2008
Jad i bijeda BH intelektualaca
Citam kod Stul o zabrinjavajucem porastu kreacionistickog ucenja u Evropi, s posebnim osvrtom na nase prostore i na neobjasnjivu sutnju onih ciji je posao da jasno i glasno reaguju na ovu i slicne ublehe.
S takvim filozofima i intelektualcima onda i ne cudi da Snjezana Mulic , “nekadasnja novinarka svih znacajnijih printanih medija u BiH, knjizevnica i glasnogovornica BBI-ja”, u jednom zenskom casopisu u kojem je odgovarala na pitanja zajedno s fra Ivanom Sarcevicem, urednikom Svjetla rijeci, u dijelu intervjua u kojem jedno drugome treba da postave po jedno pitanje, od svih mogucih pitanja na svijetu ona njemu postavlja sljedece: “Zasto se mi cudimo piramidama u Visokom, a ne cudimo se sto u Zemaljskom muzeju u BiH ima kit?”.*
Jos je gora pateticna i sramna reakcija profesora Besima Spahica na moj post: “Mozda Ste apsolutno u pravu, a mozda I Niste. Ipak stojim iza vecine onoga sto sam napisao, a simpaticna Starica je najmanji problem u nasoj svakodnevnoj poeziji rastakanja nase nam prekrasne Domovine I to prvenstveno u reziji “zastitnika vjersko-nacionalnih” centrifugalnih interesa. Mislim da je vrijedno htijenje i bh patriotizam jedne osobe italijansko-kvarnersko-otočkog podrijetla . Mnogi ne vole ni pomisao da bi visocka piramida mogla biti nesto kolosalno, a kamoli Gabela ili Osanic. Najvise vole bh tradiciju od devedesetih do danas. Mozda je to bio “lajtmotiv” moje, istina, nategnute podrske Gospodji.” Profesore, profesore...
I dok Osmanagic obilazi alternativce u susjedstvu, u Visokom nema niceg novog. Nikakvih senzacija, nikakvih sjajnih pronalazaka. Jedino podsjecanje, s vremena na vrijeme, da ce trostruki doktor, admiral i turisticki vodic Swelim predsjedavati konferencijom.
Brda oko Visokog, u jako malom broju, obilaze penzioneri, poneki zalutali dijasporac, cak ni izleta osnovaca i mektebske djece nema kao nekada, tako da Fondacija sve nade polaze u svoje omiljene institucije visokog obrazovanja: fakulteta sociologije i zurnalistike, FIN-a, te Univerziteta u Zenici ciji profesori, osim sto vjeruju u ublehu, s Fondacijom imaju jos jednu zajednicku tacku - nezajazljivo svrcu lovu.
U svakom slucaju, zao mi je Osmanagica, zaista. Izgleda je on jedini covjek pod sesirom kojem ovih dana lose ide – dok uzorima na koje se “fura” ide jako dobro i Harrisonu i Zahiju.
I za kraj: inace ne privatiziram blog, ali zaista moram pozdraviti moje najvjernije citatelje, one iz Met Company, u vlasnistvu Semira Osmanagica.
* Na to pitanje fra Ivan joj odgovara: “Ne znam bas kako je doslo do toga, ali je logicnije da ima kit u Zemaljskom muzeju nego piramide u Visokom. Jako sam se obradovao kad sam cuo da je nedavno u Zemaljskom muzeju bila skupina djaka iz Tomislavgrada. Taj muzej je najvaznija kulturna institucija za BiH. Mi necemo uskoro znati ni sta su krave, pa je dobro da djeca mogu u muzeju vidjeti kita. Ja ne znam kako je on stigao, ali je dobro da jeste. I nemam problema s tim, kao sto imam s onim sto se radi u Visokom, gdje je u starom gradu nadjeno dosta vaznog, a kroz danasnje radove se moze unistiti”.
S takvim filozofima i intelektualcima onda i ne cudi da Snjezana Mulic , “nekadasnja novinarka svih znacajnijih printanih medija u BiH, knjizevnica i glasnogovornica BBI-ja”, u jednom zenskom casopisu u kojem je odgovarala na pitanja zajedno s fra Ivanom Sarcevicem, urednikom Svjetla rijeci, u dijelu intervjua u kojem jedno drugome treba da postave po jedno pitanje, od svih mogucih pitanja na svijetu ona njemu postavlja sljedece: “Zasto se mi cudimo piramidama u Visokom, a ne cudimo se sto u Zemaljskom muzeju u BiH ima kit?”.*
Jos je gora pateticna i sramna reakcija profesora Besima Spahica na moj post: “Mozda Ste apsolutno u pravu, a mozda I Niste. Ipak stojim iza vecine onoga sto sam napisao, a simpaticna Starica je najmanji problem u nasoj svakodnevnoj poeziji rastakanja nase nam prekrasne Domovine I to prvenstveno u reziji “zastitnika vjersko-nacionalnih” centrifugalnih interesa. Mislim da je vrijedno htijenje i bh patriotizam jedne osobe italijansko-kvarnersko-otočkog podrijetla . Mnogi ne vole ni pomisao da bi visocka piramida mogla biti nesto kolosalno, a kamoli Gabela ili Osanic. Najvise vole bh tradiciju od devedesetih do danas. Mozda je to bio “lajtmotiv” moje, istina, nategnute podrske Gospodji.” Profesore, profesore...
I dok Osmanagic obilazi alternativce u susjedstvu, u Visokom nema niceg novog. Nikakvih senzacija, nikakvih sjajnih pronalazaka. Jedino podsjecanje, s vremena na vrijeme, da ce trostruki doktor, admiral i turisticki vodic Swelim predsjedavati konferencijom.
Brda oko Visokog, u jako malom broju, obilaze penzioneri, poneki zalutali dijasporac, cak ni izleta osnovaca i mektebske djece nema kao nekada, tako da Fondacija sve nade polaze u svoje omiljene institucije visokog obrazovanja: fakulteta sociologije i zurnalistike, FIN-a, te Univerziteta u Zenici ciji profesori, osim sto vjeruju u ublehu, s Fondacijom imaju jos jednu zajednicku tacku - nezajazljivo svrcu lovu.
U svakom slucaju, zao mi je Osmanagica, zaista. Izgleda je on jedini covjek pod sesirom kojem ovih dana lose ide – dok uzorima na koje se “fura” ide jako dobro i Harrisonu i Zahiju.
I za kraj: inace ne privatiziram blog, ali zaista moram pozdraviti moje najvjernije citatelje, one iz Met Company, u vlasnistvu Semira Osmanagica.
* Na to pitanje fra Ivan joj odgovara: “Ne znam bas kako je doslo do toga, ali je logicnije da ima kit u Zemaljskom muzeju nego piramide u Visokom. Jako sam se obradovao kad sam cuo da je nedavno u Zemaljskom muzeju bila skupina djaka iz Tomislavgrada. Taj muzej je najvaznija kulturna institucija za BiH. Mi necemo uskoro znati ni sta su krave, pa je dobro da djeca mogu u muzeju vidjeti kita. Ja ne znam kako je on stigao, ali je dobro da jeste. I nemam problema s tim, kao sto imam s onim sto se radi u Visokom, gdje je u starom gradu nadjeno dosta vaznog, a kroz danasnje radove se moze unistiti”.
Sunday, June 1, 2008
Izjava sezone
„Ma ovaj tunel je prava drama, samo sam čekala da mi odnekud izleti grof Drakula."
Ena Č.
Ne znam cime je ovaj komentar zasluzio da se nadje na stranici Fondacije, ali mislim da Ena nije ni svjesna koliko je blizu istini. :D
Ena Č.
Ne znam cime je ovaj komentar zasluzio da se nadje na stranici Fondacije, ali mislim da Ena nije ni svjesna koliko je blizu istini. :D
Subscribe to:
Posts (Atom)