Stručni arheološki tim Zemaljskog muzeja pod vodstvom mr. Adnana Busuladžića ostvario je veoma dobre rezultate tokom arheoloških radova na dva lokaliteta u selu Halapić, općina Glamoč, koji se završavaju danas.
Kako je mr. Busuladžić izjavio za Fenu, na lokalitetu Crkvina nastavljeni su radovi na mjestu gdje je prošle godine pronađen antički objekt koji je u povijesti pretrpio više građevinskih faza. Najstarija faza (II - III stoljeće nove ere) mogla bi biti antički hram, a mlađa (IV-VI stoljeće nove ere) bi se mogla pripisati starokršćanskoj crkvi. U ovoj fazi radova su nađeni ostaci rimske arhitekture (temelji objekta), te su konstatirani gabariti i veličina objekta.
Mr. Busuladžić je podsjetio da je prošle godine na ovom lokalitetu nađeno mnogo arhitektonskih ulomaka od vijenaca, stupova, baza stupova te fragmenata žljebova stupova, a pronađeni su i bronzani novčići rimskog cara Konstantina (vladao od 306. do 337. godine nove ere).
Na lokalitu Gradac otkriven je kasnoantički refugij, utvrđeni objekt koji je služio kao sklonište pred barbarskim najezdama.
Mr. Busuladžić navodi da su otkriveni dijelovi zidova ovog objekta, njegova sjeverna kapija, a u okviru refugija pronađeni su i ostaci iz ranijih perioda, najvjerovatnije iz broznanog ili željeznog doba. Pronađeni su ostaci keramike, posuđa, stakla, metalne karike...
Međutim, upozorio je mr. Busuladžić, lokalitet Gradac je već ugrožen nelegalnim iskopavanjima, pri čemu su na više mjesta uništene strukture antičkih zidova. Nezvanično se saznaje da se radi o organiziranim grupama opremljenih čak i metal detektorima.
Radove u Glamoču finansirala je Vlada Federacije BiH putem Federalnog ministarstva kulture i sporta. Stručni tim, u kojem su još bili arheolog Zemaljskog muzeja Andrijana Pravidur i ekspert Muzeja RS iz Banja Luke Milka Radoja, nada se da će doći do nastavka istraživanja u Glamoču, jer je ovo mjesto jedno od najbogatijih nalazištima od prahistorije do srednjeg vijeka u BiH.
Naime, prostor današnje općine Glamoč za arheološku struku već odavno determiniran kao područje od iznimnog značaja. Bogatstvo i raznovrsnost arheoloških nalaza sa područja Glamoča posebno ilustrira analiza pronađenih antičkih kultova.
Do danas je konstatirano postojanje 14 skupina antičkih božanstava. Riječ je o kultnim zajednicama Silvana, Silvana i Dijane, Silvana i nimfi, Dijane, Dijane i nimfi, Jupitera, Jupitera i genija, Herkula, Libera, samostalnih genija, Apolona, Dunavskog konjanika, Mitrasa i znatan broj primjeraka nepoznatih indigenih božanstava. A samo na području sela Halapić je pronađeno 13 božanstava koji su pripadali različitim kultnim zajednicama, ukupno devet.
Prema dosadašnjoj analizi, radi se o pedesetak spomenika na prostoru općine, iz čega se može konstatirati da je Glamoč jedan od najbogatijih prostora u BiH kada je antički period u pitanju.
http://www.sarajevo-x.com/clanak/080503006
Saturday, May 3, 2008
Friday, May 2, 2008
Piramidiotski Sudnji dan
Citam u komentarima kod Stul novu Semirovu nebulozu objavljenu u Sudnjim Danima:
"Svi znamo da operski pjevači mogu visokim C razbiti čašu. Kada se taj ton modifikuje, čaša se može pomaći ili podići. Ja vjerujem da su drevni narodi znali frekvencije kojima je moguće micati kamene blokove velike težine.
(Semir Osmanagić, istraživač; Radio M)"
Nije lose da se prisjetimo ranijih piramidiotskih "gostovanja" u toj rubrici:
"Svi znamo da operski pjevači mogu visokim C razbiti čašu. Kada se taj ton modifikuje, čaša se može pomaći ili podići. Ja vjerujem da su drevni narodi znali frekvencije kojima je moguće micati kamene blokove velike težine.
(Semir Osmanagić, istraživač; Radio M)"
Nije lose da se prisjetimo ranijih piramidiotskih "gostovanja" u toj rubrici:
Wednesday, April 30, 2008
Stari grad Zvornik
Zidine mame turiste
ZVORNIK - Direktor Muzeja u Bijeljini Mirko Babić sa timom arheologa pokrenuo je arheološka istraživanja Zvorničke tvrđave, koja se prvi put spominje 1410. godine.
Projekat je podržala Vlada Srpske sa 5.000 maraka, a opština Zvornik odobrila je 6.000 maraka.
- Mi zapravo nastavljamo prije deset godina započeta istraživanja, kada smo otvorili sedam istražnih sondi ukupne površine 61 kvadratni metar. Tada u nekim sondama, zbog dubine, nismo došli do dna i sada želimo da obuhvatimo kompletne arheološke slojeve u tim dijelovima - pojasnio je Babić.
Arheolozi trenutno istražuju na prostoru padine Srednjeg grada sa sondama pet i šest, gdje očekuju arheološke slojeve starije od srednjeg vijeka. Ono što se dosad krilo duboko pod zemljom u arheološkim slojevima nije bilo poznato i upravo u ove dvije sonde, naglasio je Babić, nalaze se slojevi stariji od srednjeg vijeka, još od vremena kasnog rimskog carstva. Babić je napomenuo da je tvrđava tokom turske i austrougarske vladavine bila u upotrebi, kao i u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, kada je služila kao kasarna.
Prema Babićevim riječima, iskopavanje traje i u Donjem i u Srednjem i u Gornjem gradu ove tvrđave sa fantastičnim rasponom od blizu 300 metara nadmorske visine. Pored arheoloških iskopavanja paralelno traju i radovi na uklanjanju rastinja, koje je svih ovih godina raslo iz zidova i uništavalo ih. Ono će u dvije faze biti potpuno uklonjeno, a nakon toga će se pristupiti hortikulturnom uređenju unutrašnjosti tvrđave i rekonstruisaće se komunikacije, koje su vodile do Gornjeg dijela grada, da bi čitav kompleks bio pristupačniji javnosti.
- Prvi put nakon 20 godina ljudi su došli do kule na Srednjem gradu, koja je i najveća na prostoru BiH. Sa podzidima ona ima preko 30 metara visine, s tim da su ulazi u nju urušeni, ali ćemo ipak doći do vrha. Obavljamo uporedo i precizno arhitektonsko dokumentovanje ostataka, a čitava ova kampanja biće usmjerena na pravljenje ambicioznog plana arheoloških istraživanja, koja će dalje prerasti u konzervatorske i restauratorske radove i na kraju u revitalizaciju tvrđave - objasnio je Babić.
Prema njegovim riječima, do sredine ljeta trebalo bi da imaju jedan projekat, koji će biti upotpunjen brojnim dodatnim podacima, koji će služiti budućim finansijerima kao dobar povod za podršku daljim radovima.
U maju će uklanjanje rastinja biti završeno, a kasnije aktivnosti zavisiće od obezbijeđenih sredstava.
Prokleta Jerina
Površina čitavog kompleksa je oko 50 hektara sa velikim brojem objekata. Mirko Babić je istakao da je poslije Zlatonosovića utvrđenjem zavladao despot Đurađ Branković. Za njegovu suprugu Irinu, u narodu poznatu kao Prokleta Jerina, vežu se mnoge legende, pa i ona da je, da bi ubrzala rad radnika prilikom dodavanja kamena iz ruke u ruku, kamen grijala na vatri, pa je produktivnost povećala tri puta.
izvor
vise o Starom gradu Zvorniku
Verifikacija s istoka
Zahvaljujem Lei sto je s nama podijelila link za tekst koji tako afirmativno fovori o "piramidama" u Visokom da jednostavno zasluzuje da bude u cijelosti objavljen na ovom blogu. U Fondacijinoj sekciji "Izvodi iz stampe" ga sigurno nece procitati.
Stazama bosanskih faraona
Oko famozne Bosanske piramide Sunca u Visokom, arheolog-amater Semir Osmanagić i njegov jednako živopisan tim započeli su novu sezonu iskopavanja
Tmuran i vetrovit dan u Visokom, varoši koja je stešnjena u dolinu, svega 28 kilometara od Sarajeva, nije omeo hodočašće radoznalaca na Bosansku piramidu Sunca, turističku atrakciju koja je od ovog gradića napravila Meku za ufologe, piramidologe, preduzednike i sve druge koji su našli svoj interes od onoga što je samouki arheolog Semir Osmanagić nazvao najvećim nalazom u istoriji arheologije.
Prošlog vikenda započela je nova sezona arheoloških iskopavanja na lokalitetima Bosanske piramide Sunca, Meseca, Zmaja i Ljubavi, kako je Semir Osmanagić nazvao brda oko Visokog za koja tvrdi da kriju najstariji kompleks piramida na svetu. Otvaranju sezone prisustvovala je i grupa novinara iz Srbije, koje su domaćini poveli u turneju koja je obuhvatila najvažnije tačke Osmanagićeve arheološke karte Visokog - neolitski tunel „Ravne", star, kako navodi Osmanagić, 2.900 godina, kao i piramide Sunca i Meseca.
Razlaz sa elitnom naukom
Sama Bosanska piramida Sunca, brdo Visočica, na pravilnu piramidu podseća samo iz jednog ugla, pa i tada se vidi da joj strane nisu simetrične. Formacija je visoka 220 metara, pedesetak metara viša od Keopsove piramide. Svi Osmanagićevi dokazi da je u pitanju piramida su nekoliko sondi koje pokazuju da se ispod sloja zemlje nalazi sloj glatkog i ispucalog kamena peščara za koji Osmanagić tvrdi da je oblikovan ljudskom rukom, a tu je i sloj gline i šljunka koji arheolog-amater naziva „prastarim betonom". Ni najveći fanovi Osmanagićevog rada ne mogu da ustanove koliko je star Semirov nalaz: on je prvo tvrdio da je piramida stara 25.000 godina, pa smanjio na 12.000 leta, da bi u poslednje vreme operisao brojem od „samo" nekoliko hiljada godina, usput priznavši ovom izveštaču da, kako je rekao, „nisu pravljene nikakve analize materijala od kog su piramide napravljene"!
- Mi, razlazom sa elitnom naukom, otvaramo novo poglavlje u svetskoj istoriji - deviza je Semira Osmanagića.
Ovaj razlaz sa „elitnom naukom" podrazumeva teoriju da postoji zavera sa ciljem da se diskredituje ideja o autohtonom i prastarom bosanskom narodu koji je od pamtiveka obitavao na prostoru Visokog:
- Naučnicima u Americi i Evropi nije u interesu da se sazna da je u Bosni nastala jedna od prvih ljudskih civilizacija - rekao je Semir.
Semire, ti si naš
Visoko će i ovog leta živeti u znaku ubiranja prihoda od Semirovih istraživanja. Osmanagić svoje radove nije oročio, pa je jasno da će fama o piramidama, koje je Evropsko udruženje arheologa nazvalo „okrutnom prevarom", trajati bar još koju godinu. Motel u centru Visokog „Piramida Sunca", nekadašnji „Holivud", radi punom parom, kao i novootvoreni motel „Džale", oaza luksuza i rokoko-kiča, adaptirana od nekadašnjeg industrijskog skladišta. Na sve strane prodaju se suveniri sa logom piramida, a Semir uživa status lokalnog moćnika: udruženje visočkih žena je, povodom svetkovine pod vedrim nebom kojom je označen početak sezone, napravilo Semiru i njegovim gostima sofru punu kolača, pita i pečenja, i predstavilo je uz reči predsednice udruženja: „Ti si, Semire, naš, došao si ovde, i to je sada gotovo"!
http://www.pressonline.co.yu/vest.jsp?id=34682
Stazama bosanskih faraona
Oko famozne Bosanske piramide Sunca u Visokom, arheolog-amater Semir Osmanagić i njegov jednako živopisan tim započeli su novu sezonu iskopavanja
Tmuran i vetrovit dan u Visokom, varoši koja je stešnjena u dolinu, svega 28 kilometara od Sarajeva, nije omeo hodočašće radoznalaca na Bosansku piramidu Sunca, turističku atrakciju koja je od ovog gradića napravila Meku za ufologe, piramidologe, preduzednike i sve druge koji su našli svoj interes od onoga što je samouki arheolog Semir Osmanagić nazvao najvećim nalazom u istoriji arheologije.
Prošlog vikenda započela je nova sezona arheoloških iskopavanja na lokalitetima Bosanske piramide Sunca, Meseca, Zmaja i Ljubavi, kako je Semir Osmanagić nazvao brda oko Visokog za koja tvrdi da kriju najstariji kompleks piramida na svetu. Otvaranju sezone prisustvovala je i grupa novinara iz Srbije, koje su domaćini poveli u turneju koja je obuhvatila najvažnije tačke Osmanagićeve arheološke karte Visokog - neolitski tunel „Ravne", star, kako navodi Osmanagić, 2.900 godina, kao i piramide Sunca i Meseca.
Razlaz sa elitnom naukom
Sama Bosanska piramida Sunca, brdo Visočica, na pravilnu piramidu podseća samo iz jednog ugla, pa i tada se vidi da joj strane nisu simetrične. Formacija je visoka 220 metara, pedesetak metara viša od Keopsove piramide. Svi Osmanagićevi dokazi da je u pitanju piramida su nekoliko sondi koje pokazuju da se ispod sloja zemlje nalazi sloj glatkog i ispucalog kamena peščara za koji Osmanagić tvrdi da je oblikovan ljudskom rukom, a tu je i sloj gline i šljunka koji arheolog-amater naziva „prastarim betonom". Ni najveći fanovi Osmanagićevog rada ne mogu da ustanove koliko je star Semirov nalaz: on je prvo tvrdio da je piramida stara 25.000 godina, pa smanjio na 12.000 leta, da bi u poslednje vreme operisao brojem od „samo" nekoliko hiljada godina, usput priznavši ovom izveštaču da, kako je rekao, „nisu pravljene nikakve analize materijala od kog su piramide napravljene"!
- Mi, razlazom sa elitnom naukom, otvaramo novo poglavlje u svetskoj istoriji - deviza je Semira Osmanagića.
Ovaj razlaz sa „elitnom naukom" podrazumeva teoriju da postoji zavera sa ciljem da se diskredituje ideja o autohtonom i prastarom bosanskom narodu koji je od pamtiveka obitavao na prostoru Visokog:
- Naučnicima u Americi i Evropi nije u interesu da se sazna da je u Bosni nastala jedna od prvih ljudskih civilizacija - rekao je Semir.
Semire, ti si naš
Visoko će i ovog leta živeti u znaku ubiranja prihoda od Semirovih istraživanja. Osmanagić svoje radove nije oročio, pa je jasno da će fama o piramidama, koje je Evropsko udruženje arheologa nazvalo „okrutnom prevarom", trajati bar još koju godinu. Motel u centru Visokog „Piramida Sunca", nekadašnji „Holivud", radi punom parom, kao i novootvoreni motel „Džale", oaza luksuza i rokoko-kiča, adaptirana od nekadašnjeg industrijskog skladišta. Na sve strane prodaju se suveniri sa logom piramida, a Semir uživa status lokalnog moćnika: udruženje visočkih žena je, povodom svetkovine pod vedrim nebom kojom je označen početak sezone, napravilo Semiru i njegovim gostima sofru punu kolača, pita i pečenja, i predstavilo je uz reči predsednice udruženja: „Ti si, Semire, naš, došao si ovde, i to je sada gotovo"!
Nepostojeće Nobelove nagrade
Između obilazaka lokaliteta u Visokom novinare je u autobusu animirao mladi pomoćnik Semira Osmanagića, koji se, nažalost, nije predstavio. On je demonstrirao nesposobnost Semira i njegovog tima da na makar jedno pitanje u vezi sa piramidama daju konkretan odgovor. Na pitanje da li je moguće dobiti preveden nalaz egipatskog tima koji je, prema navodima Fondacije, verifikovao nalaz u Visokom, dao je sledeći odgovor:
- Član tima, doktor Ali Barakat rekao je da on, iako je iste vere kao i Semir Osmanagić - islamske, ne bi zbog toga žrtvovao svoju akademsku karijeru.
Semirov pomoćnik je, na ponovljeno pitanje postoji li prevod nalaza Egipćana, skrenuo temu na italijanskog geologa dr Darija Andretu, za koga je tvrdio da je bio nominovan za Nobelovu nagradu za geologiju. Kada mu je skrenuta pažnja da ova nagrada ne postoji, rekao je da je u pitanju bila, takođe nepostojeća, „Nobelova nagrada za prirodne nauke".
http://www.pressonline.co.yu/vest.jsp?id=34682
Sunday, April 27, 2008
Ko se zadnji smije, nije skontao vic!*
Neki nisu skontali da prilog na The Daily Show nije afirmativno izvjestavanje!
Ako ste se nasmijali, sad cete urlati (od smijeha, dakako!) jer su isti klip objavili na sajtu Fondacije, gdje je vec dobio peticu!
*Naslov ovog posta bi komotno mogao biti i dumb and dumber. :D
Ako ste se nasmijali, sad cete urlati (od smijeha, dakako!) jer su isti klip objavili na sajtu Fondacije, gdje je vec dobio peticu!
*Naslov ovog posta bi komotno mogao biti i dumb and dumber. :D
Friday, April 25, 2008
Glamoč: Otkriven antički refugij
Stručni arheološki tim Zemaljskog muzeja pod vodstvom mr. Adnana Busuladžića otkrio je na lokalitetu Gradac kod sela Halapić, u općini Glamoč, kasnoantički refugij (utvrđeno sklonište), za koji se pretpostavlja da je iz IV-VI stoljeća nove ere, izjavio je mr. Busuladžić za Fenu.
Kako je rekao mr. Busuladžić, kod refugija, koji je služio kao utvrđeni objekt pred barbarskim najezdama, pronađeni su ostaci ukrašene rimske keramike (posuđa), rimskog stakla, te ostaci arhitekture, uključujući podnicu i temelje zidova.
Tim Zemaljskog muzeja počeo je radove 17. aprila, a ostat će na terenu do 3. maja.
Radi se nastavku radova u selu Halapić, gdje je prošle godine, nedaleko od novootkrivenog refugija, pronađen antički objekt koji je u povijesti pretrpio više građevinskih faza. Najstarija faza (II - III stoljeće nove ere) mogla bi biti antički hram, a mlađa (IV-VI stoljeće nove ere) bi se mogla pripisati starokršćanskoj crkvi.
Mr. Busuladžić je podsjetio da je tada nađeno mnogo arhitektonskih ulomaka od vijenaca, stupova, baza stupova te fragmenata žljebova stupova, a pronađeni su i bronzani novčići rimskog cara Konstantina (vladao od 306. do 337. godine nove ere).
Arheološke radove kod Glamoča finansira Vlada Federacije BiH putem Federalnog ministarstva kulture i sporta.
http://www.sarajevo-x.com/clanak/080425014
Kako je rekao mr. Busuladžić, kod refugija, koji je služio kao utvrđeni objekt pred barbarskim najezdama, pronađeni su ostaci ukrašene rimske keramike (posuđa), rimskog stakla, te ostaci arhitekture, uključujući podnicu i temelje zidova.
Tim Zemaljskog muzeja počeo je radove 17. aprila, a ostat će na terenu do 3. maja.
Radi se nastavku radova u selu Halapić, gdje je prošle godine, nedaleko od novootkrivenog refugija, pronađen antički objekt koji je u povijesti pretrpio više građevinskih faza. Najstarija faza (II - III stoljeće nove ere) mogla bi biti antički hram, a mlađa (IV-VI stoljeće nove ere) bi se mogla pripisati starokršćanskoj crkvi.
Mr. Busuladžić je podsjetio da je tada nađeno mnogo arhitektonskih ulomaka od vijenaca, stupova, baza stupova te fragmenata žljebova stupova, a pronađeni su i bronzani novčići rimskog cara Konstantina (vladao od 306. do 337. godine nove ere).
Arheološke radove kod Glamoča finansira Vlada Federacije BiH putem Federalnog ministarstva kulture i sporta.
http://www.sarajevo-x.com/clanak/080425014
Thursday, April 24, 2008
Iskopao ostatke najprimitivnije keramike
TUZLA - Geolog Fikret Jahić pronašao je dokaze života od neolita do danas na gradilištu u centru Tuzle, gdje se na mjestu davno srušene zgrade "Baroka" gradi sličan objekat.
Jahić je svoja istraživanja u centru Tuzle započeo prije nekoliko godina kada je na Sonom trgu pronašao predmete iz osmanskog perioda. Iskopao je lule, glinene posude, metalne dijelove nošnji, te dijelove neolitskih posuda.
"U kanalu prema zgradi Privredne komore otkrio sam neolitske posude, što me ponukalo na istraživanja koja sam počeo prije desetak dana na mjestu zgrade 'Baroka'. Na presjeku zemlje dubine šest metara pronašao sam kulturne slojeve iz različitih perioda, od neolita do danas", pojašnjava Jahić.
Jahić je iskopao ostatke najprimitivnije keramike, koju su tuzlanski preci ručno obrađivali. Otkrio je primitivne tave, pravljene sa tri ili četiri nogare, zapremine od nekoliko litara do više stotina litara.
"Našao sam posude za vodu i jelo iz turskog perioda, a vide se i tragovi požara koji je tuzlansku čaršiju zahvatio najprije 1871., a onda 1878. kada je čitava čaršija izgorjela", stakao je Jahić.
Jahić je uputio poziv svim dobrovoljcima, zainteresovanim za volonterski rad na geološkom istraživanju Tuzle da mu se jave. Namjerava narednih dana iskopati tri-četiri sonde, a potrebno je dvadesetak volontera kako bi za dva dana iskopati dokaze tuzlanske prošlosti. Pronađene predmete će donirati Muzeju Istočne Bosne i time obogatiti njihovu riznicu.
www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=22651&meni=15Saturday, April 19, 2008
Povelja Kulina bana konačno u našoj zemlji
”Povratak nakon 820 godina”
Originalna Povelja Kulina bana, koja je svjedočanstvo bosanske državnosti u ranom srednjem vijeku, nakon 820 godina "vraća" se kući, u Bosnu i Hercegovinu. Istina, na određeno vrijeme - bit će izložena u Zemaljskom muzeju BiH 21 dan, a u sklopu Dana Kantona Sarajevo koji će početi 5. maja.
Zahvaljujući prijateljstvu Dubrovnika i Sarajeva, potom suradnji Istorijskog arhiva Sarajevo i Državnog arhiva Dubrovnik, rodila se ideja o predstavljanju bosanskohercegovačkoj javnosti ovog iznimno značajnog dokumenta.
- Radili smo dugo, u medijskoj ilegali, kako bismo uspjeli "dovesti" Povelju Kulina bana u Sarajevo nakon 820 godina i predstaviti je bosanskohercegovačkoj javnosti. Veliku zaslugu za to ima Istorijski arhiv Sarajevo i njegov direktor Sejdalija Gušić i Ivo Orešković, ravnatelj Državnog arhiva u Dubrovniku. Vjerujem da će izazvati veliko zanimanje Sarajlija koji će željeti da je vide, kaže Emir Hadžihafizbegović, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo.
Povelja bosanskog bana Kulina je napisana 29. avgusta 1189. godine na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom.
Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bosanskoga bana Kulina i najstariji državni dokument kod svih južnoslovenskih naroda i država. Čuva se u Državnom arhivu u Dubrovniku i svojim sadržajem vjerno svjedoči o bosanskoj državnosti, govori o pravima i povlasticama dubrovačkih trgovaca na teritoriju bosanskog vladara, zazivajući ime Božije, potvrđujući stoljetnu tradiciju prijateljstva naroda Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Više originala
Ravnatelj dubrovačkog Državnog arhiva Ivo Orešković, ističući, u telefonskom razgovoru, izuzetnu agilnost i trud Emira Hadžihafizbegovića, koji je “značajno doprinio realizaciji ovog historijskog projekta“, za Oslobođenje pojašnjava:
- Ova povelja ima i svoje dvojnike, odnosno znanstveno dokazano mlađi prijepis kojega jednako tako mi čuvamo u Arhivu, kaže ravnatelj Dubrovačkog arhiva. Treći primjerak je otuđen, ili bolje kazano, ukraden od strane srpskog patrijarha, najvjerojatnije u vrijeme ili nakon nesretnog požara u Kneževom dvoru 1817. godine, u kojem je tada bio smješten Dubrovački arhiv. Da je to uistinu tako, potvrđuje činjenica da kad su temeljem naredbe Vlade u Beču 1833. godine najvredniji dokumenti iz Dubrovačkog arhiva odneseni u Beč, među njima su bila samo dva primjerka Povelje. I to ona koja su kasnije zajedno s ostalim dokumentima doživjela svoje “proputovanje“ preko Beograda 1921. godine u Dubrovnik, potom 1941. godine ponovo u Beč i konačno pedesetih godina prošlog stoljeća u Dubrovnik, kome i pripadaju.
- Najveći znanstveni autoriteti koji su se bavili problematikom izvornosti, originalnosti ili autentičnosti srednjovjekovnih povelja i dokumenata potvrđuju činjenicu da je upravo ovaj primjerak, koji čuvaju u Dubrovačkom arhivu, najstariji, odnosno prvi. Kancelarijska praksa Dubrovačke republike bila je izrađivati trgovačke ugovore, ugovore o miru ili prijateljstvu s drugim gradovima ili državama u svom okruženju u više primjeraka, najčešće četiri. Za pretpostaviti je, dakle, da je i u ovom slučaju bilo tako, te da je jedna, odnosno četvrti primjerak vremenom izgubljen u kneževim kancelarijama, a ostala tri doživjela već opisanu sudbinu. Najispravnije je tvrditi da su sve tri povelje u biti izvorne, odnosno originalne, s tim da suvremeni znanstvenici dijele mišljenje kako je ova povelja iz Dubrovačkog arhiva najstariji izvornik, pojašnjava ravnatelj Orešković.
Milion eura
Od ravnatelja Oreškovića saznajemo da se radi o dokumentu koji ima neprocjenjivu materijalnu vrijednost za sve narode koji žive na ovim prostorima, ali zbog njenog osiguranja, Povelja je procijenjena na iznos od milion eura.
- Kako je bilo potrebno udovoljiti zakonskim propisima koji reguliraju postupak iznošenja pokretnog kulturnog dobra van granica Republike Hrvatske, Vlada Kantona Sarajevo je pružila garancije na pomenuti iznos, kaže Orešković.
Oslobodjenje
Originalna Povelja Kulina bana, koja je svjedočanstvo bosanske državnosti u ranom srednjem vijeku, nakon 820 godina "vraća" se kući, u Bosnu i Hercegovinu. Istina, na određeno vrijeme - bit će izložena u Zemaljskom muzeju BiH 21 dan, a u sklopu Dana Kantona Sarajevo koji će početi 5. maja.
Zahvaljujući prijateljstvu Dubrovnika i Sarajeva, potom suradnji Istorijskog arhiva Sarajevo i Državnog arhiva Dubrovnik, rodila se ideja o predstavljanju bosanskohercegovačkoj javnosti ovog iznimno značajnog dokumenta.
- Radili smo dugo, u medijskoj ilegali, kako bismo uspjeli "dovesti" Povelju Kulina bana u Sarajevo nakon 820 godina i predstaviti je bosanskohercegovačkoj javnosti. Veliku zaslugu za to ima Istorijski arhiv Sarajevo i njegov direktor Sejdalija Gušić i Ivo Orešković, ravnatelj Državnog arhiva u Dubrovniku. Vjerujem da će izazvati veliko zanimanje Sarajlija koji će željeti da je vide, kaže Emir Hadžihafizbegović, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo.
Povelja bosanskog bana Kulina je napisana 29. avgusta 1189. godine na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom.
Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bosanskoga bana Kulina i najstariji državni dokument kod svih južnoslovenskih naroda i država. Čuva se u Državnom arhivu u Dubrovniku i svojim sadržajem vjerno svjedoči o bosanskoj državnosti, govori o pravima i povlasticama dubrovačkih trgovaca na teritoriju bosanskog vladara, zazivajući ime Božije, potvrđujući stoljetnu tradiciju prijateljstva naroda Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Više originala
Ravnatelj dubrovačkog Državnog arhiva Ivo Orešković, ističući, u telefonskom razgovoru, izuzetnu agilnost i trud Emira Hadžihafizbegovića, koji je “značajno doprinio realizaciji ovog historijskog projekta“, za Oslobođenje pojašnjava:
- Ova povelja ima i svoje dvojnike, odnosno znanstveno dokazano mlađi prijepis kojega jednako tako mi čuvamo u Arhivu, kaže ravnatelj Dubrovačkog arhiva. Treći primjerak je otuđen, ili bolje kazano, ukraden od strane srpskog patrijarha, najvjerojatnije u vrijeme ili nakon nesretnog požara u Kneževom dvoru 1817. godine, u kojem je tada bio smješten Dubrovački arhiv. Da je to uistinu tako, potvrđuje činjenica da kad su temeljem naredbe Vlade u Beču 1833. godine najvredniji dokumenti iz Dubrovačkog arhiva odneseni u Beč, među njima su bila samo dva primjerka Povelje. I to ona koja su kasnije zajedno s ostalim dokumentima doživjela svoje “proputovanje“ preko Beograda 1921. godine u Dubrovnik, potom 1941. godine ponovo u Beč i konačno pedesetih godina prošlog stoljeća u Dubrovnik, kome i pripadaju.
- Najveći znanstveni autoriteti koji su se bavili problematikom izvornosti, originalnosti ili autentičnosti srednjovjekovnih povelja i dokumenata potvrđuju činjenicu da je upravo ovaj primjerak, koji čuvaju u Dubrovačkom arhivu, najstariji, odnosno prvi. Kancelarijska praksa Dubrovačke republike bila je izrađivati trgovačke ugovore, ugovore o miru ili prijateljstvu s drugim gradovima ili državama u svom okruženju u više primjeraka, najčešće četiri. Za pretpostaviti je, dakle, da je i u ovom slučaju bilo tako, te da je jedna, odnosno četvrti primjerak vremenom izgubljen u kneževim kancelarijama, a ostala tri doživjela već opisanu sudbinu. Najispravnije je tvrditi da su sve tri povelje u biti izvorne, odnosno originalne, s tim da suvremeni znanstvenici dijele mišljenje kako je ova povelja iz Dubrovačkog arhiva najstariji izvornik, pojašnjava ravnatelj Orešković.
Milion eura
Od ravnatelja Oreškovića saznajemo da se radi o dokumentu koji ima neprocjenjivu materijalnu vrijednost za sve narode koji žive na ovim prostorima, ali zbog njenog osiguranja, Povelja je procijenjena na iznos od milion eura.
- Kako je bilo potrebno udovoljiti zakonskim propisima koji reguliraju postupak iznošenja pokretnog kulturnog dobra van granica Republike Hrvatske, Vlada Kantona Sarajevo je pružila garancije na pomenuti iznos, kaže Orešković.
Oslobodjenje
Thursday, April 17, 2008
Otkopa li se sta?
Vec je sasvim jasno da radova u Visokom nema, nista se bitno ne desava i da ce se paznja do avgustovske “konferencije”, u nedostatku bilo kakvih dokaza koji bi potkrijepili njihove teorije, odrzavati ”senzacijama”. U Visokom se ne istrazuje, tamo se samo docekuje i slika. Tako su u par dana docekali studente, Bjelovarcane i umjetnike koji izjavljuju: "Ako institucije ove države žele pokazati da država još funkcioniše onda moraju ulagati u bosanske piramide.". Na kojoj li planeti oni zive proteklih decenija, u Bosnu sigurno svracali nisu! Da jesu, znali bi da nam drzava ima malcice ozbiljnije probleme od Semirovog propalog plana bogacenja.
No, lova u Visoko jeste stigla, 264 hiljade, samo ne na konto Fondacije.
Na izjavu: "Zovite ovo podzemnim labirintom, a megalitne blokove i simbole i dalje štitite da sačuvate njihovu autentičnost.", me spopao jos veci smijeh nego sto ga je izazvalo gledanje galerije slika koje nam pokazuju hiljade i hiljade ljudi na ceremoniji obiljezavanja nove sezone.
Pa jos kad se prolomio “bolni vapaj za vijestima”, pukoh k’o Stripy!
Eto, da im hoce ”Radmanovic” navratiti, imali bi cetiri dana o cemu pisati! :D
No, lova u Visoko jeste stigla, 264 hiljade, samo ne na konto Fondacije.
Na izjavu: "Zovite ovo podzemnim labirintom, a megalitne blokove i simbole i dalje štitite da sačuvate njihovu autentičnost.", me spopao jos veci smijeh nego sto ga je izazvalo gledanje galerije slika koje nam pokazuju hiljade i hiljade ljudi na ceremoniji obiljezavanja nove sezone.
Pa jos kad se prolomio “bolni vapaj za vijestima”, pukoh k’o Stripy!
Eto, da im hoce ”Radmanovic” navratiti, imali bi cetiri dana o cemu pisati! :D
Sunday, April 13, 2008
Nazovimo stvari pravim imenom
I dok Fondacija i njeni medijski sponzori to nazivaju "nova sezona istrazivanja" pincom.info to, namjerno ili slucajno, uz stamparsku gresku, nazva pravim imenom: "Počela nova sezona kopanja u Viskom".
Saturday, April 12, 2008
Nova sezona "istrazivanja" u Visokom
Danas pocinje nova sezona „istrazivanja“, gromoglasno, uz teferic i vatromet, jakako drugacije kad se radi o tako vaznom „projektu“ ne samo za Bosnu i Hercegovinu, nego i citav svijet?
Pa, kad je vec zbor uz harmoniku i rucni rad, red je da i ja, u maniru emisije „Zelje, cestitke i pozdravi“, novim spotom iz N-production, Fondaciji pozelim da nas, u nedostatku spektakularnih dokaza za svoje tvrdnje, u narednih „tradicionalnih 200 dana“ barem nasmiju kao i do sada.
Otkako je Semir Osmanagic 2005. godine dosao na ideju da se na brzinu obogati tako sto je Visoko proglasio centrom svijeta, a brdo piramidom, te se nije zaustavio nego je proglasio jos 5 njih ispod kojih idu tuneli nastanjeni paranormalnim pojavama, orbsovima i prikazama, kroz njegovu Fondaciju je prosla citava plejada likova cije bi metode, dokazi i teorije cak i Pajtonovce ostavili bez teksta. Ovo su neki od njih.
Za vecu rezoluciju posjetite: http://uk.youtube.com/watch?v=hrAVv9ujvN0
Friday, April 11, 2008
"Foteljaski" doprinos manifestaciji "Srcem za piramide"
Uoci sutrasnjeg teferica u Visokom na kojem ce biti svega osim borbe bikova, arheologije i nauke, magazin Dani objavljuje intervju s prof. dr Predragom Novakovicem. Tajming je zaista sjajan, bas uoci ceremonije pocetka ovogodisnjeg presipanja iz supljeg u prazno. Nakon sjajnog komentara na ovaj intervju kojeg je napisala Stultitia , svaka moja rijec bi bila zaista suvisna.
Dakle:
Intervju: Prof. dr. Predrag Novaković, profesor arheologije na Univerzitetu u Ljubljani i sekretar EAA, Evropske asocijacije arheologa Nacionalizam ne može bez arheologije
Prof. Novaković je krajem marta gostovao na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, između ostalih, s predavanjem o temi Nacionalizam i arheologija. Za Dane govori o historijskoj isprepletenosti arheologije i nacionalizma, zloupotrebi arheologije u političke i ideološke svrhe, o potrebi populariziranja arheološke nauke, kao i najnovijem pseudonaučnom skandalu Semira Osmanagića
Vuk Bačanović
DANI: Profesore Novakoviću, nedavno ste na Filozofskom fakultetu u Sarajevu održali predavanje o povezanosti nacionalnih pokreta i arheologije. Koliko su zapravo nacionalne ideologije isprepletene s ovom naukom?
NOVAKOVIĆ: Predavanje koje sam držao započeo sam jednim skoro retoričkim pitanjem, koje smo jedan kolega Božidar Slapšak i ja postavili u jednom tekstu prije desetak godina: da li je moguća arheologija bez nacionalizma? Naš odgovor je u tom tekstu bio: teoretski da. Teoretski zbog toga jer nije moguć nacionalizam bez arheologije. Budući da arheologija ne može utjecati na to šta će se iz nje uzimati za neke projekte, planove, itd. Nacionalizam i arheologija imaju zanimljiv suživot. Istraživanja su pokazala da je arheologija kao nauka još od samog početka isprepletena s idejom nacionalizma, s istraživanjem u okviru nacionalne perspektive i to se vidi iz historije arheološke znanosti. Negdje sredinom 19. vijeka, kada arheologija postaje prava znanstvena disciplina, kada razvija svoje autonomne kritičke metode obrade građe, ona to radi i u duhu nacionalne perspektive - nacionalizma, tada glavne ideologije u evropskom društvu. Od neke prakse prisutne u vrijeme renesanse - dinastija i vladara koji su posjedovanjem antičkih skulptura željeli dodatno legitimizirati svoju vlast - predstavljajući te spomenike kao simboličke veze s dalekim slavnim ličnostima, dolazi do pojave nauke arheologije koja daje odgovore na nacionalna identitetska pitanja - starine, identiteta, razlikovanja "nas i njih".
DANI: Historiju arheologije, dakle, možemo djelomično razumjeti i kao historiju politike?
NOVAKOVIĆ: Upravo. Radi se o političkoj borbi koja se vodila na više frontova. Na jednoj strani, naravno, to je projekt koji je napredan - u smislu transformacije starog feudalnog režima u građansko društvo. S druge strane, ta se nacionalna perspektiva, odnosno zloupotreba arheologije u političke svrhe praktično nastavlja s više ili manje nesmanjenim intenzitetom sve do Drugog svjetskog rata, pa i poslije toga. Relevantne studije poznatih arheologa, npr. Brusa Trigera, pokazuju da se historija arheologije u velikoj mjeri može označiti kao historija nacionalističke, imperijalističke i kolonijalne nauke.
DANI: Zbog čega?
NOVAKOVIĆ: Zbog toga što je samo bavljenje prošlosti metodama arheološke nauke izum zapadne civilizacije. Nauka dolazi s kolonijalnim vlastima u države Afrike, Azije i Amerike. Sve te zajednice imaju svoje načine bavljenja dalekom prošlošću. Arheologija je nešto što dolazi iz Evrope. I, naravno, u toj globalizaciji arheologija dobija opći predznak. Međutim, historijski gledano, ona je način na koji zapadna civilizacija pokušava spoznati najstariju prošlost. Zbog čega je arheologija imperijalistička? Upravo zbog toga jer je bila zaštitnim znakom promocije imperijalističkih sila: Engleske, Njemačke, SAD-a.
DANI: Koji su najpoznatiji primjeri te zloupotrebe?
NOVAKOVIĆ: Najprije bi trebalo istaći da arheologija krajem 19. vijeka u sebi ima jedan evolucionistički moment. Ona priča najstariju historiju čovječanstva - tehnološku, kulturnu, da bi se upravo tada pred nju ispriječilo pitanje koje se tiče njene relevantnosti, a to je: šta arheologija može kazati o nacionalnoj historiji? I tada arheologija mijenja svoju interpretaciju iz neke univerzalne evolucionističke u neku kulturno-historijsku nauku. Toj transformaciji najviše je doprinijela tadašnja njemačka arheologija, koja je jednostavno željela prahistoriju pisati na način historije. Više se ne govori o čovječanstvu, nego o plemenima. Govori se o dalekim precima konkretnih nacija. Tada se u arheološkoj literaturi javlja izraz "arheološka kultura" (danas imamo na hiljade kultura - vinčanska kultura, bjelobrdska kultura). Radilo se, ustvari, o metaforama za nacionalnu državu. Tada se pod kulturama misli na neko konkretno pleme, na neku konkretnu grupu i u duhu te ideje se razvija cijeli niz postupaka kojima bi trebalo dokazati razvoj neke nacije iz dalekih prahistorijskih kultura. Te ideje je njemačka arheologija dovela do krajnosti u vrijeme nacizma. Tada se i biološka komponenta čovjeka pokušala povezivati s kulturnom. Njemački arheolozi, barem veći dio prahistoričara koji su bili pod utjecajem te ideologije, namjerno su krivo interpretirali nalaze kao pragermanske, germanske itd. Čak u vrijeme rata dešavala su se velika iskopavanja u Češkoj, Sloveniji, Ukrajini, južno od Alpa, istočno od Sudeta itd. s namjerom dokazivanja germanskog prava na tu zemlju. Jednako tome imamo fašističku arheologiju u vrijeme Mussolinija, koja je bila jedna od propagandnih alata za njegovu slavnu uzrečicu "Mediterane - Mare Nostrum". Tako se pokušala obnoviti slava nekadašnje Rimske imperije arheološkim "dokazivanjem" Rimljana, čiji su nasljednici Talijani. Imate tako bizarne projekte, kao što je podizanje ogromnog muzeja povodom 2.000. godišnjice dolaska Augusta na vlast. To je i danas ogroman muzej i oni koji ga posjete se mogu uvjeriti da se radi o nevjerovatnoj arhitektonskoj investiciji u neoklasicizam, tadašnjeg fašističkog režima. U Drugom svjetskom ratu je bilo još puno elemenata zloupotrebe - iskopavanja kako bi se falsificirala historija. Međutim, interesantno je da se ni poslije rata puno strukturalnih stvari nije promijenilo. Samo su se strelice okrenule pa se istom metodom u Poljskoj dokazivalo da je pangermanizam pogrešan i da se radi o sla venskim naseljavanjima zapada. Onda npr. imamo situacije kada se na Prvom kongresu jugoslavenskih arheologa u rezoluciji govori kako arheologija treba da služi afirmaciji "bratstva i jedinstva" i "ka odvraćanju od slabih teorija o etnogenezi naših naroda". U svim evropskim državama mogli bismo nabrojati primjere zloupotrebe.
DANI: U čemu je najveća greška takvog ideološkog pristupa arheologiji?
NOVAKOVIĆ: Najveća greška leži u mišljenju da arheologija može dati odgovore na pitanja etnogeneze, odnosno da je etnogeneza nešto čime se arheologija mora primarno baviti i davati odgovore na takva pitanja. U savremenoj arheologiji postavlja se veliko pitanje da li nalazi zaista sadrže etničku informaciju. Da li to može biti pravo pitanje, budući da znamo da su narod i nacija historijski konstrukti koji imaju svoju modernu historiju i nemoguće je, prema tome, sadašnjost prenositi u prahistoriju. Manipulacije se dešavaju i danas. Prije nekoliko godina održavala se proslava 1.000. godišnjice Francuske, kada se pokušala francuska historija protegnuti do franačkog kralja Klodviga. Čak je i Katolička crkva u tome učestvovala - a radilo se o Franku, dakle Germanu. Zatim, imamo i grčko-makedonski primjer države, grba i zastave. Zatim su tu i brojne autohtonističke teorije na Balkanu, koje bi nenaučnim metodama željele dokazati kontinuirano prisustvo određenog balkanskog naroda od prahistorije. Njih ima u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i u Bugarskoj. To su sve pseudoznanstvene situacije gdje, pogotovo u vrijeme društvenih promjena i kriza, takve stvari dolaze na površinu. Takve stvari postoje od početka arheologije. Od samog početka jer autohtonističke teorije nalazimo još prije 50 godina. Historija je postala toliko važna stvar da se njome bave svi.
DANI: Međutim, šta da radimo s nacional-šovinistima i pseudonaučnicima u akademskim krugovima ili onima koji teže da u njih uđu?
NOVAKOVIĆ: Nema jasne granice koja bi se mogla povući između patriotsko motivirane ili patriotsko pisane arheologije i nacional-šovinističke. Ta crta je vrlo tanka i često zavisi od osjećaja mjere u nekom društvenom trenutku. Takve je pojave potrebno izolirati. Mora se znati gdje se šta piše. Recimo, jedan ozbiljan časopis neće nikada objaviti teze o tzv. piramidama u Visokom ili o ranim Slavenima u 4. vijeku, što piše srpski arheolog Đorđe Janković, o gotskom porijeklu Hrvata, venetskom porijeklu Slovenaca itd.
DANI: Kako to razjasniti laicima - ljudima koji ne čitaju naučnu literaturu i kojima je lako predstaviti nešto što je nenaučno kao naučno?
NOVAKOVIĆ: Mi možemo pisati u svrhu pozitivne promocije naše regije, kulture, pa čak i nacije, ali s pozicije koja ne bi bila nacional-šovinistička, to jeste kada se ne pokušava afirmirati "naše" na račun "drugoga". Danas, kada je arheologija dosegla veliku zrelost i kada je sposobna kreirati nove spoznajne horizonte - ona zahtijeva od arheologa i javnu odgovornost. Mi radimo u društvu i ne možemo biti zaključani u svoje kružoke. Mi moramo učestvovati u javnom diskursu, u javnim raspravama koje će biti jasne ljudima koji nisu arheolozi. Vrlo dobar iskorak u tom pravcu jeste naučnopopularna literatura. Mi nismo dobri PR-ovci. Mi smo dobri za svoj posao koji nije najatraktivniji. Mi ne znamo dobrim literarnim konstrukcijama objašnjavati stvari. Zato postoje sposobni ljudi - arheolozi, koji su sposobni prenositi nalaze jezikom modernih sredstava komunikacije. Na kraju krajeva, mi sebi moramo postaviti pitanje relevantnosti pred poreskim obveznicima. Mi moramo znati predstaviti naše rezultate, tako da će oni koji nas finansiraju, dakle javnost, od toga nešto imati - da to nije posao za malu grupu ljudi. Činjenice se moraju provjeriti, staviti na pravo mjesto i pravilno prezentirati javnosti.
Piramida
Izvještaj dr. Nabila Swelima ne zadovoljava naučne kriterije
DANI: Kada već govorimo o pseudonauci, onda ne možemo zaobići najavljenu "Prvu međunarodnu naučnu konferenciju o Bosanskoj dolini piramida", koja je najavljena za august ove godine. Jedan od radova za tu konferenciju napisao je i trostruki doktor egiptologije dr. Nabil Swelim. Rad ste i Vi imali priliku čitati. Kakav je Vaš komentar?
NOVAKOVIĆ: Pročitao sam spomenuti izvještaj i osnovni problem je u tome što to nije izvještaj o radu i rezultatima, kao što su standardni arheološki izvještaji, nego neka vrsta kompilacije ideja, koje se autoru rađaju posmatrajući određene stvari na terenu i čitajući o njima iz Osmanagićevih tekstova. Praktički, svi "empirički" podaci su izrazito neuvjerljivi ili grafički prezentirani na neuvjerljiv način, da svako s bar malo zdrave metodološke skepse mora posumnjati u njihovu vjerodostojnost - bar na osnovu toga kako su grafički prezentirani u izvještaju odnosno utemeljeni u tekstu. Ustvari, svoje ideje i samo vjerovanje da piramide postoje autor pokušava poduprijeti konstantnim referiranjem na piramide iz Egipta i umetanjem njihovih slika i crteža. U izvještaju npr. nije moguće naći nijedan originalni terenski crtež s lokacija tzv. piramida u Visokom koji bi bio opremljen s dimenzijama i svim ostalim podacima koje takvi crteži normalno imaju. Isto tako skoro sve njegove fotografije su bez mjerila.
DANI: To znači da rad ne zadovoljava naučne standarde?
NOVAKOVIĆ: Stvar nije toliko u tehničkom pomanjkanju odnosno nedostizanju normalnog standarda tehničke arheološke dokumentacije, već u tome da praktički nijedan njegov argument nije de facto poduprt korektnim dokazima. To čak i sam autor na više mjesta spominje, govoreći kako su trenutni podaci "inconclusive" - npr. kod geofizičkih istraživanja (nema nijedne slike), kod istraživanja maltera (usput rečeno, najstariji malter u našem širem regionu pojavljuje se s antičkim građevinama; radi se o tehnologiji tzv. krečnjačkih maltera), tehnike gradnje i oko puno drugih stvari. Malter je dobar primjer: kako o njemu ne može kazati ništa, umjesto toga govori o malteru piramida iz Egipta; isto tako na više mjesta spominje stranice odnosno rubove piramida koji jesu deformirani pa odstupaju od očekivanog modela ali to je za autora sekundarnog značaja. Dobar primjer je i sljedeća rečenica: The geological-sedimentary analyses have not shown for certain whether: the .... layered sandstone and breccia blocks, ...were manually processed and/or cut to fit the required dimensions. (Geološko-sedimentološke analize nisu zasigurno potvrdile da li su blokovi pješčara i breče položeni djelovanjem ljudskog faktora i/ili isječeni kako bi se postigle njihove željene dimenzije.) U takvim situacijama kaže da će to konačno moći potvrditi samo buduća istraživanja. Zanimljivo je i ono o čemu nema skoro ni riječi u izvještaju: a to je potpuna odsutnost bilo kakvih nalaza predmeta (artefakata), što je potpuno nemoguće zamisliti ako je na tom mjestu bila građena najveća piramida na svijetu. Čak i najsitniji fragmenti artefakata su obično dovoljan i vjerodostojan pokazatelj da je određeni sloj antropiziran ili stratigrafski depozit (antropogenog nastanka). Druga stvar o kojoj ne piše je starost tzv. građevina. Samo na jednom mjestu referira se na hear/say informaciju jednog geologa koji tvrdi da je za formaciju centimetra zemlje potrebno 200-300 godina pa se onda iz debljine depozita interpolira starost baze na kojoj počiva ta akumulacija zemlje. Ta informacija može i biti više-manje tačna ali treba provjeriti vrlo precizno na koje lokalne situacije se ta informacija odnosi. Već sam oblik i pad terena u jednoj maloj dolini zna imati potpuno različite debljine zemljinih depozita na njenim pojedinim dijelovima. U slučaju karakterizacije geoloških depozita kao miocenskih od strane prof. Vrapca sam se isto tako pita da li je to lokalni fenomen i od Vrapca zahtijeva da pokaže tačno gdje je uzeo uzorke i kojim metodama, dok sam to isto nije učinio. Problem starosti pokušava zaobići time što svoj izvještaj karakterizira kao geoarheološki, pa problem datacije prebacuje u budućnost.
DANI: Da li onda uopće možemo govoriti o naučnom izvještaju?
NOVAKOVIĆ: Suma sumarum, izvještaj ne zadovoljava ni najminimalnije naučne standarde jer se jednostavno "spotiče" na osnovama argumentacije. Pun je površnih zaključaka, rupe u njemu popunjavaju reference na egipatske i druge piramide, za koje faktički i nema potrebe da se stavljaju u izvještaj jer neke prave komparativne analize nema. U tom smislu jedini cilj takvih inserata je stvoriti asocijaciju između "visočkih piramida" i pravih piramida. Izvještaj može izgledati "naučan" jednom laiku (tipična forma parazitiranja na naučnom diskursu) ali sam potpuno siguran da ga nijedan relevantan naučni časopis ne bi objavio. Njegov sadržaj je o tome šta autor vjeruje da je vidio a ne šta se tamo de facto nalazi.
Dakle:
Intervju: Prof. dr. Predrag Novaković, profesor arheologije na Univerzitetu u Ljubljani i sekretar EAA, Evropske asocijacije arheologa Nacionalizam ne može bez arheologije
Prof. Novaković je krajem marta gostovao na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, između ostalih, s predavanjem o temi Nacionalizam i arheologija. Za Dane govori o historijskoj isprepletenosti arheologije i nacionalizma, zloupotrebi arheologije u političke i ideološke svrhe, o potrebi populariziranja arheološke nauke, kao i najnovijem pseudonaučnom skandalu Semira Osmanagića
Vuk Bačanović
DANI: Profesore Novakoviću, nedavno ste na Filozofskom fakultetu u Sarajevu održali predavanje o povezanosti nacionalnih pokreta i arheologije. Koliko su zapravo nacionalne ideologije isprepletene s ovom naukom?
NOVAKOVIĆ: Predavanje koje sam držao započeo sam jednim skoro retoričkim pitanjem, koje smo jedan kolega Božidar Slapšak i ja postavili u jednom tekstu prije desetak godina: da li je moguća arheologija bez nacionalizma? Naš odgovor je u tom tekstu bio: teoretski da. Teoretski zbog toga jer nije moguć nacionalizam bez arheologije. Budući da arheologija ne može utjecati na to šta će se iz nje uzimati za neke projekte, planove, itd. Nacionalizam i arheologija imaju zanimljiv suživot. Istraživanja su pokazala da je arheologija kao nauka još od samog početka isprepletena s idejom nacionalizma, s istraživanjem u okviru nacionalne perspektive i to se vidi iz historije arheološke znanosti. Negdje sredinom 19. vijeka, kada arheologija postaje prava znanstvena disciplina, kada razvija svoje autonomne kritičke metode obrade građe, ona to radi i u duhu nacionalne perspektive - nacionalizma, tada glavne ideologije u evropskom društvu. Od neke prakse prisutne u vrijeme renesanse - dinastija i vladara koji su posjedovanjem antičkih skulptura željeli dodatno legitimizirati svoju vlast - predstavljajući te spomenike kao simboličke veze s dalekim slavnim ličnostima, dolazi do pojave nauke arheologije koja daje odgovore na nacionalna identitetska pitanja - starine, identiteta, razlikovanja "nas i njih".
DANI: Historiju arheologije, dakle, možemo djelomično razumjeti i kao historiju politike?
NOVAKOVIĆ: Upravo. Radi se o političkoj borbi koja se vodila na više frontova. Na jednoj strani, naravno, to je projekt koji je napredan - u smislu transformacije starog feudalnog režima u građansko društvo. S druge strane, ta se nacionalna perspektiva, odnosno zloupotreba arheologije u političke svrhe praktično nastavlja s više ili manje nesmanjenim intenzitetom sve do Drugog svjetskog rata, pa i poslije toga. Relevantne studije poznatih arheologa, npr. Brusa Trigera, pokazuju da se historija arheologije u velikoj mjeri može označiti kao historija nacionalističke, imperijalističke i kolonijalne nauke.
DANI: Zbog čega?
NOVAKOVIĆ: Zbog toga što je samo bavljenje prošlosti metodama arheološke nauke izum zapadne civilizacije. Nauka dolazi s kolonijalnim vlastima u države Afrike, Azije i Amerike. Sve te zajednice imaju svoje načine bavljenja dalekom prošlošću. Arheologija je nešto što dolazi iz Evrope. I, naravno, u toj globalizaciji arheologija dobija opći predznak. Međutim, historijski gledano, ona je način na koji zapadna civilizacija pokušava spoznati najstariju prošlost. Zbog čega je arheologija imperijalistička? Upravo zbog toga jer je bila zaštitnim znakom promocije imperijalističkih sila: Engleske, Njemačke, SAD-a.
DANI: Koji su najpoznatiji primjeri te zloupotrebe?
NOVAKOVIĆ: Najprije bi trebalo istaći da arheologija krajem 19. vijeka u sebi ima jedan evolucionistički moment. Ona priča najstariju historiju čovječanstva - tehnološku, kulturnu, da bi se upravo tada pred nju ispriječilo pitanje koje se tiče njene relevantnosti, a to je: šta arheologija može kazati o nacionalnoj historiji? I tada arheologija mijenja svoju interpretaciju iz neke univerzalne evolucionističke u neku kulturno-historijsku nauku. Toj transformaciji najviše je doprinijela tadašnja njemačka arheologija, koja je jednostavno željela prahistoriju pisati na način historije. Više se ne govori o čovječanstvu, nego o plemenima. Govori se o dalekim precima konkretnih nacija. Tada se u arheološkoj literaturi javlja izraz "arheološka kultura" (danas imamo na hiljade kultura - vinčanska kultura, bjelobrdska kultura). Radilo se, ustvari, o metaforama za nacionalnu državu. Tada se pod kulturama misli na neko konkretno pleme, na neku konkretnu grupu i u duhu te ideje se razvija cijeli niz postupaka kojima bi trebalo dokazati razvoj neke nacije iz dalekih prahistorijskih kultura. Te ideje je njemačka arheologija dovela do krajnosti u vrijeme nacizma. Tada se i biološka komponenta čovjeka pokušala povezivati s kulturnom. Njemački arheolozi, barem veći dio prahistoričara koji su bili pod utjecajem te ideologije, namjerno su krivo interpretirali nalaze kao pragermanske, germanske itd. Čak u vrijeme rata dešavala su se velika iskopavanja u Češkoj, Sloveniji, Ukrajini, južno od Alpa, istočno od Sudeta itd. s namjerom dokazivanja germanskog prava na tu zemlju. Jednako tome imamo fašističku arheologiju u vrijeme Mussolinija, koja je bila jedna od propagandnih alata za njegovu slavnu uzrečicu "Mediterane - Mare Nostrum". Tako se pokušala obnoviti slava nekadašnje Rimske imperije arheološkim "dokazivanjem" Rimljana, čiji su nasljednici Talijani. Imate tako bizarne projekte, kao što je podizanje ogromnog muzeja povodom 2.000. godišnjice dolaska Augusta na vlast. To je i danas ogroman muzej i oni koji ga posjete se mogu uvjeriti da se radi o nevjerovatnoj arhitektonskoj investiciji u neoklasicizam, tadašnjeg fašističkog režima. U Drugom svjetskom ratu je bilo još puno elemenata zloupotrebe - iskopavanja kako bi se falsificirala historija. Međutim, interesantno je da se ni poslije rata puno strukturalnih stvari nije promijenilo. Samo su se strelice okrenule pa se istom metodom u Poljskoj dokazivalo da je pangermanizam pogrešan i da se radi o sla venskim naseljavanjima zapada. Onda npr. imamo situacije kada se na Prvom kongresu jugoslavenskih arheologa u rezoluciji govori kako arheologija treba da služi afirmaciji "bratstva i jedinstva" i "ka odvraćanju od slabih teorija o etnogenezi naših naroda". U svim evropskim državama mogli bismo nabrojati primjere zloupotrebe.
DANI: U čemu je najveća greška takvog ideološkog pristupa arheologiji?
NOVAKOVIĆ: Najveća greška leži u mišljenju da arheologija može dati odgovore na pitanja etnogeneze, odnosno da je etnogeneza nešto čime se arheologija mora primarno baviti i davati odgovore na takva pitanja. U savremenoj arheologiji postavlja se veliko pitanje da li nalazi zaista sadrže etničku informaciju. Da li to može biti pravo pitanje, budući da znamo da su narod i nacija historijski konstrukti koji imaju svoju modernu historiju i nemoguće je, prema tome, sadašnjost prenositi u prahistoriju. Manipulacije se dešavaju i danas. Prije nekoliko godina održavala se proslava 1.000. godišnjice Francuske, kada se pokušala francuska historija protegnuti do franačkog kralja Klodviga. Čak je i Katolička crkva u tome učestvovala - a radilo se o Franku, dakle Germanu. Zatim, imamo i grčko-makedonski primjer države, grba i zastave. Zatim su tu i brojne autohtonističke teorije na Balkanu, koje bi nenaučnim metodama željele dokazati kontinuirano prisustvo određenog balkanskog naroda od prahistorije. Njih ima u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i u Bugarskoj. To su sve pseudoznanstvene situacije gdje, pogotovo u vrijeme društvenih promjena i kriza, takve stvari dolaze na površinu. Takve stvari postoje od početka arheologije. Od samog početka jer autohtonističke teorije nalazimo još prije 50 godina. Historija je postala toliko važna stvar da se njome bave svi.
DANI: Međutim, šta da radimo s nacional-šovinistima i pseudonaučnicima u akademskim krugovima ili onima koji teže da u njih uđu?
NOVAKOVIĆ: Nema jasne granice koja bi se mogla povući između patriotsko motivirane ili patriotsko pisane arheologije i nacional-šovinističke. Ta crta je vrlo tanka i često zavisi od osjećaja mjere u nekom društvenom trenutku. Takve je pojave potrebno izolirati. Mora se znati gdje se šta piše. Recimo, jedan ozbiljan časopis neće nikada objaviti teze o tzv. piramidama u Visokom ili o ranim Slavenima u 4. vijeku, što piše srpski arheolog Đorđe Janković, o gotskom porijeklu Hrvata, venetskom porijeklu Slovenaca itd.
DANI: Kako to razjasniti laicima - ljudima koji ne čitaju naučnu literaturu i kojima je lako predstaviti nešto što je nenaučno kao naučno?
NOVAKOVIĆ: Mi možemo pisati u svrhu pozitivne promocije naše regije, kulture, pa čak i nacije, ali s pozicije koja ne bi bila nacional-šovinistička, to jeste kada se ne pokušava afirmirati "naše" na račun "drugoga". Danas, kada je arheologija dosegla veliku zrelost i kada je sposobna kreirati nove spoznajne horizonte - ona zahtijeva od arheologa i javnu odgovornost. Mi radimo u društvu i ne možemo biti zaključani u svoje kružoke. Mi moramo učestvovati u javnom diskursu, u javnim raspravama koje će biti jasne ljudima koji nisu arheolozi. Vrlo dobar iskorak u tom pravcu jeste naučnopopularna literatura. Mi nismo dobri PR-ovci. Mi smo dobri za svoj posao koji nije najatraktivniji. Mi ne znamo dobrim literarnim konstrukcijama objašnjavati stvari. Zato postoje sposobni ljudi - arheolozi, koji su sposobni prenositi nalaze jezikom modernih sredstava komunikacije. Na kraju krajeva, mi sebi moramo postaviti pitanje relevantnosti pred poreskim obveznicima. Mi moramo znati predstaviti naše rezultate, tako da će oni koji nas finansiraju, dakle javnost, od toga nešto imati - da to nije posao za malu grupu ljudi. Činjenice se moraju provjeriti, staviti na pravo mjesto i pravilno prezentirati javnosti.
Piramida
Izvještaj dr. Nabila Swelima ne zadovoljava naučne kriterije
DANI: Kada već govorimo o pseudonauci, onda ne možemo zaobići najavljenu "Prvu međunarodnu naučnu konferenciju o Bosanskoj dolini piramida", koja je najavljena za august ove godine. Jedan od radova za tu konferenciju napisao je i trostruki doktor egiptologije dr. Nabil Swelim. Rad ste i Vi imali priliku čitati. Kakav je Vaš komentar?
NOVAKOVIĆ: Pročitao sam spomenuti izvještaj i osnovni problem je u tome što to nije izvještaj o radu i rezultatima, kao što su standardni arheološki izvještaji, nego neka vrsta kompilacije ideja, koje se autoru rađaju posmatrajući određene stvari na terenu i čitajući o njima iz Osmanagićevih tekstova. Praktički, svi "empirički" podaci su izrazito neuvjerljivi ili grafički prezentirani na neuvjerljiv način, da svako s bar malo zdrave metodološke skepse mora posumnjati u njihovu vjerodostojnost - bar na osnovu toga kako su grafički prezentirani u izvještaju odnosno utemeljeni u tekstu. Ustvari, svoje ideje i samo vjerovanje da piramide postoje autor pokušava poduprijeti konstantnim referiranjem na piramide iz Egipta i umetanjem njihovih slika i crteža. U izvještaju npr. nije moguće naći nijedan originalni terenski crtež s lokacija tzv. piramida u Visokom koji bi bio opremljen s dimenzijama i svim ostalim podacima koje takvi crteži normalno imaju. Isto tako skoro sve njegove fotografije su bez mjerila.
DANI: To znači da rad ne zadovoljava naučne standarde?
NOVAKOVIĆ: Stvar nije toliko u tehničkom pomanjkanju odnosno nedostizanju normalnog standarda tehničke arheološke dokumentacije, već u tome da praktički nijedan njegov argument nije de facto poduprt korektnim dokazima. To čak i sam autor na više mjesta spominje, govoreći kako su trenutni podaci "inconclusive" - npr. kod geofizičkih istraživanja (nema nijedne slike), kod istraživanja maltera (usput rečeno, najstariji malter u našem širem regionu pojavljuje se s antičkim građevinama; radi se o tehnologiji tzv. krečnjačkih maltera), tehnike gradnje i oko puno drugih stvari. Malter je dobar primjer: kako o njemu ne može kazati ništa, umjesto toga govori o malteru piramida iz Egipta; isto tako na više mjesta spominje stranice odnosno rubove piramida koji jesu deformirani pa odstupaju od očekivanog modela ali to je za autora sekundarnog značaja. Dobar primjer je i sljedeća rečenica: The geological-sedimentary analyses have not shown for certain whether: the .... layered sandstone and breccia blocks, ...were manually processed and/or cut to fit the required dimensions. (Geološko-sedimentološke analize nisu zasigurno potvrdile da li su blokovi pješčara i breče položeni djelovanjem ljudskog faktora i/ili isječeni kako bi se postigle njihove željene dimenzije.) U takvim situacijama kaže da će to konačno moći potvrditi samo buduća istraživanja. Zanimljivo je i ono o čemu nema skoro ni riječi u izvještaju: a to je potpuna odsutnost bilo kakvih nalaza predmeta (artefakata), što je potpuno nemoguće zamisliti ako je na tom mjestu bila građena najveća piramida na svijetu. Čak i najsitniji fragmenti artefakata su obično dovoljan i vjerodostojan pokazatelj da je određeni sloj antropiziran ili stratigrafski depozit (antropogenog nastanka). Druga stvar o kojoj ne piše je starost tzv. građevina. Samo na jednom mjestu referira se na hear/say informaciju jednog geologa koji tvrdi da je za formaciju centimetra zemlje potrebno 200-300 godina pa se onda iz debljine depozita interpolira starost baze na kojoj počiva ta akumulacija zemlje. Ta informacija može i biti više-manje tačna ali treba provjeriti vrlo precizno na koje lokalne situacije se ta informacija odnosi. Već sam oblik i pad terena u jednoj maloj dolini zna imati potpuno različite debljine zemljinih depozita na njenim pojedinim dijelovima. U slučaju karakterizacije geoloških depozita kao miocenskih od strane prof. Vrapca sam se isto tako pita da li je to lokalni fenomen i od Vrapca zahtijeva da pokaže tačno gdje je uzeo uzorke i kojim metodama, dok sam to isto nije učinio. Problem starosti pokušava zaobići time što svoj izvještaj karakterizira kao geoarheološki, pa problem datacije prebacuje u budućnost.
DANI: Da li onda uopće možemo govoriti o naučnom izvještaju?
NOVAKOVIĆ: Suma sumarum, izvještaj ne zadovoljava ni najminimalnije naučne standarde jer se jednostavno "spotiče" na osnovama argumentacije. Pun je površnih zaključaka, rupe u njemu popunjavaju reference na egipatske i druge piramide, za koje faktički i nema potrebe da se stavljaju u izvještaj jer neke prave komparativne analize nema. U tom smislu jedini cilj takvih inserata je stvoriti asocijaciju između "visočkih piramida" i pravih piramida. Izvještaj može izgledati "naučan" jednom laiku (tipična forma parazitiranja na naučnom diskursu) ali sam potpuno siguran da ga nijedan relevantan naučni časopis ne bi objavio. Njegov sadržaj je o tome šta autor vjeruje da je vidio a ne šta se tamo de facto nalazi.
Wednesday, April 9, 2008
Arheološki radovi na Starom gradu Bužim
Stručni arheološki tim Zemaljskog muzeja, u saradnji s ekspertima s Univerziteta Newcastle, Engleska, počeli su s istraživačkim radovima na lokalitetu Starog grada Bužim, koji se nalazi na listi nacionalnih spomenika BiH.
Šef tima Zemaljskog muzeja arheolog Mirsad Sijarić izjavio je danas Feni da je cilj ove faze radova da se izvrše arheološka ispitivanja i pripremi teren za početak restauratorskih i konzervatorskih radova.
Ova faza će trajati oko mjesec dana, ali će radovi na Starom gradu Bužim ukupno trajati tri do četiri godine.
Sijarić je istaknuo da je Stari grad Bužim zanimljiv jer se kroz povijest više puta smjenjivala vlast koja ga je držala i bio je korišten sve do 19. stoljeća.
Stari grad Bužim se prvi put spominje u pisanim izvorima u 14. stoljeću, ali se pretpostavlja da je osnovan u 12. ili 13. stoljeću i nije bio u sastavu srednjovjekovne bosanske države.
- Stari grad Bužim predstavlja jedan od najboljih primjera srednjovjekovnog i ranoosmanskog utvrđenja na području BiH, ali je ujedno i jedan od najugorženijih spomenika kulture, kazao je Sijarić.
Radove na Starom gradu Bužim finansira Vlada Federacije BiH putem Ministarstva kulture i sporta i Ministarstva prostornog uređenja.
http://www.sarajevo-x.com/clanak/080409032
Vise o Starom gradu Buzim: http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&action=view&lang=1&id=1333
Virtualni muzej arehološkog nalazišta Desilo – Hutovo blato
Virtualni muzej arehološkog nalazišta Desilo – Hutovo blato
Za naredni mjesec je predviđeno pokretanje prvog bh virtuelnog muzeja "Desilo". Prvi virtualni muzej ovog arheološkog nalazišta želi promovirati turizam područja Hutova blata te podstaći dalji rad na istraživanju ovog lokaliteta. Nakon otvaranje virtualnog muzeja, priprema se i realizacija dokumentarnog filma koji će ekskluzivno biti emitovan na više internet lokacija te na vlastitom kanalu na Youtube.
Nevladin centar za edukaciju i istraživanje (NCI) na Karaotoku – Hutovo blato održao je u utorak prezentaciju rezultata dosadašnjih arheoloških, podvodnih i kopnenih, istraživanja koja traju već dvije godine.
Rezimirano je da se radi o vrlo perspektivnom arheološkom nalazištu čiji raspon pronađenih artfakata ide od 2 vijeka prije nove ere pa do drugog milenijuma prije nove ere.
Od nalaza važno je istaknuti željezno rimsko koplje, brončanu sjekiru, fibulu, udice iz prethistorijskog perioda, različite fragmente keramike od grčkih i rimskih amfora do lokalne prethistorijske keramike.
Planiran je nastavak radova na ovom lokalitetu kao i edukacija kadra i osposobljavanje studenata za kompleksne podvodne radove te njihovu koordinaciju sa stručnjacima.
Prezentaciji je prisustvao i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, ministar finsija Dragan Vrankić, ministar kulture i sporta FBIH Gavrilo Grahovac, ministar odbrane BiH Selmo Cikotić, zamjenica minista odbrane Marina Pendeš, načelnik Zajedničkog štaba Vojske BiH general pukovnik S. Podžić sa svojim zamjenicima, vojni ataše SAD Jaime L. Bonano te premijer HNK Srećko Boras izrazio opredijeljenost Vlade HNK ralizaciji ovog projekta kao i važnost podrške Vlade Federacije ovom važnom projektu za turizam i kulturno-istorijsko nasljedje ovog područja.
http://www.sarajevo-x.com/clanak/080409004
http://www.pincom.info/kultura/opsirnije.asp?ID=56118
http://www.dnevni-list.ba/?mdls=1&mdls_tip=2&nid=20210
Bravo, foteljasi! Tako se to radi kad se ima sta pokazati!
Thursday, April 3, 2008
Tuesday, April 1, 2008
Valjda nije prvoaprilska
Kako u najavi clanka "264 000 KM iz federalnog buđeta za Stari grad Visoki" nepismeno izvjestava novinarka sajta visoko.co.ba, vlada Federacije ce i ove godine odrijesiti kesu za Visoki i neke druge projekte.
"U okviru programa raspodjele sredstava kojima Vlada FBiH učestvuje u sufinansiranju projekata kantona i lokalnih zajednica u zaštiti kulturnog i graditeljskog naslijeđa utvrđenih budžetom Federacije BiH za ovu godinu Federalno ministarstvo prostornog uređenja će za ove namjene usmjeriti 6.393.831 KM.
Na listi od 48 korisnika sredstava nalazi se i lokalitet 'Stari grad Visoki' u Visokom za koji će se iz federalnog budžeta izdvojiti 264.000 KM.
Najveći iznos od 308.000 KM predviđen je za pećinu 'Vjetrenica' u Općini Ravno, dok će se za za Tvrđavu u Jajcu i Sabornu crkvu sv. Trojice u Mostaru izdvojiti po 264.000 KM. Svi korisnici sredstava su odabrani prema ''Listi ugroženih nacionalnih spomenika'', koju je formirala Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, i na osnovu dokumenta ''Politika djelovanja i osnovi strategije Vlade FBiH u mandatnom periodu 2007-2010''."
Iako i nisu neki strasni novci, za pohvalu je, s nadom da ce svijest i budzet za ovakve potrebe rasti.
Zao mi je sto, izgleda, Izmo opet nista nije dobio.
"U okviru programa raspodjele sredstava kojima Vlada FBiH učestvuje u sufinansiranju projekata kantona i lokalnih zajednica u zaštiti kulturnog i graditeljskog naslijeđa utvrđenih budžetom Federacije BiH za ovu godinu Federalno ministarstvo prostornog uređenja će za ove namjene usmjeriti 6.393.831 KM.
Na listi od 48 korisnika sredstava nalazi se i lokalitet 'Stari grad Visoki' u Visokom za koji će se iz federalnog budžeta izdvojiti 264.000 KM.
Najveći iznos od 308.000 KM predviđen je za pećinu 'Vjetrenica' u Općini Ravno, dok će se za za Tvrđavu u Jajcu i Sabornu crkvu sv. Trojice u Mostaru izdvojiti po 264.000 KM. Svi korisnici sredstava su odabrani prema ''Listi ugroženih nacionalnih spomenika'', koju je formirala Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, i na osnovu dokumenta ''Politika djelovanja i osnovi strategije Vlade FBiH u mandatnom periodu 2007-2010''."
Iako i nisu neki strasni novci, za pohvalu je, s nadom da ce svijest i budzet za ovakve potrebe rasti.
Zao mi je sto, izgleda, Izmo opet nista nije dobio.
Sunday, March 30, 2008
Pirke u Poligrafu - B92
Upravo pronadjoh kod Otpora link za gostovanje Emira Imamovica u emisiji B92, Poligraf, u kojoj, izmedju ostalog, govori o "piramidama", narodu koji slijepo vjeruje u njih, podrsci drzave ublehi, itd. – taj dio je negdje oko devete minute.
http://uk.youtube.com/watch?v=-SLipoPczbs
http://uk.youtube.com/watch?v=-SLipoPczbs
Friday, March 28, 2008
Pitanja
Pitam se da li je Semir Osmanagic svjestan toga sta se dogadja u BiH dok on “prodire” Arapima . Pardon, dok bosanske “piramide” prijete onim egipatskim da ce se zbog njih, jer su vece i strarije, promijeniti definicija piramida. Btw, u susretima s “velicinama” u Egiptu, jedno ime uporno ne citamo, ime jos jednog covjeka pod sesirom, ono Zahija Hawassa . Bas bi bilo interesantno cuti i vidjeti taj susret. :D
No, bilo bi jednako interesantno vidjeti Semirovu facu kada mu stignu vijesti da Dani, protiv kojih nikako da podigne tuzbu, jer advokati vole novac jos vise nego sto ga voli Semir Osmanagic, opet pisu o njemu - tacnije o najavljenoj medjunarodnoj naucnoj konferenciji na kojoj ce ga cirkusanti verificirati. Koliko je ta konferencija naucna vidi se iz linkova na njenoj naslovnoj strani !
A kako li ce mu tek biti drago cuti da je, s obzirom na to da je njegov “projekat” globalan, usao u udzbenik arheologije?! Nema veze sto je tu naveden kao nonsens, negativan primjer upotrebe arheologije za licnu ili politicku dobit. "Any publicity is good publicity", zar ne?
Kao i do sada, Semirov tajming je jako dobar, pa nije bio u BiH upravo u ono vrijeme kada se ovdje desavaju vazne stvari koje se ticu pravog kulturno-istorijskog naslijedja .
A slucajnosti ne postoje, zar ne? Ko bi jos javnosti objasnjavao zasto i pored uvlacenja UNESCO-u gospodin Koichiro Matsuura nije ni zaustio da upita: “A piramide?”, kako to da se i s neuporedivo manje para i pompe dobiju sjajni rezultati i zasto njegov, najveci od svih, projekata nije dobio ni banke kad se dijelila neka ozbiljna lova. Ipak je lakse provesti skoro mjesec dana u Egiptu.
O cijem li trosku?
No, bilo bi jednako interesantno vidjeti Semirovu facu kada mu stignu vijesti da Dani, protiv kojih nikako da podigne tuzbu, jer advokati vole novac jos vise nego sto ga voli Semir Osmanagic, opet pisu o njemu - tacnije o najavljenoj medjunarodnoj naucnoj konferenciji na kojoj ce ga cirkusanti verificirati. Koliko je ta konferencija naucna vidi se iz linkova na njenoj naslovnoj strani !
A kako li ce mu tek biti drago cuti da je, s obzirom na to da je njegov “projekat” globalan, usao u udzbenik arheologije?! Nema veze sto je tu naveden kao nonsens, negativan primjer upotrebe arheologije za licnu ili politicku dobit. "Any publicity is good publicity", zar ne?
Kao i do sada, Semirov tajming je jako dobar, pa nije bio u BiH upravo u ono vrijeme kada se ovdje desavaju vazne stvari koje se ticu pravog kulturno-istorijskog naslijedja .
A slucajnosti ne postoje, zar ne? Ko bi jos javnosti objasnjavao zasto i pored uvlacenja UNESCO-u gospodin Koichiro Matsuura nije ni zaustio da upita: “A piramide?”, kako to da se i s neuporedivo manje para i pompe dobiju sjajni rezultati i zasto njegov, najveci od svih, projekata nije dobio ni banke kad se dijelila neka ozbiljna lova. Ipak je lakse provesti skoro mjesec dana u Egiptu.
O cijem li trosku?
Monday, March 24, 2008
Na dnu Hutova blata pronađene kuće i ognjišta
U motelu Karaotok u parku prirode Hutovo blato obavljeno je završno sređivanje dokumentacije i skupljanje materijala u okviru treće faze podvodnih arheoloških istraživanja na lokalitetu jezerca Desilo. Snježana Vasilj, magistrica arheoloških znanosti iz Mostara, koja se nalazi na čelu najbrojnije ekipe ronilaca i arheologa, dosad nam je otkrila da su istraživači ispod antičkog sloja jezera ušli u trag prapovijesti.
Senzacionalna otkrića
"Senzacionalno je da smo na oko sedam metara dubine u vodi naišli na ostatke kuća te na ognjište u jednoj od tih kuća, a uz to i na dosta prapovijesne keramike. Po načinu ukrašavanja, možemo reći da se radi o keramici iz ranobrončanog doba, iz vremena od oko tisuću godina prije Krista, ali dok ne pregledamo stručnu literaturu, ne možemo to s potpunom sigurnošću potvrditi", kazala nam je Vasilj. Dodala je kako sve to govori da ova zona nekad nije bila pod vodom, dakle nije bilo jezera nego je vjerojatno bilo vodenih tokova i puno vrela koja se i danas nalaze u Desilu, a da se oko njih živjelo u stambenim objektima.
Zašto groblje plavi?
"Sve to potvrđuje da se, osim u gornjim zonama na gradini, živjelo i u donjim zonama. Sljedeća će kampanja o svemu tome dati više rezultata, nakon što konzultiramo kolege geologe. Morat ćemo tražiti pomoć nekog vrsnog geologa kako bismo došli do odgovora na pitanje zašto groblje danas plavi. Kad su umirali, sigurno su sahranjivani na kopnu jer nitko ne bi svog pokojnika dao pokopati tamo gdje je tlo pola godine bilo pod vodom", rekla nam je Vasilj.
Pronađeni drveni piloni
Na terenu su obavljena geodetska snimanja ispod vode, što prije nikad nije rađeno. "Ušli smo u trag još jednoj zanimljivosti u jezeru u kojem su se pokazali ukopani drveni piloni povezani pleterom i ispunjeni glinom na dužini od oko devet metara, koji se nastavljaju i dalje. Oni su nešto štitili, to je svojevrsna brana koja je bila u funkciji luke koja se tu najvjerojatnije nalazila", kaže Vasilj.
Zahvalnost za potporu
"Ako se u istraživanjima bude išlo dosadašnjim tempom, sigurno ćemo za idućih pet godina završiti istraživanja ispod prekrasnog jezera Desilo", kaže ona. Izrazila je zahvalnost svima koji su prepoznali vrijednost ovog lokaliteta te se izborili za Vladinu potporu ovom projektu, a naročito Gavrilu Grahovcu, federalnom ministru kulture i sporta.
http://www.dnevni-list.ba/?mdls=1&mdls_tip=2&nid=19809
Senzacionalna otkrića
"Senzacionalno je da smo na oko sedam metara dubine u vodi naišli na ostatke kuća te na ognjište u jednoj od tih kuća, a uz to i na dosta prapovijesne keramike. Po načinu ukrašavanja, možemo reći da se radi o keramici iz ranobrončanog doba, iz vremena od oko tisuću godina prije Krista, ali dok ne pregledamo stručnu literaturu, ne možemo to s potpunom sigurnošću potvrditi", kazala nam je Vasilj. Dodala je kako sve to govori da ova zona nekad nije bila pod vodom, dakle nije bilo jezera nego je vjerojatno bilo vodenih tokova i puno vrela koja se i danas nalaze u Desilu, a da se oko njih živjelo u stambenim objektima.
Zašto groblje plavi?
"Sve to potvrđuje da se, osim u gornjim zonama na gradini, živjelo i u donjim zonama. Sljedeća će kampanja o svemu tome dati više rezultata, nakon što konzultiramo kolege geologe. Morat ćemo tražiti pomoć nekog vrsnog geologa kako bismo došli do odgovora na pitanje zašto groblje danas plavi. Kad su umirali, sigurno su sahranjivani na kopnu jer nitko ne bi svog pokojnika dao pokopati tamo gdje je tlo pola godine bilo pod vodom", rekla nam je Vasilj.
Pronađeni drveni piloni
Na terenu su obavljena geodetska snimanja ispod vode, što prije nikad nije rađeno. "Ušli smo u trag još jednoj zanimljivosti u jezeru u kojem su se pokazali ukopani drveni piloni povezani pleterom i ispunjeni glinom na dužini od oko devet metara, koji se nastavljaju i dalje. Oni su nešto štitili, to je svojevrsna brana koja je bila u funkciji luke koja se tu najvjerojatnije nalazila", kaže Vasilj.
Zahvalnost za potporu
"Ako se u istraživanjima bude išlo dosadašnjim tempom, sigurno ćemo za idućih pet godina završiti istraživanja ispod prekrasnog jezera Desilo", kaže ona. Izrazila je zahvalnost svima koji su prepoznali vrijednost ovog lokaliteta te se izborili za Vladinu potporu ovom projektu, a naročito Gavrilu Grahovcu, federalnom ministru kulture i sporta.
http://www.dnevni-list.ba/?mdls=1&mdls_tip=2&nid=19809
Wednesday, March 19, 2008
Hutovo Blato: Danas završetak treće faze podvodnih radova
Stručni tim mr. Snježane Vasilj završava danas treću fazu podvodnih arheoloških radova na lokalitetu Desilo u Hutovom blatu, gdje su prošle godine pronađeni prvi ikada otkriveni ilirski brodovi.
Članica tima Melisa Forić izjavila je za Fenu da su danas u toku radovi na geodetskom snimanju lokaliteta.
Prema njenim riječima, najznačajniji nalazi treće faze radova su ostaci ilirske luke te utvrđivanje dvaju diferenciranih arheoloških slojeva, jednog prapovijesnog i drugog antičkog. Interesantni su i nalazi dviju metalnih udica te ukrasne keramike iz bronzanog i željeznog doba.
Forić je navela da je do sada obrađeno više od 700 nalaza otkrivenih u tri podvodne kampanje, uključujući veliku količinu fragmenata amfora, čepova amfora, ostataka keramike, rimsko koplje i drugo.
Tokom ove godine planirana je još jedna kampanja podvodnih arheoloških radova te nastavak kopnenih radova.
Istraživanja u Hutovom blatu finansira Vlada Federacije BiH putem Federalnog ministarstva kulture i sporta.
Tuesday, March 18, 2008
Hutovo blato - slike
Kako sa velikim zanimanjem pratim rad "foteljasa" i "kabinetlija" sirom Bosne i Hercegovine, a takve vijesti objavim i na blogu, preporucujem svima da posjete http://bhkultura.blogspot.com/ gdje mogu vidjeti slike iz Hutova blata.
Ljudi rade, pronalaze, pisu izvjestaje, pojavljuju se na konferencijama, a sve bez pompe, teferica, politicara, cak i bez web-stranice i donacija. Svaka cast!
Ljudi rade, pronalaze, pisu izvjestaje, pojavljuju se na konferencijama, a sve bez pompe, teferica, politicara, cak i bez web-stranice i donacija. Svaka cast!
Saturday, March 15, 2008
U Desilu pronađena prva ilirska luka
Nakon pronalaska prvih ilirskih brodova u svijetu, stručni arheološki tim mr. Snježane Vasilj došao je do novog spektakularnog otkrića, saznaje "Dnevni avaz". Istraživači su na lokalitetu Desilo otkrili prvu ikada pronađenu ilirsku luku, potvrdila je za naš list Vasilj. Novo otkriće je potvrda da je Hutovo blato jedinstveno nalazište u Evropi i vjeruje se da će vijest o pronalasku ilirske luke odjeknuti u cijelom svijetu. Ovaj pronalazak Vasilj će danas i zvanično prezentirati javnosti u BiH.- Pronašli smo pilone zabijene u zemlju, koji su ispleteni drvenim pleterom. Mulj je to konzervirao, a sjedne strane uhvatila se sedra. Na pilonima zabijenim u zemlju postoje rupe koje su rađene rukom. Taj svojevrsni pojas luke je dužine oko devet metara. Sve izgleda fantastično - kaže Vasilj. Dodaje da se nesporno radi o ilirskoj luci.
- Sigurni smo u to, jer je keramika koju smo ranije našli iz ilirskog perioda, iz prvog ili drugog stoljeća nove ere. Prva moja pretpostavka, kada sam vidjela koliko keramike smo pronašli, bila je da se na ovom lokalitetu nalazi ili brod ili luka. Evo, danas smo otkrili i jedno i drugo - naglašava Vasilj.
Arheološki tim do sada je u Desilu pronašao čak 505 raznih fragmenata amfora i čepova od amfora te raznih drugih predmeta, poput kopalja, sjekira i slično.
Iznimno razvijeno područje
- Pretpostavlja se da je značaj ilirske luke bio ogroman, da je to bilo iznimno razvijeno područje, a s obzirom na brojne nalaze amfora i keramike, jasno je da je u blizini obitavalo brojno stanovništvo. Ovo daje i nove spoznaje o IIirima. Sada je, uz ostalo, jasno zašto je na ilirskom novcu u Daorsonu kod Stoca bio lik ilirskog broda. Nesporno je da su u tom segmentu bili veoma napredni - kaže Snježana Vasilj.
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/mozaik/u-desilu-pronadjena-prva-ilirska-luka
Otkriveni građevinski ostaci musafirhane
Tokom prve faze arheoloških istraživanja na lokalitetu graditeljske cjeline Tekija na vrelu Bune u Blagaju, na čelu sa profesorom arheologije Enverom Imamovićem, otkriveni su građevinski ostaci većih dimenzija koji su svakako pripadali nekadašnjem tekijskom kompleksu.
Riječ je o stanovima za derviše i goste, odnosno, o musafirhani, prostorijama za grupna svjetovna okupljanja - eglenhanu, kuhinji, pekari, kovačnici, štalama i hambarima.
Finansijski planTako su obavljena iskopavanja skoro u cijelosti otkrila temelje dijela tekijskog kompleksa površine od 110 kvadratnih metara, a koji se nalazio iznad sadašnjeg pristupnog puta, ispod litica sa sjeverozapadne strane.
- Imajući u vidu prirodni fenomen izvora Bune: ogromne litice, ogromnu količinu vode koja izbija ispod njih i surovi okoliš, mora se pretpostaviti da je ovo mjesto, kao takvo, skrenulo pažnju ljudi još u doba prethistorije, odnosno, u kameno doba. Dosta je lokaliteta s daleko manjim izvorom i u pitomijem krajoliku na kojima su otkriveni tragovi kulta vode, kao u Privilici kod Bihaća -kaže Imamović.
Stoga se, smatra on, na ovom lokalitetu s razlogom mogu očekivati veći tragovi i potvrde tog kulta, o čemu će se daleko više moći reći nakon narednih istraživanja. Druga faza arheoloških istraživanja, kako saznajemo u Medžlisu Islamske zajednice (IZ) Mostar, koji je pokrenuo ovaj projekt kako bi se došlo do najstarijih tragova ove Tekije, trebala bi uslijediti prvih dana proljeća.
- I u našem je interesu da arheološka istraživanja nastavimo što prije kako bismo radove mogli privesti kraju prije početka turističke sezone - kaže Ramiz Jelovac, predsjednik Medžlisa IZ Mostar.
Pri tome dodaje kako će Medžlis, ipak, morati sačekati s drugom fazom iskopavanja dok ne pristignu ostala sredstva predviđena finansijskim planom.
Specifični poslovi
- Prirodno i graditeljsko naslijeđe vrela Bune i blagajske Tekije je u samom vrhu ukupnog evropskog naslijeđa. S obzirom na značaj samog lokaliteta prirodno-graditeljske cjeline vrela Bune i blagajske Tekije te na specifičnost poslova koje smo pokrenuli, očekujemo da će Federalno ministarstvo kulture i sporta, u skladu sa svojim nadležnostima, brzo i pozitivno reagirati na naš zahtjev, koji smo im s tim u vezi uputili - ističe Jelovac.
Mnogo više turista
Prva preliminarna arheološka istraživanja blagajske Tekije na vrelu Bune i tokom zimskog perioda pobudila su pažnju brojnih domaćih i stranih turista.Prema riječima Salke Đone, kućepazitelja blagajske Tekije, posjetioci su tokom zime, u odnosu na prošlu, bili znatno brojniji.
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/kultura/otkriveni-gradjevinski-ostaci-musafirhane
Friday, March 14, 2008
"Izmo u prevodu"
Na Wikipediji se svasta dogadja i niko ne garantuje da ce neki unos trajati, pa je tako nekoliko clanaka o Izmi vec obrisano ili premjesteno. Ispod se nalazi tekst na nasem, engleskom i njemackom, jer je prosto steta da se ljudima sirom svijeta uskrati mogucnost saznanja za Izmu i njegov poduhvat!
Afera Izmo Guglić
Projekat “Bosanska piramida”: Afera Izmo Guglić je prevara blogera poznatog kao Izmo Gulić Izmo Gulić učinjena pseudoarheološkom projektu Semira Osmanagića , teksaškog metalca koji tvrdi da je pronašao prastare piramide u Bosni i Hercegovini.
U februaru 2008, Izmo Guglić je poslao dva rada puna besmislica kamufliranih u pseudonaučni i New Age žargon potpisavši se kao „Dr.Phil. Amer Kovacevic“ za objavu na web-stranici Semira Osmanagića , kao eksperiment da provjeri da li će ih taj web-site, koji tvrdi da je posvećen ozbiljnom i naučnom geo-arheološkom istraživanju bosanskohercegovačke kulturne i istorijske baštine, prihvatiti za objavljivanje . Po ličnoj preporuci Semira Osmanagića , oba članka su odmah bila objavljena: Bosanski ljiljan: jedno razmišljanje u prilog tezama Semira Osmanagića i Bosanski stećak: uputstvo za čitanje bosanskih piramida , a nakon toga je jedan preveden na egleski jezik od strane člana njegovog tima. Zatim je slijedilo objavljivanje sličnog članka kojeg je napisao saradnik gospodina Osmanagića, Davorin Vrbančić, vidno inspirisan besmislicama koje je napisao „Dr.Phil. Amer Kovacevic“.
Otkako je Izmo Guglić objavio na svom blogu da su oba članka bila prevara i da je „Dr.Phil. Amer Kovacevic“ izmišljena osoba, web-site projekta Semira Osmanagića nije reagovao na bilo koji način, niti su ti članci uklonjeni sa sajta .
Projekat “Bosanska piramida”: Afera Izmo Guglić spada u istu kategoriju nastojanja kao što su Afera Sokal ili Projekat Alpha , smišljenih kako bi se razotkrili pseudonaučni postupci.
za sada je clanak dostupan na Wiki
U februaru 2008, Izmo Guglić je poslao dva rada puna besmislica kamufliranih u pseudonaučni i New Age žargon potpisavši se kao „Dr.Phil. Amer Kovacevic“ za objavu na web-stranici Semira Osmanagića , kao eksperiment da provjeri da li će ih taj web-site, koji tvrdi da je posvećen ozbiljnom i naučnom geo-arheološkom istraživanju bosanskohercegovačke kulturne i istorijske baštine, prihvatiti za objavljivanje . Po ličnoj preporuci Semira Osmanagića , oba članka su odmah bila objavljena: Bosanski ljiljan: jedno razmišljanje u prilog tezama Semira Osmanagića i Bosanski stećak: uputstvo za čitanje bosanskih piramida , a nakon toga je jedan preveden na egleski jezik od strane člana njegovog tima. Zatim je slijedilo objavljivanje sličnog članka kojeg je napisao saradnik gospodina Osmanagića, Davorin Vrbančić, vidno inspirisan besmislicama koje je napisao „Dr.Phil. Amer Kovacevic“.
Otkako je Izmo Guglić objavio na svom blogu da su oba članka bila prevara i da je „Dr.Phil. Amer Kovacevic“ izmišljena osoba, web-site projekta Semira Osmanagića nije reagovao na bilo koji način, niti su ti članci uklonjeni sa sajta .
Projekat “Bosanska piramida”: Afera Izmo Guglić spada u istu kategoriju nastojanja kao što su Afera Sokal ili Projekat Alpha , smišljenih kako bi se razotkrili pseudonaučni postupci.
za sada je clanak dostupan na Wiki
Izmo Guglich Affair
The "Bosnian Pyramid" Project: Izmo Guglich Affair is a hoax by a blogger known as Izmo Guglich perpetrated on the pseudoarchaeological project of Semir Osmanagic , a Texas-based metal-worker who claims to have found ancient pyramids in Bosnia-Herzegovina.
In February 2008, Izmo Guglich submitted two papers of nonsense camouflaged in pseudoscientific and New Age jargon, signed by a "Dr.Phil. Amer Kovacevic", for publication on Semir Osmanagic's web site , as an experiment to see if that web site, claiming to be dedicated to serious and scientific geo-archaeological research of Bosnia-Herzegovina's cultural and historical heritage, will accept it for publication . On personal recommendation from Semir Osmanagic , both articles were published immediately Bosnian Lilly: One Opinion in Support to Semir Osmanagic's Theses Bosnian Medieval Tombstones: Guide to the Reading of Bosnian Pyramids * and one of them subsequently translated into English by his staff member. This was followed by publishing of another similar article , written by Mr. Osmanagic's associate Davorin Vrbancic, clearly inspired by the nonsense written by "Dr.Phil. Amer Kovacevic".
Since Izmo Guglich announced on his blog that both articles were a hoax and that a "Dr.Phil. Amer Kovacevic" is a fictitious person, there was no reaction from Semir Osmanagic's project web site nor were those articles removed from it .
The "Bosnian Pyramid" Project: Izmo Guglich Affair goes in the same category of efforts such as the Sokal Affair or the Project Alpha , devised to expose pseudoscientific conduct.
*translation of the Bosnian title
The article is still available at Wikipedia
In February 2008, Izmo Guglich submitted two papers of nonsense camouflaged in pseudoscientific and New Age jargon, signed by a "Dr.Phil. Amer Kovacevic", for publication on Semir Osmanagic's web site , as an experiment to see if that web site, claiming to be dedicated to serious and scientific geo-archaeological research of Bosnia-Herzegovina's cultural and historical heritage, will accept it for publication . On personal recommendation from Semir Osmanagic , both articles were published immediately Bosnian Lilly: One Opinion in Support to Semir Osmanagic's Theses Bosnian Medieval Tombstones: Guide to the Reading of Bosnian Pyramids * and one of them subsequently translated into English by his staff member. This was followed by publishing of another similar article , written by Mr. Osmanagic's associate Davorin Vrbancic, clearly inspired by the nonsense written by "Dr.Phil. Amer Kovacevic".
Since Izmo Guglich announced on his blog that both articles were a hoax and that a "Dr.Phil. Amer Kovacevic" is a fictitious person, there was no reaction from Semir Osmanagic's project web site nor were those articles removed from it .
The "Bosnian Pyramid" Project: Izmo Guglich Affair goes in the same category of efforts such as the Sokal Affair or the Project Alpha , devised to expose pseudoscientific conduct.
*translation of the Bosnian title
The article is still available at Wikipedia
Die Affäre Izmo Guglic
Das Projekt „Die bosnische Pyramide“ : Die Affäre Izmo Guglic ist der Betrug eines Bloggers, bekanntem als as Izmo Guglich , begangen am pseudoarchäologischen Projekt von Semir Osmanagic, einem texanischem Metallarbeiter ( Besitzer eines Unternehmens für Metallverfahren) der behauptet in Bosnien und Herzegowina uralte Pyramiden entdeckt zu haben.
Im Februar 2008, hat Izmo Guglic zwei Arbeiten voll von Sinnlosigkeiten getarnt in pseudowissenschaftliche und New Age Sprache und unterzeichnet als Dr. Phil. Amer Kovacevic, zwecks einer Veröffentlichung, an die Web-Seite von Semir Osmanagic geschickt. Dies war ein Experiment mit dem er überprüfen wollte ob die Web Seite, welche behauptet seriösen und wissenschaftlichen geoarchäologischen Forschungen bezüglich Bosnien und Herzegowinas kultureller und historischer Hinterlassenschaft gewidmet zu sein, ihre Arbeit zur Veröffentlichung akzeptiert . Nach der persönlichen Empfehlung von Semir Osmanagic , wurden beide Arbeiten sofort veröffentlicht, wonach eine Arbeit sogar, von einem Mitglied seines Teams, auf englisch übersetzt wurde . Kurz darauf folgte die Veröffentlichung eines änlichen Artikels geschrieben von Herr Osmanagics Mitarbeiter, Davorin Vrbancic, der offenbar sichtlich inspiriert war von dem Unsinn den „ Dr.Phil. Amer Kovacevic“ geschrieben hat.
Seitdem Izmo Guglic auf seinem Blog bekanntgegeben hat dass beide Artikel ein Betrug waren und das „Dr.Phil. Amer Kovacevic“ eine erfundene Person ist, hat die Web Seite des Projekts von Semir Osmanagic weder in keinerlei Weise darauf reagiert noch wurden diese Artikel von der Seite entfernt .
Das Projekt „ Die bosnische Pyramide“: die Affäre Izmo Guglic gehört in die gleiche Kategorie der Bemühungen, wie die Affäre Sokal oder das James Randi-Projekt Alpha , die erfunden wurden um pseudowissenschaftliche Vorgehen zu entarnen.
Im Februar 2008, hat Izmo Guglic zwei Arbeiten voll von Sinnlosigkeiten getarnt in pseudowissenschaftliche und New Age Sprache und unterzeichnet als Dr. Phil. Amer Kovacevic, zwecks einer Veröffentlichung, an die Web-Seite von Semir Osmanagic geschickt. Dies war ein Experiment mit dem er überprüfen wollte ob die Web Seite, welche behauptet seriösen und wissenschaftlichen geoarchäologischen Forschungen bezüglich Bosnien und Herzegowinas kultureller und historischer Hinterlassenschaft gewidmet zu sein, ihre Arbeit zur Veröffentlichung akzeptiert . Nach der persönlichen Empfehlung von Semir Osmanagic , wurden beide Arbeiten sofort veröffentlicht, wonach eine Arbeit sogar, von einem Mitglied seines Teams, auf englisch übersetzt wurde . Kurz darauf folgte die Veröffentlichung eines änlichen Artikels geschrieben von Herr Osmanagics Mitarbeiter, Davorin Vrbancic, der offenbar sichtlich inspiriert war von dem Unsinn den „ Dr.Phil. Amer Kovacevic“ geschrieben hat.
Seitdem Izmo Guglic auf seinem Blog bekanntgegeben hat dass beide Artikel ein Betrug waren und das „Dr.Phil. Amer Kovacevic“ eine erfundene Person ist, hat die Web Seite des Projekts von Semir Osmanagic weder in keinerlei Weise darauf reagiert noch wurden diese Artikel von der Seite entfernt .
Das Projekt „ Die bosnische Pyramide“: die Affäre Izmo Guglic gehört in die gleiche Kategorie der Bemühungen, wie die Affäre Sokal oder das James Randi-Projekt Alpha , die erfunden wurden um pseudowissenschaftliche Vorgehen zu entarnen.
Thursday, March 13, 2008
Wednesday, March 12, 2008
Streberi!
Ovi foteljasi se bas ne znaju zabavljati. Eto, oni su nastavili podvodna istrazivanja, a da nisu napravili teferic za udruzenja zena i penzionera , kako i prilici najvecem geo-arheoloskom….znate vec.
Vidi se da su od onih koji su u skoli bili streberi i nisu bjezali sa casova i garant su jedino iz fizickog imali manje od 5. Da nisu, ne bi se odmah prve sedmice istrazivanja poceli hvaliti rezultatima:
Hutovo Blato: Identificirani antički i prapovijesni sloj
Stručni tim mr. Snježane Vasilj, nastavljajući podvodne arheološke radove na lokalitetu Desilo, gdje su prvi put otkrivena dva ilirska broda, identificirao je dva različita sloja, jedan antički i jedan prapovijesni.
Članica tima Melisa Forić izjavila je danas za Fenu da je antički sloj iz drugog stoljeća prije nove ere i da se u njemu nalazi mnogo fragmenata amfora i čepova amfora.
U drugom, prapovijesnom sloju, nalazi se uglavnom keramika finije izrade, a nađena su i dva fragmenta ukrašene keramike. Forić kaže da ovaj sloj pripada najvjerovatnije željeznom dobu, a u tom sloju je tokom radova prošlog novembra otkrivena i izutetno očuvana metalna sjekira.
Ova faza istraživanja, koje finansira Vlada Federacije BiH putem Federalnog ministarstva kulture i sporta, trajat će do sredine naredne sedmice. Forić je najavila da tim Snježane Vasilj planira krajem ove sedmice organizirati konferenciju za novinare na kojoj će prezentirati rezultate istraživanja.
Vidi se da su od onih koji su u skoli bili streberi i nisu bjezali sa casova i garant su jedino iz fizickog imali manje od 5. Da nisu, ne bi se odmah prve sedmice istrazivanja poceli hvaliti rezultatima:
Hutovo Blato: Identificirani antički i prapovijesni sloj
Stručni tim mr. Snježane Vasilj, nastavljajući podvodne arheološke radove na lokalitetu Desilo, gdje su prvi put otkrivena dva ilirska broda, identificirao je dva različita sloja, jedan antički i jedan prapovijesni.
Članica tima Melisa Forić izjavila je danas za Fenu da je antički sloj iz drugog stoljeća prije nove ere i da se u njemu nalazi mnogo fragmenata amfora i čepova amfora.
U drugom, prapovijesnom sloju, nalazi se uglavnom keramika finije izrade, a nađena su i dva fragmenta ukrašene keramike. Forić kaže da ovaj sloj pripada najvjerovatnije željeznom dobu, a u tom sloju je tokom radova prošlog novembra otkrivena i izutetno očuvana metalna sjekira.
Ova faza istraživanja, koje finansira Vlada Federacije BiH putem Federalnog ministarstva kulture i sporta, trajat će do sredine naredne sedmice. Forić je najavila da tim Snježane Vasilj planira krajem ove sedmice organizirati konferenciju za novinare na kojoj će prezentirati rezultate istraživanja.
Friday, March 7, 2008
Thursday, March 6, 2008
Tuesday, March 4, 2008
Novi uspjesi
Tek sto je usao u tim strucnjaka i time dokazao sav besmisao Semirove ublehe, Izmo je dozivio nove uspjehe. Osnovao je svoju Alternativnu fondaciju, a danas je usao i u enciklopediju. Bravo, Izmo!
http://alternativnafondacija.blogspot.com/
http://bs.wikipedia.org/wiki/Afera_Izmo_Gugli%C4%87
http://en.wikipedia.org/wiki/Izmo_Guglich_Affair
http://alternativnafondacija.blogspot.com/
http://bs.wikipedia.org/wiki/Afera_Izmo_Gugli%C4%87
http://en.wikipedia.org/wiki/Izmo_Guglich_Affair
Saturday, March 1, 2008
O kuglama
"Kamene kugle nisu ni zaostavština nekih drevnih naroda, niti su ih na zemlju donijeli marsovci. Riječ je o prirodnoj pojavi, a ne o nekakvom arheološkom otkriću", kaže Vujačih.
Navodi da kugla prečnika jednog metra, koju je pronašao Milorad Dakić iz Trna, potiče iz doba Jure i da je stara oko 200 miliona godina.
Na ovim prostorima, objašnjava Vujačih, u dalekoj prošlosti bilo je more Tetis, čije je dno usljed tektonskih i vulkanskih aktivnosti bilo veoma nestabilno, što je izazvalo formiranje ovih neobičnih kamenih kugli.
"Pod uticajem fizičko-hemijskih sila počele su da se obrazuju određene grupacije, odnosno naslage koje su vremenom poprimale izgled kugle", navodi Vujačih.
Ističe da je riječ o relativno rijetkoj prirodnoj pojavi, koja bi se po svojim karakteristikama mogla svrstati u red svojevrsnih prirodnih fenomena.
Ovaj geolog kaže da se veoma iznenadio kada je, obilazeći zajedno sa arheolozima lokalitet na kojem su pronađene kugle, od nestručnih ljudi čuo raznorazna tumačenja postanka kugle.
"Predstavnici nekih institucija su odmah u startu počeli da komentarišu postanak neobičnih kugli, navodeći da su one vjerovatno predmet nekih vanzemaljskih dešavanja. A kada sam ja izložio svoj stav, počelo je mrštenje kod pojedinaca, smatrajući da mojim stavom o nastanku kamene kugle gube na senzacionalnosti" , navodi Vujačih, dodajući da je o porijeklu kamenih kugli razgovarao i sa sa najmjerodavnijim profesorima iz Beograda, sa kojima je u nekoliko riječi usaglasio stavove.
Ovaj geolog dodaje da sa pravim i tačnim tumačenjem ove kugle imaju izuzetnu vrijednost.
Prema riječima ovog geologa, kamene kugle treba da se čuvaju i pravilno, stručno tumače.
"Iako su kamene kugle pojave koje su dosta rijetke, one su potpuno objašnjene i opisane u literaturi i potpuno je jasan njihov postanak.
One se ne javljaju baš svuda i često, zbog čega sam i prilikom njihovog pronalaska predlagao da treba da se sačuvaju i izlože u nekom muzeju, kako bi se prezentirale javnosti. Nažalost, još niko kod nas nije pokrenuo to pitanje, iako sam siguran da bi se u Beogradu ili nekoj drugoj većoj sredini tome posvetio puno veći značaj", navodi Vujačih.
Kaže da su slične kugle pronađene na još dva mjesta u okolini Banjaluke.
"U šumi, nedaleko od sela Slatina, nalazi se kugla koja većim dijelom viri iz zemlje. Površina je sa brazdama, bijele je boje i pravilnog kruga", ističe geolog, dodajući da je magmatskog porijekla, nastala od jednog komada stijene, koju je u oblik lopte oblikovala voda.
Vujačih navodi i da su nedugo nakon pronalaska kugli u Trnu i Slatini, prilikom izvođenja radova na izgradnji dionice puta Teslić - Kotor Varoš, preko planine Borja, pronađene iste takve kugle.
http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=20427&meni=25
Navodi da kugla prečnika jednog metra, koju je pronašao Milorad Dakić iz Trna, potiče iz doba Jure i da je stara oko 200 miliona godina.
Na ovim prostorima, objašnjava Vujačih, u dalekoj prošlosti bilo je more Tetis, čije je dno usljed tektonskih i vulkanskih aktivnosti bilo veoma nestabilno, što je izazvalo formiranje ovih neobičnih kamenih kugli.
"Pod uticajem fizičko-hemijskih sila počele su da se obrazuju određene grupacije, odnosno naslage koje su vremenom poprimale izgled kugle", navodi Vujačih.
Ističe da je riječ o relativno rijetkoj prirodnoj pojavi, koja bi se po svojim karakteristikama mogla svrstati u red svojevrsnih prirodnih fenomena.
Ovaj geolog kaže da se veoma iznenadio kada je, obilazeći zajedno sa arheolozima lokalitet na kojem su pronađene kugle, od nestručnih ljudi čuo raznorazna tumačenja postanka kugle.
"Predstavnici nekih institucija su odmah u startu počeli da komentarišu postanak neobičnih kugli, navodeći da su one vjerovatno predmet nekih vanzemaljskih dešavanja. A kada sam ja izložio svoj stav, počelo je mrštenje kod pojedinaca, smatrajući da mojim stavom o nastanku kamene kugle gube na senzacionalnosti" , navodi Vujačih, dodajući da je o porijeklu kamenih kugli razgovarao i sa sa najmjerodavnijim profesorima iz Beograda, sa kojima je u nekoliko riječi usaglasio stavove.
Ovaj geolog dodaje da sa pravim i tačnim tumačenjem ove kugle imaju izuzetnu vrijednost.
Prema riječima ovog geologa, kamene kugle treba da se čuvaju i pravilno, stručno tumače.
"Iako su kamene kugle pojave koje su dosta rijetke, one su potpuno objašnjene i opisane u literaturi i potpuno je jasan njihov postanak.
One se ne javljaju baš svuda i često, zbog čega sam i prilikom njihovog pronalaska predlagao da treba da se sačuvaju i izlože u nekom muzeju, kako bi se prezentirale javnosti. Nažalost, još niko kod nas nije pokrenuo to pitanje, iako sam siguran da bi se u Beogradu ili nekoj drugoj većoj sredini tome posvetio puno veći značaj", navodi Vujačih.
Kaže da su slične kugle pronađene na još dva mjesta u okolini Banjaluke.
"U šumi, nedaleko od sela Slatina, nalazi se kugla koja većim dijelom viri iz zemlje. Površina je sa brazdama, bijele je boje i pravilnog kruga", ističe geolog, dodajući da je magmatskog porijekla, nastala od jednog komada stijene, koju je u oblik lopte oblikovala voda.
Vujačih navodi i da su nedugo nakon pronalaska kugli u Trnu i Slatini, prilikom izvođenja radova na izgradnji dionice puta Teslić - Kotor Varoš, preko planine Borja, pronađene iste takve kugle.
http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=20427&meni=25
Friday, February 29, 2008
Svaka cast, majstore!
Ne samo da je usao u tim nego ih je rasturio! Zene su se istopile i pocele pricati o spiralama, Semir zurno izdao naredbu da se radovi objave, Ilija Kordunas iz Amerike upozorio na agresivne i necovjecne oponente i dodao kako, naravno, nista nije slucajno, a jedno od moje omiljene djece iz specijalnog odjeljenja, pardon, njihovoh ugla, je napisao rad o grozdovima kao oblacima pare, a cega li drugog!
Vjerovatno jos nisu svjesni toga sta im se desilo, pa su njegovi radovi jos na stranici cirkusa.
Izmo, legendo, svaka ti cast!
http://izmo-ekspert.blogspot.com/
Vjerovatno jos nisu svjesni toga sta im se desilo, pa su njegovi radovi jos na stranici cirkusa.
Izmo, legendo, svaka ti cast!http://izmo-ekspert.blogspot.com/
Sunday, February 24, 2008
Ponovo s vama
Nismo se citali neko vrijeme, obaveze i okolnosti su me odvukle cak i od mog omiljenog komicnog stiva, sajta Fondacije. Kako mi se cini, i nije mnogo propusteno. Hrpe slika i izvjestaja sa Semirovih sijela u BiH i inostranstvu i dalje sluze umjesto bilo kakve naucne cinjenice, analize...
Kao da su poslusali moj savjet i poceli prevoditi gluposti iz njihovog ugla na engleski, pa se sad i ostatak svijeta moze smijati budalastinama Dr. Phila dok tumaci izvrnute stecke!
Pocetkom januara je Fondacija objavila: “Od 21-28. februara projekt će biti predstavljen na univerzitetima i pred arheolozima Saudijske Arabije.”
Pitam se zasto Semir nije otisao u tople krajeve, nije valjda da je frka oko vize ili love! Ili je pak u pitanju cisti akt patriotizma, pa se zato, kako danas pise Fondacija, radije uputio u Zepce i Visoko da im siri dobru vijest kako od Bosne bogatije zemlje nece biti, samo da prvo njemu prebace lovu na konto?
Na istoj stranici na kojoj je najavljen put u Saudijsku Arabiju, najavljeno je i gostovanje u Egiptu u martu: “U martu će projekt biti predstavljen na naučnoj Konferenciji vodecih egipatskih arheologa u Kairu, zatim u svjetski poznatoj Biblioteci u Aleksandriji te na međunarodnoj Konferenciji geologa u Kairu.”, a stranica na njemackom prenosi i tacan datum gostovanja u aleksandrijskoj biblioteci, 3. mart.
U kalendaru dogadjaja ne vidim Semirovo ime upisano za 3. mart, cak ni za ostatak mjeseca. Mozda ce gostovati u nekoj drugoj biblioteci u Aleksandriji, njemu su inace drazi manji prostori – zlobnici bi rekli da je to zato sto onda djeluju puni.
Kao da su poslusali moj savjet i poceli prevoditi gluposti iz njihovog ugla na engleski, pa se sad i ostatak svijeta moze smijati budalastinama Dr. Phila dok tumaci izvrnute stecke!
Pocetkom januara je Fondacija objavila: “Od 21-28. februara projekt će biti predstavljen na univerzitetima i pred arheolozima Saudijske Arabije.”
Pitam se zasto Semir nije otisao u tople krajeve, nije valjda da je frka oko vize ili love! Ili je pak u pitanju cisti akt patriotizma, pa se zato, kako danas pise Fondacija, radije uputio u Zepce i Visoko da im siri dobru vijest kako od Bosne bogatije zemlje nece biti, samo da prvo njemu prebace lovu na konto?
Na istoj stranici na kojoj je najavljen put u Saudijsku Arabiju, najavljeno je i gostovanje u Egiptu u martu: “U martu će projekt biti predstavljen na naučnoj Konferenciji vodecih egipatskih arheologa u Kairu, zatim u svjetski poznatoj Biblioteci u Aleksandriji te na međunarodnoj Konferenciji geologa u Kairu.”, a stranica na njemackom prenosi i tacan datum gostovanja u aleksandrijskoj biblioteci, 3. mart.
U kalendaru dogadjaja ne vidim Semirovo ime upisano za 3. mart, cak ni za ostatak mjeseca. Mozda ce gostovati u nekoj drugoj biblioteci u Aleksandriji, njemu su inace drazi manji prostori – zlobnici bi rekli da je to zato sto onda djeluju puni.
Friday, February 8, 2008
Bratstvo i jedinstvo
Kao komentar na jutrosnju vijest koja kaze:
“Istraživanje Bosanske doline piramida je jedini projekt u Bosni i Hercegovini koji povezuje sve Bosance i Hercegovce bez obzira na naciju i vjeru, čulo se na skupovima u nekoliko gradove Norveške, a prenosi Fondacija "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca".”
Sjajno mi se uklapa komentar i pitanje izvjesnog Gorana na forumu RSE :
“Gospodine Osmanagicu, Vi uporno tvrdite da je to bosanski projekat. Nikad niste odrzali prezentaciju u RS - nije Vas bilo u Banjaluci, Trebinju, Bijeljini, Mrkonjicu, Rudom...najvise sto ste u RS "dobacili" su Pale, samo jednom. Znaci li to da RS ne smatrate dijelom BiH ili da taj dio domovine nije dostojan Vasih predavanja i Vase paznje?”
“Istraživanje Bosanske doline piramida je jedini projekt u Bosni i Hercegovini koji povezuje sve Bosance i Hercegovce bez obzira na naciju i vjeru, čulo se na skupovima u nekoliko gradove Norveške, a prenosi Fondacija "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca".”
Sjajno mi se uklapa komentar i pitanje izvjesnog Gorana na forumu RSE :
“Gospodine Osmanagicu, Vi uporno tvrdite da je to bosanski projekat. Nikad niste odrzali prezentaciju u RS - nije Vas bilo u Banjaluci, Trebinju, Bijeljini, Mrkonjicu, Rudom...najvise sto ste u RS "dobacili" su Pale, samo jednom. Znaci li to da RS ne smatrate dijelom BiH ili da taj dio domovine nije dostojan Vasih predavanja i Vase paznje?”
Thursday, February 7, 2008
Muka mi je
"Val pozitivnih vijesti o arheološkim istraživanjima, zaštiti kulturnog nasljeđa i senzacionalnim otkrićima prvih evropskih piramida i fenomena kamenih kugli u Bosni i Hercegovini se širi Evropom."
link
link
Gospodin Plavi Cuperak ocigledno nije citao novine u skorije vrijeme. Pa, da ga podsjetim:
Tuesday, February 5, 2008
"Naucna konferencija"
Napravicemo mi sebi konferenciju, pa cemo se sami medjunarodno priznati, kad vec niko drugi nece!
"Donosi se odluka o organizovanju Međunarodne naučne konferencije o Bosanskoj dolini piramida. Predsjednik Konferencije će biti dr. Nabil Swelim iz Egipta, predsjednik Organizacijskog odbora dr. Ivan Šimatović iz Hrvatske, predsjednik Naučnog odbora dr. Oleg Khavroshkin iz Rusije, a urednik Zbornika radova dr. Muris Osmanagić. Konferencija ce se održati od 25-30. avgusta 2008. godine u Velikoj Sali Općine Stari Grad u Sarajevu. Ovlaštuje se Semir Osmanagić, dr. Muris Osmanagić, Ahmed Bosnić i Amila Omersoftić da u pripremnoj fazi Konferencije rade na osiguranju Sponzora i Pokrovitelja Konferencije."
http://www.visoko.co.ba/index.php?subaction=showfull&id=1202239974&archive=&start_from
Edit 07. 04. 2008. - Vidim da je "bastion nezavisnog i objektivnog novinarstva" visoko.co.ba uklonio pomenuti clanak sa sajta.
Monday, February 4, 2008
Preporuka za dokumentarac
Citam maloprije ponovo post kojeg je Stul napisala i u kojem je prenijela prevod Rezolucije Parlamentarne skupštine VE o kreacionizmu, pa mi pade na um da vam preporucim, ako vec niste gledali, sjajnu BBC emisiju Rat protiv nauke koja govori o pokusaju uvodjenja teorije o inteligentnom dizajnu u americke skole, te sudskom sporu koji je to zabranio:
http://www.youtube.com/watch?v=pjq9B_mnQ9w
http://www.youtube.com/watch?v=LzeEmcHwZ8g
http://www.youtube.com/watch?v=QOuMd2tRaB0
http://www.youtube.com/watch?v=X-thM6eochE
http://www.youtube.com/watch?v=mNEcwFh3suc
http://www.youtube.com/watch?v=pjq9B_mnQ9w
http://www.youtube.com/watch?v=LzeEmcHwZ8g
http://www.youtube.com/watch?v=QOuMd2tRaB0
http://www.youtube.com/watch?v=X-thM6eochE
http://www.youtube.com/watch?v=mNEcwFh3suc
Saturday, February 2, 2008
Propadanje nacionalnog blaga
Blago propada zbog nebrige
Na tvrđavi Kastel, najstarijem kulturnoistorijskom spomeniku u Banjaluci, nedavno se urušio dio zida prema Gradskom mostu, a u julu prošle godine stradalo je pola krova na artiljerijskoj kasarni.
Nažlost, ova legendarna tvrđava je samo jedan od brojnih objekata kulturnoistorijskog nasljeđa BiH, koji se nalaze na ivici propadanja.
Na listi ugroženih Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, nalazi se 49 kulturnoistorijskih spomenika.
Svjetlana Šiljegović, direktor Zavoda za zaštitu kulturnoistorijskog i prirodnog nasljeđa RS, navodi da postoji velika volja grada Banjaluka da se tvrđava Kastel obnovi, ali da je za sanaciju ovakvih objekata, koji zahtijevaju posebnu obnovu, potrebno veoma mnogo novca, koji RS nije u mogućnosti da obezbijedi.
"Kada je prije dvije godine pukao ovalni bedem ispod restorana "Kazamat" s lijeve strane, Institut građevinarstva Arhitektonskog fakulteta u Banjaluci je za naše potrebe uradio projekat sanacije tog bedema. Projekat je podrazumijevao da se sazida devet dužnih metara bedema, koji je visok 20 metara i da se uradi drenaža. Samo to je koštalo 250.000 KM, pa u odnosu na to, jasno je koliko bi koštala sanacija cijelog Kastela", navodi Šiljegovićeva dodajući da bi sanacija artiljerijske kasarne sada koštala oko pet miliona KM.
Ističe da sva sredstva koja su do sada potrošena za zaštitu spomenika u RS, nisu dovoljna za sanaciju pola Kastela.
Kao veliki problem prilikom ovakvih obnova Šiljegovićeva navodi i nestručne intervencije, koje samo ubrzavaju propadanje objekata.
Zaštititi Franjevački samostan
Sudbinu propadanja sa tvrđavom Kastel, koja je 2002. godine uvrštena na listu ugroženih spomenika BiH, dijeli i muzejska zibirka i biblioteka neprocjenjive vrijednosti koje se se nalaze u sklopu Franjevačkog samostana Duha svetoga Fojnica. Oni su godinama propadali zbog nebrige nadležnih institucija.
"Ako kažemo da država vodi brigu o nacionalnim spomenicima, onda neću govoriti istinu, ali ako kažem da ne vodi, ni to nije istina, ona je negdje između", kazao je fra Mirko Majdandžić, gvardijan fojničkog Franjevačkog samostana.
U Komisiji za očuvanje nacionalnih spoemnika BiH kažu da je naše kulturnoistorijsko blago ugroženo zbog nedovoljne brige u ranijem sistemu, zbog ratnih razaranja, nedovoljnog izdvajanja novca poslije rata ali i zbog nelegalne izgradnje u blizini spomenika.
"Teško je govoriti o brizi onih koji treba da finansiraju očuvanje kulturnohistorijskog nasljeđa. Ako znamo da institucije poput Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH ili Zemaljskog muzeja BiH, koji takođe čuvaju blago BiH, jedva sastavljaju kraj s krajem a trebalo bi da su na državnom budžetu, šta onda drugi da očekuju", objašnjava fra Mirko Majdandžić.
Djelimično je zadovoljan jer je danas situacija s muzejskom zbirkom i bibliotekom Franjevačkog samostana Duha svetoga Fojnica mnogo bolja nego proteklih godina. Kaže da je završen objekat za smještaj eksponata i knjiga, ali da još ima dosta posla kako bi se na adekvatan način "pohranilo" ovo blago.
"Treba postaviti protivpožarnu opremu, veći broj knjiga spasiti od propadanja, konzervirati ili pak skenirati kako bi se sadržaj sačuvao. Za protivpožarnu opremu treba 460.000 dolara. Mi to ne možemo sakupiti ni za deset godina i nadamo se pomoći drugih", ističe fra Majdandžić.
Knjižnica ovog samostana posjeduje 40.000 naslova, među kojima je 12.000 knjiga starih od 200 do 400 godina, kao i niz vrijednih dokumenata sakupljanih više vijekova.
"U BiH ima ugroženih nacionalnih spomenika i tome su doprinijeli razni faktori. Tu su ratna razaranja, nedovoljna briga za spomenike ranijeg sistema, sadašnji nedostatak finansijskih sredstava, nezakonita izgradnja. I vrijeme je učinilo svoje. Ne kažem da prije rata nije bilo brige za nasljeđe, jeste, ali ta briga nije bila dovoljna. Sada se susrećemo i s takozvanim neprimjerenim intervencijama, pri tome mislim na gradnju koja ugrožava spomenike", upozorava Ljiljana Ševo, član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Svi treba da učestvuju u obnovi
Najsvježiji primjer ugrožavanja nacionalnih spomenika je slučaj sa Arheološkim područjem Tašlihan u starom dijelu Sarajeva, čiji su ostaci znatno oštećeni gradnjom garaže.
Ševo kaže da su sada poprilično zadovoljni tempom kojim ih prate nadležne entitetske institucije, kada je riječ o izdvajanju sredstava za obnovu objekata od kulturnoistorijskog značaja.
"Ima više pozitivnih primjera. Naša saradnja sa resornim entitetskim ministarstvima je sve bolja. Svakako da puno pomognu i strane donacije. Pohvalno je da se svake godine u budžetima institucija povećava visina sredstava za nacionalne spomenike", ističe Ševo.
Na listi ugroženih nacionalnih spomenika je i Soko džamija u Gračanici, sagrađena prije više od 450 godina. Njena obnova trebalo bi da počne na proljeće.
"Ako ćemo kritikovati nebrigu prema kulturnoistorijskim vrijednostima, onda treba da krenemo od sebe. Ipak, sretni smo što je objekat poput džamije Soko došao na red za obnovu. Pored sredstava dobijenih preko Zavoda za zaštitu spomenika FBiH, obećano nam je i 100.000 KM od Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Tako je finansijska rekonstrukcija zaokružena i radovi će početi na proljeće", rekao je Omer Hamzić, šef Kabineta načelnika opštine Gračanica.
Objekat džamije Soko u Gračanici je sagrađen u prvoj polovini 15. vijeka. U narodu su je prozvali Fethija, a taj naziv su dobijale džamije sagrađene neposredno poslije uspostavljanja osmanske uprave. U 17. vijeku džamija je služila ne samo gradu Sokolu već i širem području.
Najvjerovatnije da je objekat prvobitno bio sagrađen kao feudalni dvorac. Džamija je služila svrsi do 1980. godine. Sada je u izuzetno lošem stanju. Krov i zidovi su oštećeni, nema vrata ni prozora, minaret je srušen.
Lidija Mičić, direktorica Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH, tvrdi da svi nivoi vlasti nastoje učestvovati u obnovi, sanaciji, restauraciji, konzervaciji i revitalizaciji spomenika.
"U svih deset kantona ostvaruje se financiranje iz budžeta FBiH. Federalno ministarstvo kulture i sporta je nadležna institucija za implementaciju sredstava iz budžeta i to ide preko Zavoda za zaštitu spomenika. U prošloj godini kroz transfer za obnovu i zaštitu kulturne i graditeljske baštine izdvojeno je šest miliona KM, a taj transfer je 2002. godine iznosio 200.000 KM", navodi Mičićeva.
Tvrdi da se u Zavodu za zaštitu spoemnika FBiH trude da, osim snimanja stanja, izrade projektne dokumentacije, raspisivanja tendera, educiraju i građane.
Kaže da su za određen broj nacionalnih spomenika koji su na listi ugroženih urađeni projekti utvrđivanja postojećeg stanja, zaštite i izdvojen novac za prvu fazu zaštite.
"Tako je za Stari grad Prusac izdvojeno 55.000 KM, Franjevački samostan Svetog duha u Fojnici 130.000 KM, Historijsko jezgro Blagaja 350.000 KM, nekropolu stećaka Radimlja 30.000 KM, za Soko džamiju u Sokolu u Gračanici 60.000 KM", istaknula je Mičićeva.
Stara vijećnica u Novom Gradu
Iako Republika Srpska obiluje bogatim kulturnoistorijskim i prirodnim nasljeđem, revitalizacija većine ovih objekata, zbog nedostatka finansijskih sredstava, još nije u planu.
Među njima se nalazi i izuzetno vrijedna zgrada stare vijećnice u Novom Gradu/Bosanskom Novom, koja je kao i većina drugih objekata napuštena i propada. Sagrađena je 1888. godine kao zgrada opštinske vijećnice, a velikim dijelom nastradala je i u ratu.
Prema riječima Svjetlane Šiljegović, napuštenu vijećnicu bi bilo neophodno sanirati, jer je izuzetno vrijedna fasada na ovom objektu oronula, prozori polupani, a i unutrašnjost vijećnice je propala.
"Vijećnica u Novom ima veliki značaj za stanovnike i kulturu ovog grada i naš prioritet u ovoj godini je da se pokuša formirati i konstruktivno uraditi sanacija ovog objekta, koji je u jako lošem stanju", navodi Šiljegovićeva dodajući da je veoma bitno da se rekonstruiše ovaj objekat, prvenstveno zbog toga što je vijećnica prvi objekat koji se nalazi na ulazu u RS.
Veliku vrijednost ovog objekta, koji se nalazi na samoj obali rijeke Une, predstavlja njegova fasadna dekoracija, rađena u pseudomavarskom stilu kao raspored i oblik otvora, akroterija i ugaonog balkona izuzetno dekorativnog elementa od kamenih kvadrata.
Ove godine, prema riječima Šiljegoviće, u planovima je i obnova ljetne rezidencije kralja Aleksandra u Han Pijesku, jedine zaostavštine dinastije Karađorđevića u RS, koja je razrušena, a jedno krilo objekta je potuno izgorjelo.
Tvrđava Gradina u Kalinoviku, izgrađena u austrougarskom periodu u stilu fortifikacijske arhitekture 19. vijeka, na praistorijskoj gradini, velikih gabarita, iako na jedinstven način oslikava period svog nastajanja, danas je u velikoj mjeri devastirana. U istom stanju se nalazi i Stari grad u Doboju, izgrađen u 12. vijeku.
Potrebna kategorizacija nasljeđa
Šiljegovićeva navodi da RS ima vrijedno nasljeđe, posebno kada je u pitanju sakralna arhitektura starih crkava iz ranog srednjeg vijeka, čija vrijednost nije u dovoljnoj mjeri prepoznata, niti zaštićena.
"Crkve oslikane freskama velike vrijednosti jedinstvene su, ali ta vrijednost još nije dovoljno prepoznata kod nas. Manastir Lomnica sa sjajnim freskama i manastir Zavala, koji se nalazi na području Federacije BiH, dva su sakralna objekta koja zaslužuju zaštitu UNESKO-a, kada je u pitanju pravoslavna sakralna arhitektura", navodi Šiljegovićeva.
Međutim, ističe da Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH odbija raspravu o kategorizaciji nasljeđa, što predstavlja veliki problem u zemljama poput BiH, koje su pretrpjele strašna razaranja.
"Kada bi postojala ta kategorizacija, znalo bi se koji spomenik ima vrijednost koja nadilazi lokalne granice, a drugo lakše bi bilo govoriti o tome šta su prioriteti. Mi se ne slažemo s Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, koja je na listu ugroženih spomenika stavila niz spomenika koji su u potpunosti srušeni tokom rata", navodi Šiljegovićeva dodajući da se srušenim spomenicima više ne može pomoći, a pitanje adekvatne obnove predstavlja problem.
Jedan od najznačajnijih sakralnih objekata u RS je i manastir Dobrićevo, sagrađen u 15. vijeku, koji se nalazio na Trebišnjici kod Trebinja do 1965. godine, kada je zbog izgradnje hidrocentrale preseljen u selo Orah kod Bileće. Freske Georgija Mitrofanovića u Dobrićevu predstavljaju jednu od najljepših cjelina srpskog živopisa iz 17. vijeka.
Međutim, kako navodi Šiljegovićeva, manastir Dobrićevo je nekoliko puta gorio i u relativno je lošem stanju. Do sada je rađena restauracija oltarskog dijela crkve, a bilo bi potrebno obnoviti i freske u manastiru. U izuzetno lošem stanju je i manastir Srđevići.
"Imamo nesreću da su mnogi objekti, pogotovo sakralne arhitekture, u proteklom periodu, takođe ugroženi nedovoljno stručnim intervencijama. Tako smo prilikom restauracije fresaka u manastiru Lomnica uočili da su freske jako oštećene zbog toga što je neko odlučio da stavi fuge od cementnog maltera, koje su oštetile zidove hrama", navodi Šiljegovićeva, dodajući da je isti slučaj i s crkvom u Aranđelovu.
Nedostaje novac
Dragoljub Davidović, gradonačelnik Banjaluke, kaže da je u toku završna faza izrade urbanističkog projekta, odnosno idejnog rješenja za Kastel.
"Paralelno s tim, prijavili smo Kastel Evropskoj komisiji za dobijanje sredstava za jedan dio revitalizacije, ali ćemo tražiti i druge izvore", navodi Davidović dodajući da će se nakon prezentacije idejnog rješenja o revitalizaciji Kastela utvrditi koliko novca će biti potrebno za rekonstrukciju.
Šiljegovićeva ističe da nedostaje novac za obnove objekata. Obnove, kaže, podrazumijevaju mnogo novca, te da svake godine nastoje investirati onoliko koliko je to moguće. Tako je prošle godine izdvojen novac za sanaciju manastira Lomnica, Dobrun, te radove na rekonstrukciji crkava brvnara u Tovilovićima i Palačkovcima.
"Ovogodišnja programska sredstva Zavoda namijenjena u oblasti zaštite kultunoistorijskog i prirodnog nasljeđa iznose 450.000 KM, što u odnosu na potrebe nije dovoljno", navodi Šiljegovićeva.
Irena Soldat-Vujanović, pomoćnik ministra za kulturu RS, takođe ističe da su ta sredstva nedovoljna za kulturnoistorijsko nasljeđe, pogotovo nepokretno nasljeđe koje je devastirano.
"Ima mnogo religijskih objekata koje treba obnoviti. Obnova objekata od značaja za kulturnoistorijsko nasljeđe zahtijeva velika ulaganja i nekad je teže obnavljati starinu nego graditi novu zgradu. Postoje kulturnoistorijske cjeline u gradovima, male ulice koje su pod zaštitom, ne radi se samo o jednoj građevini, a to sve košta", navodi Soldat-Vujanovićeva.
Ističe da se ovi objekti mogu obnavljati iz više izvora, zahvaljujući donatorima i sponzorima koji će naći interes da saniraju i adaptiraju jedan takav objekat.
"Najčešće se to radi u saradnji s lokalnim zajednicama. Lokalne zajednice izdvajaju veći dio sredstava, a Ministarstvo prosvjete i kulture pomaže jednim dijelom obnovu tih objekata", navodi Soldat-Vujanovićeva.
Ugroženi nacionalni spomenici
Na listi ugroženih nacionalnih spomenika nalaze se i Kompleks Ada u Stocu, Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, Historijsko jezgro Blagaja, Srednjovjekovni grad Bužim, Stari grad Ljubuški, Resulbegovića kuća u Trebinju, Arheološko područje Ripač u Bihaću, Srednjovjekovna utvrda u Jajcu.
http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=19458&meni=25
http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=19509&meni=15
Na tvrđavi Kastel, najstarijem kulturnoistorijskom spomeniku u Banjaluci, nedavno se urušio dio zida prema Gradskom mostu, a u julu prošle godine stradalo je pola krova na artiljerijskoj kasarni.
Nažlost, ova legendarna tvrđava je samo jedan od brojnih objekata kulturnoistorijskog nasljeđa BiH, koji se nalaze na ivici propadanja.
Na listi ugroženih Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, nalazi se 49 kulturnoistorijskih spomenika.
Svjetlana Šiljegović, direktor Zavoda za zaštitu kulturnoistorijskog i prirodnog nasljeđa RS, navodi da postoji velika volja grada Banjaluka da se tvrđava Kastel obnovi, ali da je za sanaciju ovakvih objekata, koji zahtijevaju posebnu obnovu, potrebno veoma mnogo novca, koji RS nije u mogućnosti da obezbijedi.
"Kada je prije dvije godine pukao ovalni bedem ispod restorana "Kazamat" s lijeve strane, Institut građevinarstva Arhitektonskog fakulteta u Banjaluci je za naše potrebe uradio projekat sanacije tog bedema. Projekat je podrazumijevao da se sazida devet dužnih metara bedema, koji je visok 20 metara i da se uradi drenaža. Samo to je koštalo 250.000 KM, pa u odnosu na to, jasno je koliko bi koštala sanacija cijelog Kastela", navodi Šiljegovićeva dodajući da bi sanacija artiljerijske kasarne sada koštala oko pet miliona KM.
Ističe da sva sredstva koja su do sada potrošena za zaštitu spomenika u RS, nisu dovoljna za sanaciju pola Kastela.
Kao veliki problem prilikom ovakvih obnova Šiljegovićeva navodi i nestručne intervencije, koje samo ubrzavaju propadanje objekata.
Zaštititi Franjevački samostan
Sudbinu propadanja sa tvrđavom Kastel, koja je 2002. godine uvrštena na listu ugroženih spomenika BiH, dijeli i muzejska zibirka i biblioteka neprocjenjive vrijednosti koje se se nalaze u sklopu Franjevačkog samostana Duha svetoga Fojnica. Oni su godinama propadali zbog nebrige nadležnih institucija.
"Ako kažemo da država vodi brigu o nacionalnim spomenicima, onda neću govoriti istinu, ali ako kažem da ne vodi, ni to nije istina, ona je negdje između", kazao je fra Mirko Majdandžić, gvardijan fojničkog Franjevačkog samostana.
U Komisiji za očuvanje nacionalnih spoemnika BiH kažu da je naše kulturnoistorijsko blago ugroženo zbog nedovoljne brige u ranijem sistemu, zbog ratnih razaranja, nedovoljnog izdvajanja novca poslije rata ali i zbog nelegalne izgradnje u blizini spomenika.
"Teško je govoriti o brizi onih koji treba da finansiraju očuvanje kulturnohistorijskog nasljeđa. Ako znamo da institucije poput Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH ili Zemaljskog muzeja BiH, koji takođe čuvaju blago BiH, jedva sastavljaju kraj s krajem a trebalo bi da su na državnom budžetu, šta onda drugi da očekuju", objašnjava fra Mirko Majdandžić.
Djelimično je zadovoljan jer je danas situacija s muzejskom zbirkom i bibliotekom Franjevačkog samostana Duha svetoga Fojnica mnogo bolja nego proteklih godina. Kaže da je završen objekat za smještaj eksponata i knjiga, ali da još ima dosta posla kako bi se na adekvatan način "pohranilo" ovo blago.
"Treba postaviti protivpožarnu opremu, veći broj knjiga spasiti od propadanja, konzervirati ili pak skenirati kako bi se sadržaj sačuvao. Za protivpožarnu opremu treba 460.000 dolara. Mi to ne možemo sakupiti ni za deset godina i nadamo se pomoći drugih", ističe fra Majdandžić.
Knjižnica ovog samostana posjeduje 40.000 naslova, među kojima je 12.000 knjiga starih od 200 do 400 godina, kao i niz vrijednih dokumenata sakupljanih više vijekova.
"U BiH ima ugroženih nacionalnih spomenika i tome su doprinijeli razni faktori. Tu su ratna razaranja, nedovoljna briga za spomenike ranijeg sistema, sadašnji nedostatak finansijskih sredstava, nezakonita izgradnja. I vrijeme je učinilo svoje. Ne kažem da prije rata nije bilo brige za nasljeđe, jeste, ali ta briga nije bila dovoljna. Sada se susrećemo i s takozvanim neprimjerenim intervencijama, pri tome mislim na gradnju koja ugrožava spomenike", upozorava Ljiljana Ševo, član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Svi treba da učestvuju u obnovi
Najsvježiji primjer ugrožavanja nacionalnih spomenika je slučaj sa Arheološkim područjem Tašlihan u starom dijelu Sarajeva, čiji su ostaci znatno oštećeni gradnjom garaže.
Ševo kaže da su sada poprilično zadovoljni tempom kojim ih prate nadležne entitetske institucije, kada je riječ o izdvajanju sredstava za obnovu objekata od kulturnoistorijskog značaja.
"Ima više pozitivnih primjera. Naša saradnja sa resornim entitetskim ministarstvima je sve bolja. Svakako da puno pomognu i strane donacije. Pohvalno je da se svake godine u budžetima institucija povećava visina sredstava za nacionalne spomenike", ističe Ševo.
Na listi ugroženih nacionalnih spomenika je i Soko džamija u Gračanici, sagrađena prije više od 450 godina. Njena obnova trebalo bi da počne na proljeće.
"Ako ćemo kritikovati nebrigu prema kulturnoistorijskim vrijednostima, onda treba da krenemo od sebe. Ipak, sretni smo što je objekat poput džamije Soko došao na red za obnovu. Pored sredstava dobijenih preko Zavoda za zaštitu spomenika FBiH, obećano nam je i 100.000 KM od Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Tako je finansijska rekonstrukcija zaokružena i radovi će početi na proljeće", rekao je Omer Hamzić, šef Kabineta načelnika opštine Gračanica.
Objekat džamije Soko u Gračanici je sagrađen u prvoj polovini 15. vijeka. U narodu su je prozvali Fethija, a taj naziv su dobijale džamije sagrađene neposredno poslije uspostavljanja osmanske uprave. U 17. vijeku džamija je služila ne samo gradu Sokolu već i širem području.
Najvjerovatnije da je objekat prvobitno bio sagrađen kao feudalni dvorac. Džamija je služila svrsi do 1980. godine. Sada je u izuzetno lošem stanju. Krov i zidovi su oštećeni, nema vrata ni prozora, minaret je srušen.
Lidija Mičić, direktorica Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH, tvrdi da svi nivoi vlasti nastoje učestvovati u obnovi, sanaciji, restauraciji, konzervaciji i revitalizaciji spomenika.
"U svih deset kantona ostvaruje se financiranje iz budžeta FBiH. Federalno ministarstvo kulture i sporta je nadležna institucija za implementaciju sredstava iz budžeta i to ide preko Zavoda za zaštitu spomenika. U prošloj godini kroz transfer za obnovu i zaštitu kulturne i graditeljske baštine izdvojeno je šest miliona KM, a taj transfer je 2002. godine iznosio 200.000 KM", navodi Mičićeva.
Tvrdi da se u Zavodu za zaštitu spoemnika FBiH trude da, osim snimanja stanja, izrade projektne dokumentacije, raspisivanja tendera, educiraju i građane.
Kaže da su za određen broj nacionalnih spomenika koji su na listi ugroženih urađeni projekti utvrđivanja postojećeg stanja, zaštite i izdvojen novac za prvu fazu zaštite.
"Tako je za Stari grad Prusac izdvojeno 55.000 KM, Franjevački samostan Svetog duha u Fojnici 130.000 KM, Historijsko jezgro Blagaja 350.000 KM, nekropolu stećaka Radimlja 30.000 KM, za Soko džamiju u Sokolu u Gračanici 60.000 KM", istaknula je Mičićeva.
Stara vijećnica u Novom Gradu
Iako Republika Srpska obiluje bogatim kulturnoistorijskim i prirodnim nasljeđem, revitalizacija većine ovih objekata, zbog nedostatka finansijskih sredstava, još nije u planu.
Među njima se nalazi i izuzetno vrijedna zgrada stare vijećnice u Novom Gradu/Bosanskom Novom, koja je kao i većina drugih objekata napuštena i propada. Sagrađena je 1888. godine kao zgrada opštinske vijećnice, a velikim dijelom nastradala je i u ratu.
Prema riječima Svjetlane Šiljegović, napuštenu vijećnicu bi bilo neophodno sanirati, jer je izuzetno vrijedna fasada na ovom objektu oronula, prozori polupani, a i unutrašnjost vijećnice je propala.
"Vijećnica u Novom ima veliki značaj za stanovnike i kulturu ovog grada i naš prioritet u ovoj godini je da se pokuša formirati i konstruktivno uraditi sanacija ovog objekta, koji je u jako lošem stanju", navodi Šiljegovićeva dodajući da je veoma bitno da se rekonstruiše ovaj objekat, prvenstveno zbog toga što je vijećnica prvi objekat koji se nalazi na ulazu u RS.
Veliku vrijednost ovog objekta, koji se nalazi na samoj obali rijeke Une, predstavlja njegova fasadna dekoracija, rađena u pseudomavarskom stilu kao raspored i oblik otvora, akroterija i ugaonog balkona izuzetno dekorativnog elementa od kamenih kvadrata.
Ove godine, prema riječima Šiljegoviće, u planovima je i obnova ljetne rezidencije kralja Aleksandra u Han Pijesku, jedine zaostavštine dinastije Karađorđevića u RS, koja je razrušena, a jedno krilo objekta je potuno izgorjelo.
Tvrđava Gradina u Kalinoviku, izgrađena u austrougarskom periodu u stilu fortifikacijske arhitekture 19. vijeka, na praistorijskoj gradini, velikih gabarita, iako na jedinstven način oslikava period svog nastajanja, danas je u velikoj mjeri devastirana. U istom stanju se nalazi i Stari grad u Doboju, izgrađen u 12. vijeku.
Potrebna kategorizacija nasljeđa
Šiljegovićeva navodi da RS ima vrijedno nasljeđe, posebno kada je u pitanju sakralna arhitektura starih crkava iz ranog srednjeg vijeka, čija vrijednost nije u dovoljnoj mjeri prepoznata, niti zaštićena.
"Crkve oslikane freskama velike vrijednosti jedinstvene su, ali ta vrijednost još nije dovoljno prepoznata kod nas. Manastir Lomnica sa sjajnim freskama i manastir Zavala, koji se nalazi na području Federacije BiH, dva su sakralna objekta koja zaslužuju zaštitu UNESKO-a, kada je u pitanju pravoslavna sakralna arhitektura", navodi Šiljegovićeva.
Međutim, ističe da Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH odbija raspravu o kategorizaciji nasljeđa, što predstavlja veliki problem u zemljama poput BiH, koje su pretrpjele strašna razaranja.
"Kada bi postojala ta kategorizacija, znalo bi se koji spomenik ima vrijednost koja nadilazi lokalne granice, a drugo lakše bi bilo govoriti o tome šta su prioriteti. Mi se ne slažemo s Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, koja je na listu ugroženih spomenika stavila niz spomenika koji su u potpunosti srušeni tokom rata", navodi Šiljegovićeva dodajući da se srušenim spomenicima više ne može pomoći, a pitanje adekvatne obnove predstavlja problem.
Jedan od najznačajnijih sakralnih objekata u RS je i manastir Dobrićevo, sagrađen u 15. vijeku, koji se nalazio na Trebišnjici kod Trebinja do 1965. godine, kada je zbog izgradnje hidrocentrale preseljen u selo Orah kod Bileće. Freske Georgija Mitrofanovića u Dobrićevu predstavljaju jednu od najljepših cjelina srpskog živopisa iz 17. vijeka.
Međutim, kako navodi Šiljegovićeva, manastir Dobrićevo je nekoliko puta gorio i u relativno je lošem stanju. Do sada je rađena restauracija oltarskog dijela crkve, a bilo bi potrebno obnoviti i freske u manastiru. U izuzetno lošem stanju je i manastir Srđevići.
"Imamo nesreću da su mnogi objekti, pogotovo sakralne arhitekture, u proteklom periodu, takođe ugroženi nedovoljno stručnim intervencijama. Tako smo prilikom restauracije fresaka u manastiru Lomnica uočili da su freske jako oštećene zbog toga što je neko odlučio da stavi fuge od cementnog maltera, koje su oštetile zidove hrama", navodi Šiljegovićeva, dodajući da je isti slučaj i s crkvom u Aranđelovu.
Nedostaje novac
Dragoljub Davidović, gradonačelnik Banjaluke, kaže da je u toku završna faza izrade urbanističkog projekta, odnosno idejnog rješenja za Kastel.
"Paralelno s tim, prijavili smo Kastel Evropskoj komisiji za dobijanje sredstava za jedan dio revitalizacije, ali ćemo tražiti i druge izvore", navodi Davidović dodajući da će se nakon prezentacije idejnog rješenja o revitalizaciji Kastela utvrditi koliko novca će biti potrebno za rekonstrukciju.
Šiljegovićeva ističe da nedostaje novac za obnove objekata. Obnove, kaže, podrazumijevaju mnogo novca, te da svake godine nastoje investirati onoliko koliko je to moguće. Tako je prošle godine izdvojen novac za sanaciju manastira Lomnica, Dobrun, te radove na rekonstrukciji crkava brvnara u Tovilovićima i Palačkovcima.
"Ovogodišnja programska sredstva Zavoda namijenjena u oblasti zaštite kultunoistorijskog i prirodnog nasljeđa iznose 450.000 KM, što u odnosu na potrebe nije dovoljno", navodi Šiljegovićeva.
Irena Soldat-Vujanović, pomoćnik ministra za kulturu RS, takođe ističe da su ta sredstva nedovoljna za kulturnoistorijsko nasljeđe, pogotovo nepokretno nasljeđe koje je devastirano.
"Ima mnogo religijskih objekata koje treba obnoviti. Obnova objekata od značaja za kulturnoistorijsko nasljeđe zahtijeva velika ulaganja i nekad je teže obnavljati starinu nego graditi novu zgradu. Postoje kulturnoistorijske cjeline u gradovima, male ulice koje su pod zaštitom, ne radi se samo o jednoj građevini, a to sve košta", navodi Soldat-Vujanovićeva.
Ističe da se ovi objekti mogu obnavljati iz više izvora, zahvaljujući donatorima i sponzorima koji će naći interes da saniraju i adaptiraju jedan takav objekat.
"Najčešće se to radi u saradnji s lokalnim zajednicama. Lokalne zajednice izdvajaju veći dio sredstava, a Ministarstvo prosvjete i kulture pomaže jednim dijelom obnovu tih objekata", navodi Soldat-Vujanovićeva.
Ugroženi nacionalni spomenici
Na listi ugroženih nacionalnih spomenika nalaze se i Kompleks Ada u Stocu, Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, Historijsko jezgro Blagaja, Srednjovjekovni grad Bužim, Stari grad Ljubuški, Resulbegovića kuća u Trebinju, Arheološko područje Ripač u Bihaću, Srednjovjekovna utvrda u Jajcu.
http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=19458&meni=25
http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=19509&meni=15
Subscribe to:
Posts (Atom)