Tanka zarada na piramidama oko Visokog
Bosansku dolinu piramida, brda oko Visokog koje je Semir Osmanagić prije dvije godine proglasio najvećim arheološkim nalazištem svih vremena i najvećim građevinama koje je ljudska ruka ikad izgradila, turisti ne obilaze u posljedne vrijeme.
Početna euforija javnosti je splasnula. Na platoima piramida i iskopinama, gdje su arheolozi i nebrojeni volonteri pomagali da navodne bosanske piramide što prije budu otkopane, sada nema nikoga. Nema čak ni skeptika koji nisu vjerovali u Osmanagićeve priče, ali su ipak dolazili da vide svojim očima šta se u Visokom dešava. Oko pojedinih sondažnih bunara sada je ostalo samo smeće onih koji su se tiskali da se lično uvjere u postojanje "rukom građenih" objekata.
Brdo Visočica, izletište Visočana za koje Osmanagić tvrdi da je najveća piramida, Bosanska piramida Sunca, monumentalnih dimenzija, veća čak i od Keopsove piramide u Gizi, tokom posjete ekipe "Nezavisnih" bilo je apsolutno pusto.
Jedino što svjedoči da se ovdje prošlog ljeta vikendima znalo okupiti i po nekoliko hiljada ljudi koji su hodočasničkom skrušenošču obilazili piramide jeste nekolicina na brzinu sklepanih "ugostiteljskih" objekata, koji sada zjape prazni.
"Bogami, umanjilo je pravo. Prvog ljeta ovdje je znao biti pravi teferič. Dolazilo je ljudi iz cijele Evrope.
Eso, kako ga zovu, tvrdi da se za vrijeme euforije oko piramida moglo zaraditi, posebno oni koji imaju kuće u blizini, ali da je to sve bilo "tanko".
"Ovi iz opštine su tražili za sve papir. Hoćeš zaklati janje i ljudima prodavati meso, treba ti neka dozvola. Da postaviš sto sa sokom - isto. Bilo je ljudi, čak i nekih pastira koji su čitava stada prodavali i zaduživali se da otvore kafanu. Kada je umanjilo s posjetama, ostali su goli k'o štap. Ja sam se, srećom, držao svojih ovaca i dobro mi je i bez piramida", priča Eso.
Iako Eso samo u superlativima govori o Semiru Osmanagiću ("dobar čovjek i bez priče o piramidama"), ipak je malo sumnjičav prema teoriji da je njegova kuća smještena u podnožju drevne piramide.
Esin drug Mehmed tvrdi da su za manjak interesa za piramide krivi Zilka Kujundžić-Vejzagić, kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu, i "foteljaši".
"Najlakše je samo pričati. I mediji su krivi. Trebalo je gurati priču o piramidama, a ne samo kritikovati. Teško je bilo i dokazati da piramide postoje jer kome je u interesu da malo Visoko ima svjetsku atrakciju, a Sarajevu ništa", tumači Mehmed svoju teoriju o manjku interesovanja za piramide.
Sada je prazan i nekadašnji parking na kojem su tamošnji Romi znali naplaćivati i po pet KM za parking mjesto na livadi.
Na drugoj Osmanagićevoj piramidi po veličini, piramidi Mjeseca, također nema ni traga užurbanosti i turističke atmosfere. S obzirom na to da je pristup ovoj piramidi bio puno bolji, na ovoj lokaciji izgrađeno je puno više objekata u kojima su se prodavali suveniri i u kojima je turistima nuđeno piće.
"Vala, nije se puno zaradilo. Svi ovi što su dolazili donosili su sa sobom sve. Srećom pa su nam kuće blizu, nismo daleko išli niti smo puno ulagali. Očekivali smo puno više", kaže Salem Topalović, koji je u podnožju piramide Mjeseca od drvenih dasaka napravio improvizovanu kafanu.
Topalović je razočaran što se euforija oko piramida stišala. Kaže da bi volio da budu pronađene samo zbog djece jer bi ona živjela k'o carevi.
Prema podacima iz Fondacije "Arheološki park Bosanska piramida Sunca", ovog ljeta piramide u Visokom posjetilo je oko 150.000 ljudi.
"Nismo zabilježili puno veći broj noćenja. Jedina novena je što smo otvorili ovaj ured, pa oni koji su zainteresovani da posjete Visoko imaju gdje naći sve prave informacije. Izdali smo i katalog, ali nekog velikog napretka, bar što se tiče registrovanih dolazaka i noćenja, nije bilo", tvrdi Mersiha Čabaravdić, turistički radnik i voditelj visočkog odjeljenja Turističke zajednice Zeničko-dobojskog kantona.
U Visokom je još moguće pronaći zanatske radnje s privjescima ili drugim stvarima povezanim sa piramidama.
Međutim, turistička ekspanzija koju su očekivali stanovnici ovog gradića nije se desila.
Kakvim li ce vijestima Fondacija odgovoriti na ove tvrdnje da tamo nema niceg osim smeca, pustosi i razocarenja mjestana koji i dalje ne krive Fondaciju nego Zemaljski muzej i medije koji nisu "pogurali" pricu?
No comments:
Post a Comment